SCI-HUB: the Pirate Bay of science

[Ghoul]

ovo zaslužuje svoj topik.






Researcher illegally shares millions of science papers free online to spread knowledge

Welcome to the Pirate Bay of science.



FIONA MACDONALD

12 FEB 2016






A researcher in Russia has made more than 48 million journal articles - almost every single peer-reviewed paper every published - freely available online. And she's now refusing to shut the site down, despite a court injunction and a lawsuit from Elsevier, one of the world's biggest publishers.

For those of you who aren't already using it, the site in question is Sci-Hub, and it's sort of like a Pirate Bay of the science world. It was established in 2011 by neuroscientist Alexandra Elbakyan, who was frustrated that she couldn't afford to access the articles needed for her research, and it's since gone viral, with hundreds of thousands of papers being downloaded daily. But at the end of last year, the site was ordered to be taken down by a New York district court - a ruling that Elbakyan has decided to fight, triggering a debate over who really owns science.

"Payment of $32 is just insane when you need to skim or read tens or hundreds of these papers to do research. I obtained these papers by pirating them,"Elbakyan told Torrent Freak last year. "Everyone should have access to knowledge regardless of their income or affiliation. And that's absolutely legal."

If it sounds like a modern day Robin Hood struggle, that's because it kinda is. But in this story, it's not just the poor who don't have access to scientific papers - journal subscriptions have become so expensive that leading universities such as Harvard and Cornell have admitted they can no longer afford them. Researchers have also taken a stand - with 15,000 scientists vowing to boycott publisher Elsevier in part for its excessive paywall fees.

Don't get us wrong, journal publishers have also done a whole lot of good - they've encouraged better research thanks to peer review, and before the Internet, they were crucial to the dissemination of knowledge.

But in recent years, more and more people are beginning to question whether they're still helping the progress of science. In fact, in some cases, the 'publish or perish' mentality is creating more problems than solutions, with a growing number of predatory publishers now charging researchers to have their work published - often without any proper peer review process or even editing.

"They feel pressured to do this," Elbakyan wrote in an open letter to the New York judge last year. "If a researcher wants to be recognised, make a career - he or she needs to have publications in such journals."

That's where Sci-Hub comes into the picture. The site works in two stages. First of all when you search for a paper, Sci-Hub tries to immediately download it from fellow pirate database LibGen. If that doesn't work, Sci-Hub is able to bypass journal paywalls thanks to a range of access keys that have been donated by anonymous academics (thank you, science spies).

This means that Sci-Hub can instantly access any paper published by the big guys, including JSTOR, Springer, Sage, and Elsevier, and deliver it to you for free within seconds. The site then automatically sends a copy of that paper to LibGen, to help share the love. 

It's an ingenious system, as Simon Oxenham explains for Big Think:

"In one fell swoop, a network has been created that likely has a greater level of access to science than any individual university, or even government for that matter, anywhere in the world. Sci-Hub represents the sum of countless different universities' institutional access - literally a world of knowledge."

That's all well and good for us users, but understandably, the big publishers are pissed off. Last year, a New York court delivered an injunction against Sci-Hub, making its domain unavailable (something Elbakyan dodged by switching to a new location), and the site is also being sued by Elsevier for "irreparable harm" - a case that experts are predicting will win Elsevier around $750 to $150,000 for each pirated article. Even at the lowest estimations, that would quickly add up to millions in damages.

But Elbakyan is not only standing her ground, she's come out swinging, claiming that it's Elsevier that have the illegal business model.

"I think Elsevier's business model is itself illegal," she told Torrent Freak,referring to article 27 of the UN Declaration of Human Rights, which states that"everyone has the right freely to participate in the cultural life of the community, to enjoy the arts and to share in scientific advancement and its benefits".

She also explains that the academic publishing situation is different to the music or film industry, where pirating is ripping off creators. "All papers on their website are written by researchers, and researchers do not receive money from what Elsevier collects. That is very different from the music or movie industry, where creators receive money from each copy sold," she said.

Elbakyan hopes that the lawsuit will set a precedent, and make it very clear to the scientific world either way who owns their ideas.

"If Elsevier manages to shut down our projects or force them into the darknet, that will demonstrate an important idea: that the public does not have the right to knowledge," she said. "We have to win over Elsevier and other publishers and show that what these commercial companies are doing is fundamentally wrong."

To be fair, Elbakyan is somewhat protected by the fact that she's in Russia and doesn't have any US assets, so even if Elsevier wins their lawsuit, it's going to be pretty hard for them to get the money.

Still, it's a bold move, and we're pretty interested to see how this fight turns out - because if there's one thing the world needs more of, it's scientific knowledge. In the meantime, Sci-Hub is still up and accessible for anyone who wants to use it, and Elbakyan has no plans to change that anytime soon.


http://www.sciencealert.com/this-woman-has-illegally-uploaded-millions-of-journal-articles-in-an-attempt-to-open-up-science

[lilit]

gul progledao!

[Ghoul]

gul progledao!

i odma podelio s drugima.
a ne ko neki!

nego, vidi ovo:

Journal accepts paper titled "Get me off your f*cking mailing list"

The entire article is just those seven words over and over again. Reviewer says it's "excellent" science.



A paper titled "Get me off your f*cking mailing list" has been accepted by the International Journal of Advanced Computer Technology.

But, as Joseph Stromberg reports for Vox, there's more going on here than just a hilariously missing-in-action peer-review system - it highlights the bigger problem of predatory journals, which try to get young academics pay to have their work published, and shows just how shonky they are.


Despite how fancy the journal sounds, the International Journal of Advanced Computer Technology is actually an open-access publication that spams thousands of scientists every day with the offer of publishing their work - for a price, of course.

Back in 2005, US computer scientists David Mazières and Eddie Kohler created this 10-page paper as a joke response they could send to annoying and unwanted conference invitations.

As well as the seven-word headline being repeated over and over again, the paper also contained some very helpful flow charts and graphs, such as the one below:

Screen Shot 2014-11-21 at 9.53.24 AM.0

The PDF went pretty viral in academic circles, and then recently an Australian scientist named Peter Vamplew sent it off to the pain-in-the-ass International Journal of Advanced Computer Technology in the hope that the editors would open it, read it and take him off their f*cking list.

Instead, Scholarly Open Access reports that they took it as a real submission and said they'd publish it for $150. Apparently the journal even sent the paper to an anonymous reviewer who said it was "excellent".

As Stromberg writes for Vox:

"This incident is pretty hilarious. But it's a sign of a bigger problem in science publishing. This journal is one of many online-only, for-profit operations that take advantage of inexperienced researchers under pressure to publish their work in any outlet that seems superficially legitimate. They're very different from respected, rigorous journals like Science and Nature that publish much of the research you read about in the news. Most troublingly, the predatory journals don't conduct peer-review - the process where other scientists in the field evaluate a paper before it's published."

Not only that, but in this instance the journal didn't even seem to care that the scientist who submitted it wasn't actually the one who wrote the article.

This isn't the first time these predatory journals have been caught out, Stromberg reports, but unfortunately it shows that the problem doesn't seem to be going anywhere anytime soon.

Read Stromberg's excellent  full story on the paper and predatory journals over at Vox.

And next time we get spammed by unwanted emails, we know what we'll be sending back.

http://www.sciencealert.com/journal-accepts-paper-titled-get-me-off-your-f-cking-mailing-list?utm_source=Article&utm_medium=Website&utm_campaign=InArticleReadMore

[Meho Krljic]

Who's downloading pirated papers? Everyone

[Rasher]

i odma podelio s drugima.
a ne ko neki!

Ghoula pišem u zahvalnicu u doktoratu. 

[Aco Popara Zver]

Шта ће ти то кад је гуљави написо докторат без сајхаба, ај пробај то ако можеш

[Rasher]

Шта ће ти то кад је гуљави написо докторат без сајхаба, ај пробај то ако можеш

Nisam bio na Sagiti dugo. Drago mi je da je ovo mesto od onih vanvremenskih koja se nikada ne menjaju

[Aco Popara Zver]

mijenjamo se, samo na gore!

elem, kad smo već tu, genofond forum ispunjava želje što se tiče zahtjeva za dobijanje e-knjiga koje se ne nalaze u bazi... samo treba ispoštovati prostu proceduru, i može se dobiti čak i knjiga objavljena prije mjesec dana. Pod uslovom da e-book format knjige postoji, što se provjerava na worldcat-u. Rusi zakon.

[lilit]

radi li ti sci-hub?

[Aco Popara Zver]

на .сс ради

[lilit]

danke

[Aco Popara Zver]

Šta znači kad je nešto "computer file" po worldcat sajtu?

Nije ni print ni e-book.

[Petronije]

Proveri opis torenta ili onaj mali .nfo file. Ponekad je potrebno posle downloada promeniti ekstenziju fajla.

[Aco Popara Zver]

Nije u pitanju torent, worldcat je samo katalog knjiga, znači govori koliko kakvih izdanja je imala neka knjiga, i u kom su obliku, štampanom ili elektronskom.

Kad postoji elektronski postoje i šanse da do knjige dođem, ako je samo print, teško. A ovdje ne piše ni jedno ni drugo no computer file.

Naravno, preko genofonda se do e-knjiga dolazi, koga zanima...

[Petronije]

Pa imaš help. Evo skrinšota.

[Aco Popara Zver]

Hvala!

Eh, pa ja da sam pametan ja bih to i klikno!

Al to bi stvarno trebalo da bude knjiga, šta mu je sad multimedia software...

To je ovo btw
http://www.worldcat.org/title/another-economy-is-possible/oclc/962304357?referer=br&ht=edition

[Torrente]

Computer File = elektronski oblik

Tek se pojavila, još nije dostupna piratska kopija:
http://gen.lib.rus.ec/search.php?req=Another+economy+is+possible&lg_topic=libgen&open=0&view=simple&res=25&phrase=1&column=def

Ali evo druge knjige istog autora:
http://gen.lib.rus.ec/search.php?&res=100&req=Manuel+Castells&phrase=1&view=simple&column=def&sort=language&sortmode=ASC

[Aco Popara Zver]

U tome i jeste stvar. Sci-hub, Libgen i Genofond su sveto trojstvo.

Libgen je glavna baza za članke i knjige, a sci-hub služi za članke kojih na libgenu nema.

Genofond je isto to, ali za knjige kojih nema na libgenu. Mada nema istu proceduru kao sci-hub, no je običan forum sa živim ljudima.

[tomat]

šta to genofond?

[Aco Popara Zver]

Forum na kojem možeš da tražiš da neku knjigu postave na Libgen. Vrlo dobra stvar.

[tomat]

Daj link.

[Aco Popara Zver]

Lenčugo!

https://genofond.org/viewtopic.php?f=17&t=6399

Ovo ti je topik na kojem pročitaš uputstvo iz prvog posta i uradiš šta traže, i to ti je to.

Naravno, da bi vidio forum moraš se registrovati.

[tomat]

muchas gracias!

[lilit]

ima li ovo negde
https://www.amazon.de/s/ref=nb_sb_noss/258-8104306-3413219?__mk_de_DE=%C3%85M%C3%85%C5%BD%C3%95%C3%91&url=search-alias%3Daps&field-keywords=The+Immunologic+Revolution%3A+Facts+and+Witnesses

[tomat]

worldcat kaže da postoji samo papirno izdanje

https://www.worldcat.org/title/immunologic-revolution-facts-and-witnesses/oclc/488925293/editions?editionsView=true&referer=br

što otežava pronalaženje u elektronskom obliku.

vidim da je tražena, cene na AbeBooks su nenormalne.

probaj ovaj forum što je Bata linkovao, pa šta bude.

[lilit]

too much effort in this moment. forum.  to ću kad prođe haos
hvala.

[tomat]

Postaviću ja, pa kako bude, mada je mala šansa.

[Aco Popara Zver]

Ne znam možeš li, nije tvoja oblast. No, kad nema ebooka, praktično je nemoguće nabaviti.

[tomat]

jes, zaboravio sam da sam naveo šta me interesuje. koje mere preduzimaju ako tražim nešto što nije iz moje oblasti? ignorisanje, ili nešto gore?

edit: i dalje sam narandžast

[Aco Popara Zver]

To su uveli zbog pirata pirata

Kako uopšte da nazovem likove koji uzimaju od pirata i naplaćuju trećoj strani. Ako šaraš s temama onda sumnjaju da si u biznisu a ne da je za ličnu upotrebu.

[Meho Krljic]

Elsevier Wants $15 Million Piracy Damages From Sci-Hub and Libgen

[lilit]

elsevier može da se puši, science mora i biće open access, a sci-hub je bitan jer potpomaže taj, ionako, nezaustavljivi proces.

[akhnaton]

elsevier može da se puši, science mora i biće open access, a sci-hub je bitan jer potpomaže taj, ionako, nezaustavljivi proces.

Eh, ne vredi da budeš u pravu. Anglo Saksonski damn copyright.  Zato i kukaju. Pare, pare, paree, daj paree. Hoćeš nauku, daj pare. Nema para, nema nauke.

[Aco Popara Zver]

Imal neđe onlajn starih naučnih časopisa?

Npr Polja -  mesečnik za umetnost i kulturu 1991.

Iskustva - časopis za umetnost i humanističke studije 1996.

I tako to...

[Meho Krljic]

elsevier može da se puši, science mora i biće open access, a sci-hub je bitan jer potpomaže taj, ionako, nezaustavljivi proces.

Ali da li Sci-Hub ima petnaest milijuna dolara da plati štetu koju je, tvrdi sud, načinio Elsevieru i njegovim štićenicima? (spojler: u tekstu Elbakjanova kaže da nema)


https://torrentfreak.com/sci-hub-ordered-to-pay-15-million-in-piracy-damages-170623/

[lilit]

i da ima, ne treba da plati, a mislim da će ovo biti samo "win on a paper" na duže staze.
scientific community ionako zastupa full open access za nauku. sumanuto je zastupati ideje da naučni radovi treba da budu dostupni samo onima koji mogu da plate, posebno imajući u vidu da ljudi koji iznose rezultate (tako što pišu radove) ne dobijaju ništa osim fejma za to (što je naravno dovoljno, mislim, to dobiju samo srećnici  ).

šalu na stranu, ozbiljne zemlje promovišu open access časopise. recimo, nama je nedavno prihvaćen rad u frontiers in cellular and infection microbiology, što jeste relativno najs thing u oblasti u kojoj smo. poslali smo ga tamo jer znamo da će tih 2490 $, koliko iznose troškovi produkcije i publishinga, pokriti ministarstvo za nauku (tj. agencija koja ti je odobrila taj projekat) onog momenta kad/ako rad bude prihvaćen (i bio je prihvaćen nakon dve krvave revizije).
na taj način se srećne zemlje bore protiv elseviera, springera i ostatka korporacije. problem je sa zemljama koje nisu toliko srećne.
dodatno, ovde se plaća pristup svemu i svačemu na institucionalnom nivou te meni lično sci-hub tek povremeno zatreba.
al nedopustivo je ostaviti nauku samo zemljama koje mogu da plate.

to što se tiče nauke, a što se tiče umetnosti: muzike, filmova, igara, književnosti, stripova.... naravno da copyright mora da postoji.

[akhnaton]

i da ima, ne treba da plati, a mislim da će ovo biti samo "win on a paper" na duže staze.
scientific community ionako zastupa full open access za nauku. sumanuto je zastupati ideje da naučni radovi treba da budu dostupni samo onima koji mogu da plate, posebno imajući u vidu da ljudi koji iznose rezultate (tako što pišu radove) ne dobijaju ništa osim fejma za to (što je naravno dovoljno, mislim, to dobiju samo srećnici  ).

šalu na stranu, ozbiljne zemlje promovišu open access časopise. recimo, nama je nedavno prihvaćen rad u frontiers in cellular and infection microbiology, što jeste relativno najs thing u oblasti u kojoj smo. poslali smo ga tamo jer znamo da će tih 2490 $, koliko iznose troškovi produkcije i publishinga, pokriti ministarstvo za nauku (tj. agencija koja ti je odobrila taj projekat) onog momenta kad/ako rad bude prihvaćen (i bio je prihvaćen nakon dve krvave revizije).
na taj način se srećne zemlje bore protiv elseviera, springera i ostatka korporacije. problem je sa zemljama koje nisu toliko srećne.
dodatno, ovde se plaća pristup svemu i svačemu na institucionalnom nivou te meni lično sci-hub tek povremeno zatreba.
al nedopustivo je ostaviti nauku samo zemljama koje mogu da plate.

to što se tiče nauke, a što se tiče umetnosti: muzike, filmova, igara, književnosti, stripova.... naravno da copyright mora da postoji.

Mda, većina naučnih publikacija, pri tome mislim na elektronske je skoro nedostupna, to jest potrebno je platiti da bi se dodbio pristup. Svaka iole smislenija publikacija je tako "zaštićena". One besmislene su druga priča, jer ih je Internet pun. Tako da ovo ne pije vodu. Anglosaksonsko pravo i njegov koncept autorskih prava proširen do poslednje tačke u slavu profita. Na ovo boldovano se posebno odnosi. Ali to im naravno nije dovoljno, jer profit moraju da namaknu i iz radova naučnika.

[Aco Popara Zver]

nedopustivo je ostaviti nauku samo zemljama koje mogu da plate.

to što se tiče nauke, a što se tiče umetnosti: muzike, filmova, igara, književnosti, stripova.... naravno da copyright mora da postoji.

Bolje obrnuto!

[mac]

Može kopirajt da postoji 5-10 godina, ali ne u nedogled, a nedogled je ono što sada imamo.

[Meho Krljic]

Nedogled jeste ono što sada imamo ali 5-10 godina, a što je cifra koju sam čuo da se sugeriše i drugde mi deluje donekle kontroverzno. Autorsko pravo je dosta vremena bilo garantovano na dovoljan broj decenija da pokrije životni vek autora, tek su kasnije Dizni i Soni Bono izdejstvovali da se to rastegne i na nekoliko decenija kasnije pa sada imamo tu situaciju koja izgleda apsurdno.

S druge strane, 5-10 godina mi deluje možda nepravedno u smislu da onda autor koji je sa dvadeset godina imao nekakav veliki hit posle decenije više neće efektivno biti u stanju da od njega profitira. Možda je to okej, naravno, što bi neko ko je snimio dobru pesmu ili napisao dobru knjigu dok još nije znao ni nos da obriše mogo celog života da od toga prihoduje, ali s druge strane, to znači i da bi kompanije ekstremno lako eksploatisale intelektualno vlasništvo koje je neko drugi kreirao. U smislu: Da je Hari Poter posle pet godina prešao u javno vlasništvo, kako bi izgledao taj serijal knjiga (i filmova)? Autorka više ne bi nad njim imala kontrolu, svako bi pisao nastavke romana a holivudski studiji bi prostituisali Harija (i Hermionu) na sve strane. Film Frozen bi već iduće godine bez problema mogao da bude preuzet i eksploatisan na svim mogućim striming i drugim kanalima, od strane bilo koje kompanije koja ume da napravi digitalnu kopiju, nastavke bi snimao ko hoće i kako hoće itd.

Meni to deluje kao libertarijanski raj ali nisam siguran da bi to actually bio raj...

[camerashqiptarica]

malo je 5-10
ja sam za nesto tipa 20-25 godina, a najvise 5 godina nakon smrti

[mac]

Te godine su veštačka ideja. Prava ideja je pitanje kako nagraditi uložen trud. Recimo da si potrošio mesec dana vremena i 10k dukata na produkciju pesme. Šta je pravedna nadoknada za tvoj trud? Dva puta više od uloženog? Deset puta? Šta ako si pukao dosta vremena i para na prethodne pesme koje se nisu isplatile? Kad društvo bude našlo odgovore na ova pitanja onda više nećemo pričati o 5-10 godina nego o parama, kao što Bog zapoveda. Dakle kad kreator dobije društveno ustanovljenu nagradu za svoj trud onda više nema kontrolu nad svojim delom. Svako može da ga menja, ulažući svoj trud, i da čeka svoju nadoknadu za svoj trud. Ali to izmenjeno delo i dalje ima u sebi parče originala, i orginalni autor će i dalje dobijati nadoknadu za svoj deo... Tako bar sistem izgleda u mojoj glavi, ali potrebna je ozbiljna AI administracija da bi takav sistem mogao da bude funkcionalan. Poenta je da nećemo više licitirati godinama, koje su ovde paušalna kategorija.

[Meho Krljic]

Pa, to zvuči kao ekstremno dugi štap  Ovo što imamo je verovatno refleksija nekakvog realističnog razmišljanja - da će tržište odigrati svoju ulogu ali da je ipak potrebna i zakonska regulativa koja štiti originalnog autora i podstiče inoviranje a ne samo prepisivanje.

Doduše, nije mi najjasnije ovo što predlažeš. Prvo sam pomislio da veliš kako autor treba da dobije jednokratnu naknadu koju bi odredilo nekakvo telo kadro da donosi pravičnu odluku o kompenzaciji (u smislu recimo, koliko je to konkretno autorsko delo korisno za društvo itd.), dakle nekakav komunistički pristup, ali onda kažeš da bi autor i iz derivativnih radova dobijao nadoknadu za svoj deo, što podrazumeva i tržišni pristup. Hoću da kažem, ako već imaš tržište kao generator prihoda (bez obzira da li samo izvorni autor može da eksploatiše autorsko delo ili putem atribucije dobija deo novca iz derivativnih radova koji su slobodni da se prave od bilo čije strane), šta bi tu onda bila "pravična" naknada za nečiji trud? Da li bi neko ko je napravio pesmu poput Gangnam Style trebalo da dobije sličnu pravičnu nagradu kao neki trinaestogodišnjak koji je svoju kompoziciju odsvirao na melodici i okačio telefonom snimljeno izvođenje na JuTjub? Ono, jeste, Psy je potrošio više para da napravi GS, ali trinaestogodišnjaku je ovo prvo i jedino delo koje je napravio za 13 godina, dakle, on možda treba da dobije više?

Znam da ću zvučati kao loš komunista, ali meni je u smislu prihodovanja od autorskog rada tržišni pristup u kome država obezbeđuje relativno fer igru tako da krupni kapital ne može da smrvi ili eksploatiše malog autora tek tako, ali se nikom ništa ne garantuje, dosta razuman. Može da se diskutuje o dužini trajanja autorskog prava, ali mi intuitivno ideja da ono važi otprilike kao ljudski vek takođe deluje razumno.

[tomat]

Ček da vidim jel sam dobro razumeo maca.

Acroholia snimi album pomoću štapa i kanapa za 100 evra i autorska prava traju 10 dana, Metallica iza koje stoji industrija utroši milijune i dane provedene u studiju (zato što ima para da iznajmi studio na neodređeno vreme/ima svoj studio) i živi od tantijema decenijama?

[mac]

Prema troškovima ide zarada. Prema učešću troškova ide učešće zarade. Utrošeno vreme spada u troškove. Sam kopirajt zapravo nije ni bitan, i može i da se ukloni iz cele priče, ali pošto može teoretski da se desi da ti neko ugrozi osnovnu zaradu svojim derivatom tvog originala (napravi takav derivat da ljudi zamrze i original) onda neki kopirajt ipak treba da postoji.

Pre snimanja u studiju ide valjda period kad se pesme osmišljaju. U troškove produkcije ide i to potrošeno vreme. Acroholia je možda 3 meseca pisala pesme, pa tek onda otišla u studio. Metallica je u ovoj priči zapravo veći gubitnik. Koliko god da je produkcija albuma skupa Metallica ne bi dobila pare od te skupoće, nego studio. Metallica dobija pare samo za potrošeno vreme na kreiranje albuma. Drugim rečima svaki član Acroholie i Metallice dobija približno istu količinu novca od albuma, dok je album pod kopirajtom. To im je plata.

Dok je album pod kopirajtom niko drugi nema nikakava prava nad pesmama. Kad istekne kopirajt svi imaju sva prava, ali računajući uloženo vreme za originalnu pesmu i uloženo vreme za derivat, originalni autor dobija procenat dok traje kopirajt derivata. Slično nekako treba da važi i za puku reprodukciju (na radiju ili youtubeu). Onaj ko reprodukuje je uložio nešto svoje da bi mogao da reprodukuje, ali dobija samo procenat od ukupnog prihoda koji je procentualan uloženim sredstvima. Svaki učesnik dobija svoj procenat.

[Meho Krljic]

Meni je sad ovo potpuno zbunjujuće i deluje kao loša komična interpretacija komunizma onako kako je ponekad čujemo od američkih republikanaca... Mislim "Pre snimanja u studiju ide valjda period kad se pesme osmišljaju. U troškove produkcije ide i to potrošeno vreme." Šta to uopšte znači? Ako sam pesmu napisao sa 15 godina a publikujem je sa 45 dobijam 30 godina plate u cugu? Woohoo!!!!!!    Idem po svoju svesku iz prvog razreda srednje škole.

Da budem iskren zbunjen sam. Razumeo bih da samo kažeš - nema autorskih prava, sve je odmah pablik domejn, autori su na fiksnim platama, njihova jedina "nadoknada" za autorstvo je atribucija, u smislu da se "zna" ko je autor - i da je to neka superfunkcionalna socijalistička utopija. Ali ovako kako ti objašnjavaš, to je sasvim normalan način eksploatacije autorskih prava i tržišnog prihodovanja (obavezna atribucija i nadoknada autoru) nepotrebno zakomplikovana tom nekom idejom o "plati".

[ridiculus]

Mac, onaj ko stvara ne troši vreme, već vreme troši njega (nju).

Dakle, ako sam dobro razumeo... Neko napiše roman za 3 meseca. I još 3 za sledećih 9. I dobije isto za ta 4 romana kao onaj ko napiše 1 za godinu dana? Time podstičeš sporost, što može da vodi temeljitosti, ali je potpuno suprotno nagonima našeg doba.

Ne možeš porediti tako neuhvatljive parametre kao što je "utrošeno vreme" novčano. Pogotovo zato što, u slučaju različitih osoba, više ne znači bolje.

[Aco Popara Zver]

Možda to i ne bi bio neki problem da bioskopska ulaznica nije dvaes dolara. A oće još dvd, tv, pravo za stream, i to godinama.

Ne može i dvaes dolara i 70 godina nakon smrti.

Ne bih reko ni da to spada u tržišni pristup, jel plaća Fidelinka šta Italijanima za makarone?

Autorsko pravo je izmišljeno skoro i direktni je srodnik raznih podvala, poput one da fonograf (plejer i rekorder) pretvore u gramofon, a radio predajnik u prijemnik.*

*jer su, jelte prvo izmišljeni fonograf i radio predajnik, al je neki tajkun skonto da ne može to da se naplati.

[ridiculus]

Da, ali u Americi, recimo, studio koji drži prava na film dobija veći deo tih 20$ (ili neke manje cifre) samo na početku prikazivanja, i kasnije se njihov udeo sve više smanjuje na račun bioskopskih operatera. Ne brini, i da ukineš njihov deo u potpunosti, cena verovatno ne bi mnogo pala, samo bi išla na drugi račun.

[mac]

I dalje konzumaciju plaćaju direktno potrošači. Oni su ti koji daju novac. To se nije promenilo (a mogli bi i o tome da razglabamo). Onaj ko napiše 4 dobra romana će zaraditi četiri puta više od onog ko napiše samo jedan. Od trenutnog sistema razlika je samo u tome što se smanjuje vreme u kome niko nema prava da pravi derivat, i to vreme nije fiksirano u zakonu, nego se računa na osnovu uloženih troškova. Ako se u jednom trenutku ustanovi da si zaradio na primer deset puta više nego što si uložio onda se ukida kopirajt, ali ćeš i dalje zarađivati od derivata.