LUCIDNI SNOVI
U protekle tri godine prvi sam se puta susreo s neobičnim pojmom – lucidno sanjanje. Štoviše, upoznao sam ljude kojima se redovito događaju lucidni snovi. Htio sam da se i meni dogode, ali nisu. Doduše, nisam si dao ni truda – a postoje određene vježbe i koraci kako se to radi.
Dok čekam da netko od vas napiše svoja iskustva, evo kratkog uvoda u svijet lucidnih sanjača.
Na mogućnost postojanja lucidnih snova prvi je upozorio nizozemski psihijatar Frederik van Eeden. Davne 1913. godine napisao je članak u kojem je osmislio i definirao pojam lucidnog sanjanja kao onog u kojem smo svjesni da sanjamo. Također je istaknuo kako se nada da je njegova studija tek početak proučavanja lucidnih snova. Ona je to doista i bila, ma je bilo potrebno malo strpljenja.1987. godine je istražitelj lucidnog sanjanja dr. Stephen LaBerge, utemeljio Institut lucidnosti.
Bio je fasciniran mogućnošću da ljudski um može učiniti mnogo više od onoga što znamo iz svakidašnjice. Lucidne je snove imao od djetinjstva i mislio je da su to samo živopisni snovi, snovi koji se doimaju stvarnima. No oni su više od toga. To su snovi kod kojih ste svjesni da sanjate. Koliko god se stvarnim činilo, znate da vam se ništa loše ne može dogoditi.“ Lucidno sanjanje nudi veću slobodu,fleksibilnost i mogućnost da činimo stvari koje ne možemo činiti dok smo budni. Da se bude budan unutar svoga svijeta. Tako se može eksperimentirati i istraživati simulaciju stvarnosti ili svijesti, samoga sebe ili saznati kako naš um funkcionira.
ISKUSTVO JE STVARNO
Da bi se dospjelo do stupnja lucidnosti, potrebno je naučiti kontrolirati svoje snove. Vježbanjem svatko može naučiti kako reagirati na podražaje iz sna te kako se suočavati s opasnostima, koje bismo u budnom stanju izbjegavali pod svaku cijenu. S vremenom iskusni lucidni sanjači uspijevaju stvoriti bilo kakav svijet, proživjeti sve fantazije i iskusiti što god zažele. Jer iskustvo je stvarno. Ako se u snu preplašite medvjeda, probudite se i kažete: Zbilja sam se preplašio onog medvjeda. Netko bi mogao reći: Zapravo nije ni bilo medvjeda. Točno. I to je točno. Znači li to da se niste zapravo preplašili? Da se samo sanjali da ste se preplašili? Kako god da bilo, doživjeli ste taj osjećaj. Osjećaj je stvaran. On ne nestane samo zato što se dogodio u snu. Uostalom, ono što iz prve ruke znamo da je stvarno naše je iskustvo. Fizički svijet, koji se često uzima kao teoretska paradigma onoga što jest stvarno, samo je način na koji objašnjavamo određene pravilnosti i iskustva.
PRIMJENA LUCIDNIH SNOVA
Istražujući razna iskustva za vrijeme lucidnog sanjanja, na Institutu lucidnosti, između ostalog, radi se i na nizu primjena takvih snova. Primjene sežu od znanstvenog istraživanja stanja u kojem se sanja do proučavanja veze uma i tijela tijekom REM faze sna. Proučava se stanje u kojem se sanja, svijest, odnos između uma i tijela, prevladavanje noćnih mora i povećanje samopouzdanja; lucidno sanjanje također ima primjenu u smislu osobnog rasta i razvoja kao i u olakšavanju kreativnog rješavanja problema. Poznato je da su snovi izvor kreativnih inovacija. Korz lucidno sanjanje tu se funkciju sna želi iskoristito svjesno i namjerno s ciljem rješavanja nekog problema. Tu je i mogućnost otvaranja uma prema mogućnostima transcendentnih iskustava, koja nadmašuju uobičajeno stanje budnosti.Dr. LaBerge smatra da svi mi sada doživljavamo jednu vrstu sna, da je budna svijest „san u kojem na ono što sanjamo utječe energija i fizički svijet oko nas koji utječu na naš sustav osjetila i tako oblikuju određen model stvarnosti. No, dok sanjamo, nema mnogo osjetilnih senzacija, ali isti mozak stvara konstrukciju i pokušava otkriti što se događa, stvara simulaciju stvarnosti.“ Smatra da zapadni svijet jednostavno ne cijeni snove dovoljno .U toj se kulturi za snove misli da su zabavni, katkad informativni i možda korisni u psihoterapiji, ali da nisu važni jer nisu stvarni. Iskonske kulture svijeta imaju potpuno suprotno vrednovanje. Snovi su bili mnogo važniji nego budna stvarnost. Aboridžini vjeruju da ih ono što se dogodi u snovima upućuje na to kako bi trebali živjeti. LaBerge misli da treba naći ravnotežu između ta dva shvaćanja. Ni java ni snovi ne bi trebali vladati, jer u ta dva stanja možemo doživjeti potpuno različita iskustva.
SNOVI I ZNANOST
I upravo stoga što u snovima možemo slobodno činiti što nam je volja, ne ograničeni zakonima fizike ili društvom, već jedino svojom maštom, LaBerge vidi temeljni problem, jer smatra da je znanost danas još uvijek materijalistička, iako se pozitivno pomiče naprijed. Psihologija je prošla kroz dugotrajno razdoblje biheviorizma koji je pokušavalo ignorirati svijest i mentalne procese, ne govoriti o tome i „usredotočiti se samo na ponašanje koje se može promatrati videokamerom“. Jasno je da se iza našeg uma, našeg bića i onoga što zapravo činimo u životu krije mnogo toga što se izvana ne vidi. To se može proučavati uz pomoć suptilnih metoda psihofiziologije, ali ne videokamerom.
I dok na Tibetu postoji cijela škola „joge sna“, dr. LaBerge je na svom Institutu lucidnosti radio na aparatima privlačnijim prezaposlenim zapadnjacima. Tako je nastao i NovaDreamer – maska koja se, u trenutku kad spavač uđe u REM fazu sna, aktivira paleći dvije crvene lampice i ispuštajući zvukove slične alarmu. Na taj se način osoba ne budi, no postaje svjesna da sanja, te je u mogućnosti kontrolirati svoje snove i događaje u njima, eksperimentirajući na taj način sa stvarnošću. Tako stječe iskustva koja nije “morala“preživjeti, i kroz koja može proći i druge razine stvarnosti. Ako pretpostavimo da je fizička stvarnost selektivna, možda postoje i drugi aspekti kroz koje možemo proći zahvaljujući lucidnim snovima.
LaBerge mislim da su snovi najbolje mjesto za proučavanje svih paranormalnih vrsta prenošenja informacija. Osjetilne informacije su snažan signal. Suptilniji utjecaji koji se stalno događaju slabijeg su intenziteta i, kad ih se pokušava proučavati, teško ih je naći. Ako se riješimo osjetilnih informacija, možemo lakše osjetiti te suptilnije utjecaje.
Krešimir Mišak
