ovaj topik je rođeni brat od tetke onome KULTURO, EVE ME.
dakle, jad i beda našeg osnovnog, srednjeg i visokog školstva + nauke i srodnih tema.
za početak:
Njuz.net "izvor" u udžbeniku?!
Izvor: B92
Beograd, Kragujevac -- U jednom udžbeniku za Ekonomski fakultet u Kragujevcu satirični portal Njuz.net naveden je kao relevantan izvor. Autor je odbio da za B92 bilo šta komentariše.
Njuz.net je već prepoznatljiv satirični portal koji u formi vesti obrađuje događaje i ljude. Do sada se u nekoliko navrata dešavalo da relevantni mediji "nasednu" na tekstove Njuz neta. Svakako da je najpoznatiji slučaj Srbina koji je u Egiptu ubio ajkulu koja je napadala turiste tako što je pijan skočio na nju.
Međutim, sada se to desilo jednoj akademskoj instituciji.
Na društvenim mrežama pojavila se fotografija 302. strane iz udžbenika Direktni marketng Ekonomskog fakulteta u Kragujevu, autora docenta dr Milana Kocića.
U udžbeniku za predmet Direktni marketing, koji drži docent Kocić, u poglavlju "Uticaj društvenih mreža na produktivnost zaposlenih" (sudeći po fotografijama, studentima je naglašeno da je to 75. ispitno pitanje) citiran je deo teksta "Kompanija Fejsbuk zabranila svojim zaposlenima korišćenje Fejsbuka na poslu", a Njuz net je u fusnoti naveden kao relevantan izvor.
U udžbeniku doslovno piše: "Pored mnogih primera, možda je sve najviše zaprepastila odluka vlasnika kompanije Facebook da, krajem 2011. godine, zabrani posećivanje ove društvene mreže u toku radnog vremena."
Naravno, u pitanju je izmišljena vest "njuzovaca".
Docent Milan Kocić potvrdio je za B92 da je on autor udžbenika "Direktni marketing" ali nije želeo da bilo šta komentariše niti da odgovori na pitanje kako se desilo da u svojoj knjizi, kao relevantan naučni izvor, koristi jedan satirični portal.
"Meni je ovaj slučaj čudan pre svega jer nisam znao da se u udžbenicima kao izvori uopšte koriste mediji. Nadam se da će to prestati da bude praksa posle ovoga. Profesori bi, ako već koriste vesti iz medija kao izvore, morali da pažljivo proveravaju odakle šta citiraju. Najbolje bi bilo da uopšte ne uzimaju medije kao izvor, već druge stručne radove, naučne članke i udžbenike. Jer oni su profesori", kaže za B92 Viktor Marković, jedan od članova redakcije portala Njuz net.
(https://www.znaksagite.com/diskusije/proxy.php?request=http%3A%2F%2Fwww.b92.net%2Fnews%2Fpics%2F2013%2F07%2F10%2F163011676551dd632d8a81a901338087_368x490.jpg&hash=d55425bca70b78f966deef9a81f603ccc1eefd52)
http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2013&mm=07&dd=10&nav_category=12&nav_id=731142 (http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2013&mm=07&dd=10&nav_category=12&nav_id=731142)
evo ga taj akademski građanin:
(https://www.znaksagite.com/diskusije/proxy.php?request=http%3A%2F%2Fs.tf.rs%2F2013%2F07%2F10%2FKnjiga-njuz-i-profesor-Kocic.jpg&hash=21dfae6aadb9a884a0b551262110daca6d58080e)
i malo detaljnija vest - he he, kad je doživeo da mu se i TELEGRAF smeje:
http://www.telegraf.rs/vesti/779950-ko-sve-predaje-nasoj-deci-profesor-u-svom-udzbeniku-citira-saljivi-sajt-njuz-net-foto (http://www.telegraf.rs/vesti/779950-ko-sve-predaje-nasoj-deci-profesor-u-svom-udzbeniku-citira-saljivi-sajt-njuz-net-foto)
Pa dobro, ziv covek gresi. Necu da branim tog profesora, ali ako neko ne zna sta je Njuz.net,
neke "vesti" se mogu uciniti tacnim - ako nije poznato to sto autori clanaka ismejavaju.
Profesor jeste kriv sto je naseo na laznu vest (morao je temeljno da proveri izvor),
ali barem polovinu krivice za ovo nose recezenti udzbenika, vidi se da su oni traljavo odradili posao.
Inace, ironicno je to sto se ovaj gaf desio odmah nakon 'cuvenog' obracanja profesorke Filoloskog fakluteta u BG na apsolventskoj veceri,
koji po meni zasluzuje mnogo vecu osudu, a vidim i da urednik Njuz.net-a cilja na to cim istice - JER VI STE PROFESORI
(tako se zavrsava skoro svaki pasus pomenutog obracanja)...
(https://www.znaksagite.com/diskusije/proxy.php?request=http%3A%2F%2Fi42.tinypic.com%2F123v8g8.jpg&hash=550d214baacfdaf2ea02501f4626549d0ea600e7)
vest prenosi uvek pouzdana stranica:
Хвала Алистеру Кроулију за све што је учинио за србски народ
Da nece u Srbiji da ukinu darvinizam?
Smeju li Krouli i Darvin zajedno?
Izem ti prosvetu....
Quote from: Boris on 10-07-2013, 23:44:47
Pa dobro, ziv covek gresi. Necu da branim tog profesora, ali ako neko ne zna sta je Njuz.net,
neke "vesti" se mogu uciniti tacnim - ako nije poznato to sto autori clanaka ismejavaju.
Profesor jeste kriv sto je naseo na laznu vest (morao je temeljno da proveri izvor),
ali barem polovinu krivice za ovo nose recezenti udzbenika, vidi se da su oni traljavo odradili posao.
Inace, ironicno je to sto se ovaj gaf desio odmah nakon 'cuvenog' obracanja profesorke Filoloskog fakluteta u BG na apsolventskoj veceri,
koji po meni zasluzuje mnogo vecu osudu, a vidim i da urednik Njuz.net-a cilja na to cim istice - JER VI STE PROFESORI
(tako se zavrsava skoro svaki pasus pomenutog obracanja)...
Тај уредник Њуз.нета је идиот.
harv, ne budi cochino.
Мислим на то да су новинари ПОСЉЕДЊИ који било коме треба да попују због било чега. Сатирични или "обични".
Mozes ti da kazes sts hoces ali ako profesor nije u stanju da razlikuje satiricni sajt od normalnog sam je kriv
А кад новинари намјерно лажу, ко је онда крив?
Quote from: Емил Ковач on 18-07-2013, 19:30:05
Мислим на то да су новинари ПОСЉЕДЊИ који било коме треба да попују због било чега. Сатирични или "обични".
Ok, taj stav se moze prihvatiti, ali mi se cini da bas zbog ovo 'satiricni',
urednici Njuz.net-a ne mogu da se posmatraju kao novinari u striktnom smislu reci.
Crno tržište znanja: Doktorski za 3.000 evra
Naspram akademaca koji mesecima uče i istražuju da bi napisali seminarske, diplomske i master radove, sve je više onih koji iste te radove naručuju preko interneta. Tako se čak i doktorski rad može kupiti za 2.000 do 3.000 evra, u zavisnosti od obima i težine teme, a većina fakulteta nema softverski program koji može da ulovi plagijate.
VARALICE - Najstrašnijim od svega čini se to što studenti više ne vide ništa čudno u kupovini rada koji će im omogućiti završetak školovanja. Tako se redakciji "24 sata" za pomoć obratila studentkinja koja je, kako kaže, "pošteno platila za svoj diplomski", a onda dobila - škart napisan rad.
- Zaista ne znam kome bih se drugom obratila i iznela problem koji sam imala. Kontaktirala sam sajt (naziv poznat redakciji) i od njih sam tražila da mi napišu rad od oko 70 strana na temu mendažmenta. Dogovorili smo se za cenu od 50 evra. U međuvremenu smo bili u kontaktu putem mejla. Ja sam uplatila traženi iznos i na kraju dobila rad sa potpuno drugom temom, nesređenim podacima i smešnim brojem strana. Slala sam mu još nekoliko mejlova, žalila se, ali od njega ni traga, ni glasa - požalila nam se ova studentkinja.
Ona nije jedina koja bez trunke srama govori o trgovini znanjem. Student generacije jednog beogradskog fakulteta živi raskalašno pišući radove za druge i omogućavajući im da tako čak i doktoriraju.
- Pišem doktorate samo iz oblasti koja je srodna mojim studijama. S obzirom na to da doktorati zahtevaju posebno vreme i istraživanje, njih naplaćujem najskuplje, i do 3.000 evra, dok za običan seminarski tražim oko 50 evra - kaže ovaj mladi doktorand napominjući da već godinama ne može da nađe pravi posao.
Inače, jedan od doktorskih radova je, priča, pisao i za gospođu koja je zaposlena kao državni službenik i kojoj je taj doktorat bio neophodan da bi napredovala.
Na crnom tržištu znanja mogu se čak naći i sastavi za osnovce. Princip je isti - sastav se naručuje preko sajta koji nudi takvu uslugu i preko kontakt mejla dogovaraju se cena, tema sastava i datum "isporuke".
FPN i ETF softverski rešili problem
PLAGIJAT - Većina fakulteta ne pronalazi način da se izbori s ovim problemom. Samo pojedini fakulteti, među kojima su FPN i ETF, poseduju softverski program koji prepoznaje plagijate tako što softver upoređuje nizove slova i reči i ukazuje na sličnost između dva teksta. Međutim, kupljeni radovi ne moraju nužno biti plagijati, pa je trenutno jedini način da se prevarantima stane na put - javna odbrana napisanih radova.
http://www.24sata.rs/vesti/aktuelno/vest/crno-trziste-znanja-doktorski-za-3-000-evra/100367.phtml (http://www.24sata.rs/vesti/aktuelno/vest/crno-trziste-znanja-doktorski-za-3-000-evra/100367.phtml)
Quote from: Alexdelarge on 05-08-2013, 13:10:21
Student generacije jednog beogradskog fakulteta živi raskalašno pišući radove za druge i omogućavajući im da tako čak i doktoriraju.
http://www.24sata.rs/vesti/aktuelno/vest/crno-trziste-znanja-doktorski-za-3-000-evra/100367.phtml (http://www.24sata.rs/vesti/aktuelno/vest/crno-trziste-znanja-doktorski-za-3-000-evra/100367.phtml)
xrofl
I još kažu da se ne isplati učiti!
Jedino rešenje : javna odbrana radova!!!
Ma, kako su se samo toga setili! xrofl
(https://www.znaksagite.com/diskusije/proxy.php?request=http%3A%2F%2Fi40.tinypic.com%2F153483m.jpg&hash=6f6e6a4f49db79e2c08f5ad67aff6395e24fb618)
Ljudi, ja sam UBEDJEN da zivim u nekom Alan Ford stripu....i da sam samo ja svestan toga...ko Deadpool....
Овај посљедњи слајд је наука и образовање у ЗАПАДНОЈ Србији.
Quote from: Ратиборка Дуда Ћерамилац on 18-08-2013, 12:20:31Овај посљедњи слајд је наука и образовање у ЗАПАДНОЈ Србији.
pitao sam se da li ćeš primjetiti!
da, pa?
sve je to
srbija!!!
Душан Теодоровић
Папазјанија од енглеских фраза као научни рад
Како ,,научници" стичу бодове објављјујући у румунском часопису. – Ко може да буде универзитетски професор и како се напредује на универзитетима
Ових дана сам поново прочитао Нушићеву комедију Др. Да направим себи потпуни доживљај одгледао сам и истоимени култни филм Соје Јовановић из 1962. године. YouTube нуди млађој генерацији непоновљива два сата уживања у филму. Бранислав Нушић је лажном доктору Цвијовићу доделио да на свом предавању изговори и следеће: ,,Уосталом, све је то из области филозофије дигнитета у односу на животиње. О онтолошкој концепцији статуса Шлезингерове фундаменталне константе минус један плус. Одбацује се категорија одраза као основна гносеолошка категорија, односно прихвата њена ограничена валоризација у оквиру једне нове целине... Вангравитациона стања микрокосмичке орбите. Распад у ништавило. Ето, тим путевима се креће савремена филозофска мисао."
Нушићева салата од речи којима лажни доктор опсењује простоту доживела је пре неки дан римејк достојан оригинала. Млади професори информатике са ФОН-а Драган Ђурић, Борис Делибашић и Стевица Радишић су направили интелектуални и морални подвиг и у нушићевском стилу указали наставно-научним већима, деканима српских факултета и Министарству просвете, науке и технолошког развоја шта треба да се уради одмах, баш сада и без икаквог одлагања.
Прича иде отприлике овако. Свуда у свету на угледним универзитетима наставници универзитета се озбиљно баве науком. Резултати ових истраживања се, после ригорозних анонимних рецензија, публикују у релевантним научним часописима. Верификовани научни резултати који су публиковани услов су за напредовања у виша универзитетска звања. Наставници који не остваре одговарајуће научне и педагошке резултате не напредују. Поједини доценти се не унапређују и морају да оду са универзитета. Каква је ситуација на српским универзитетима? Део наставника се понаша као да ради на светским универзитетима и успева да у тешким условима неадекватне финансијске подршке и застареле опреме оствари значајне резултате у науци. Управо су талентовани заљубљеници у науку дали највећи допринос уласку Универзитета у Београду на Шангајску листу. Део оних других, којима би се светски универзитети захвалили на сарадњи, опстаје на српским универзитетима и релативно лако напредује. Како је то могуће? Пронађена је чаробна формула у виду ,,научних часописа" сваштарског типа који објављују велики број неквалитетних радова из најразличитијих области. Најчешћи услов за објављивање ,,научног рада" у овим часописима јесте плаћање знатне суме новца власницима часописа. Другим речима, ради се о куповини научног рада. Нешто слично као када неко ко не уме да вози купи возачку дозволу. Тренутни хит за српске ауторе, који по сваку цену желе да имају научне радове, јесте Metalurgia International, румунски часопис из области ,,металуршког инжењерства". Учесницима подухвата ,,плати, па имај и ти за три дана научни рад" потпуно је јасно да ће у бирократској процедури избора у универзитетско звање на српским универзитетима њихов ,,научни рад" да буде третиран на исти начин као и научни радови оних који у науци остварују светске резултате које публикују у ,,правим" научним часописима. Појединачне критике овакве праксе доводе тренутно до стварања великих анимозитета међу колегама на изборним телима факултета и универзитета.
И сада долазимо на причу о мускетарима. Драган Ђурић (потписан као Драган Ђуирић), Борис Делибашић (потписан као Борис Делилбашић), и Стевица Радишић (не знам шта му је право име) објављују потпуно измишљени рад у часопису Metalurgia International. Бескрајно је шармантно што су се за часопис сликали са лажним брковима и перикама. Већ су њихове фотографије сваком мислећем и научно тренираном човеку указивале на циркус. У суштини рад представља папазјанију састављену од енглеских фраза, али је написан у стилу у коме се пишу научни радови. Младе колеге-паметнице су уложиле интелектуални напор и креирале будалаштину која није резултат било каквог научног истраживања. Часопис који масовно објављује радове ,,научницима" из Србије је без икаквих проблема објавио будалаштину. У раду се спомињу појмови из информатике и рачунарства, спомиње се Европска унија и образовни нивои жена, има и религије и хистограма и статистичке анализе. Бриљантна папазјанија и изругивање лажним научним радовима, процедури избора и додели универзитетских звања. Међу лажним референцама се као аутор помиње чак и Дизнијев јунак Шиља који је своје научне резултате објавио у научном часопису који се зове ,,Микијев забавник"! Спомиње се да су коришћени и резултати радова објављених 2012. и 2013. године од стране давно мртвих великана светске науке Bernoulli-ја и Laplace-а. Нико није приметио ништа. Објавили су рад! Читав број часописа у коме су наши мускетари објавили свој рад-пародију испуњен је ,,научним радовима" осталих српских аутора. Прелистао сам последњи број часописа. Користим прилику да обавестим научну јавност и читаоце ,,Политике" да се најновије новости из металургије односе на проблеме снабдевања цвећем на територији Бангладеша, утицај пословне етике на организационо понашање запослених (шта год то значило), развој туризма у Црној Гори, нови метод за брзо вађење квадратног корена, прилагођавање корпоративне културе српском тржишту и проблеме добровољних пензијских фондова у Србији. Све је то објављено у Румунији углавном на лошем енглеском језику. Битно је да је објављено јер објављивање доноси у Србији напредовање, менторство, хонораре од Министарства просвете и науке, већу плату и причу о научним резултатима.
После успешног објављивања рада ,,Евалуација трансформативних херменеутичких хеуристика за процесирање случајних података" (мој слободни превод наслова папазјаније) у високом школству Србије не сме ништа више да буде као до сада. На потезу су већа факултета и универзитета, декани и Министарство просвете и науке. Metalurgia International и остали лажни научни часописи морају да буду одстрањени из српског академског простора, а сваки покушај публиковања у часописима овог типа мора да буде најоштрије санкционисан са последицама које подразумевају неизбор у звање и престанак академске каријере.
Читаоцима ,,Политике" је јасно да сам овим текстом оценио трансформацију интеграције филозофских аспеката биоенергетских вредности људских и мањинских права у диференцијалним једначинама. Није лоша реченица. Прави научни рад.
Дописни члан САНУ, редовни професор Универзитета у Београду
Душан Теодоровић
објављено: 10.09.2013.
http://www.politika.rs/rubrike/Sta-da-se-radi/Papazjanija-od-engleskih-fraza-kao-naucni-rad.sr.html (http://www.politika.rs/rubrike/Sta-da-se-radi/Papazjanija-od-engleskih-fraza-kao-naucni-rad.sr.html)
A Boban i dalje veruje u titule.
Па ово није баш оригинално, зар није нешто слично урадио неки страни лик прије много година?
http://pdos.csail.mit.edu/scigen/ (http://pdos.csail.mit.edu/scigen/)
rađeno je to i ranije. Neko je u komentarima napisao da se objavljivanje radova zasniva, između ostalog, i na poverenju, tj. će retko kada neko doći u laboratoriju ili gde već da proveri koji su podaci zaista korišćeni u radu, kako su prikupljeni, kako su obrađivani i slično, tako da uvek postoji šansa da nešto ovako prođe, rumunski časopis ili ne.
ministrarstvo trenutno finansira neki projekat kod mene na fakultetu, i kriterijum za učešće na projektu i nastavak finansiranja su bodovi. sada ministarstvo jede ono što je zakuvalo, insistirajući isključivo na bodovima. ako pravila kažu da je važeća Thomson Reuters lista, a Metalurgija je na toj listi, o čemu dalje pričati. postoje značajniji časopisi od Metalurgije za tu oblast, ali bez impakt faktora, ali se to ne broji. bili su nam skoro gosti neki šveđani sa Čalmers univerziteta iz Geteborga, koji kažu da je jedan od značajnijih kriterijuma za evaluaciju rezultata u mojoj oblasti njihova aplikativnost, odnosno koliko to može da pomogne švedskoj privredi. ako može, opravdao si uloženo, a ako ne može džaba ti i 100 objavljenih radova, pare nećeš dobiti.
in adr njuz, evo iskustva Dijkstre, Tjuringa i još nekih naučnjačkih njuški sa recenzentima:
http://www.fang.ece.ufl.edu/reject.html (http://www.fang.ece.ufl.edu/reject.html)
Ja ovo okačio na lilit reaguj, a vi ništa. -.-
Идемо даље:
http://www.blic.rs/Vesti/Drustvo/404601/Devojka-ministra-Krstica-ekspert-za-kvantnu-fiziku-i-jos-31-oblast-nauke (http://www.blic.rs/Vesti/Drustvo/404601/Devojka-ministra-Krstica-ekspert-za-kvantnu-fiziku-i-jos-31-oblast-nauke)
Quote from: Father Jape on 12-09-2013, 17:46:16
Ja ovo okačio na lilit reaguj, a vi ništa. -.-
Ti to Liliti persiraš?
Quote from: Meho Krljic on 13-09-2013, 00:06:45
Quote from: Father Jape on 12-09-2013, 17:46:16
Ja ovo okačio na lilit reaguj, a vi ništa. -.-
Ti to Liliti persiraš?
Па зар није елементарна пристојност персирати старијој особи?
Možda, ali kako ni Lilit ni FatherJape ne persiraju meni, to znači da oni ne drže do elementarne pristojnosti. Barem u mom slučaju :cry: :cry: :cry:
Stegni zube i podnesi to kao muškarac!
aaaaa!
odakle da krenem??? avaj! svi ste skroz wrong a ja nemam vremena! :cry:
Quote from: tomat on 12-09-2013, 16:29:05
rađeno je to i ranije. Neko je u komentarima napisao da se objavljivanje radova zasniva, između ostalog, i na poverenju, tj. će retko kada neko doći u laboratoriju ili gde već da proveri koji su podaci zaista korišćeni u radu, kako su prikupljeni, kako su obrađivani i slično, tako da uvek postoji šansa da nešto ovako prođe, rumunski časopis ili ne.
ministrarstvo trenutno finansira neki projekat kod mene na fakultetu, i kriterijum za učešće na projektu i nastavak finansiranja su bodovi. sada ministarstvo jede ono što je zakuvalo, insistirajući isključivo na bodovima. ako pravila kažu da je važeća Thomson Reuters lista, a Metalurgija je na toj listi, o čemu dalje pričati. postoje značajniji časopisi od Metalurgije za tu oblast, ali bez impakt faktora, ali se to ne broji. bili su nam skoro gosti neki šveđani sa Čalmers univerziteta iz Geteborga, koji kažu da je jedan od značajnijih kriterijuma za evaluaciju rezultata u mojoj oblasti njihova aplikativnost, odnosno koliko to može da pomogne švedskoj privredi. ako može, opravdao si uloženo, a ako ne može džaba ti i 100 objavljenih radova, pare nećeš dobiti.
in adr njuz, evo iskustva Dijkstre, Tjuringa i još nekih naučnjačkih njuški sa recenzentima:
http://www.fang.ece.ufl.edu/reject.html (http://www.fang.ece.ufl.edu/reject.html)
prvo treba reci da postoji razlika izmedju bejZik science i inovacionih projekata.
ministarstvo za nauku (BEDNO) finansira projekte iz osnovnih istrazivanja. recimo, na projektu imas 15 A1 istrazivaca i za materijalne troskove (hemikalije i slicno) dobijes 200.000 DINARA godisnje. pa ti sad vidi kako ces da se
bavis. ali ministarstvo za nauku ne treba da se bavi finansiranjem inovacionih projekata vezanih za privredu bilo koje zemlje. time se u austriji bave ministarstvo ekonomije i finansija, kao i kompanija koja hoce inovaciju. i ja mislim da je to sasvim ok.
sto se tice casopisa, zna se sta je dobro a sta nije, o tome smo tupili nadugacko i nasiroko. mene bi (zlobno!) zanimalo koliko peer-reviewed radova ima dopisni clan sanu teodorovic, recimo M21 (u srbiji je kriterijum za M21 spusten na 30%, u EU je to 20% prvih na listi iz odredjene oblasti).
jer da ima dosta, onda bi verovatno znao da se danas i publikovanje u high profile casopisima placa na odredjeni nacin (premasis broj strana, ili hoces color slike, ili se prosto radi o open source journalu...da, da, ima i onih koji zele da sav naucni potencijal bude dostupan svima, pa i u zimbabveu, a ne da se placa bogatstvo publisherima).
a sto se tice rumunskog casopisa, jbt, (snobovski), ko ozbiljan salje rad u rumunski casopis!??? xrofl
salu na stranu, ima odlicnih casopisa u indiji ili kini, pa sto ne bi bilo i u rumuniji, al tad gledas i kakav je impact factor.
sve bi to moglo lepo da se sredi kad bi ministarstvo htelo da sredi ista. kad je moj mili ex-mentor bio pomocnik ministra nije da nije pokusao, al su ga smenili brzo. njegov komentar je bio: - da sam znao da cu ovako brzo da padnem, bar bih seo.
Quote from: Харалд Тони Шумахер on 12-09-2013, 22:48:54
Идемо даље:
http://www.blic.rs/Vesti/Drustvo/404601/Devojka-ministra-Krstica-ekspert-za-kvantnu-fiziku-i-jos-31-oblast-nauke (http://www.blic.rs/Vesti/Drustvo/404601/Devojka-ministra-Krstica-ekspert-za-kvantnu-fiziku-i-jos-31-oblast-nauke)
ko sto rekoh na tviteru, GLUPI NOVINAR, je na osnovu linkedin profila (gde te endorsuju i kusi i repati) zakljucio da je cura sama izjavila da je ekspert za 32 oblasti (koje nisu ni oblasti, kad odes i vidis) a nije.
cisto poredjenja radi, mene je ghoul kompetentno endorsovao za protein chemistry i sad su mi i to dodali.
jbt, te socijalne mreze su ZLO!
Quote from: Meho Krljic on 13-09-2013, 00:06:45
Quote from: Father Jape on 12-09-2013, 17:46:16
Ja ovo okačio na lilit reaguj, a vi ništa. -.-
Ti to Liliti persiraš?
meho,
kad te se docepam u sake, ugasio si. xuss
Quote from: Father Jape on 12-09-2013, 17:46:16
Ja ovo okačio na lilit reaguj, a vi ništa. -.-
ajde ajde, za ovo nije bila dovoljna tramvajska tviter forma.
Quote from: lilit on 13-09-2013, 13:37:05
Quote from: Харалд Тони Шумахер on 12-09-2013, 22:48:54
Идемо даље:
http://www.blic.rs/Vesti/Drustvo/404601/Devojka-ministra-Krstica-ekspert-za-kvantnu-fiziku-i-jos-31-oblast-nauke (http://www.blic.rs/Vesti/Drustvo/404601/Devojka-ministra-Krstica-ekspert-za-kvantnu-fiziku-i-jos-31-oblast-nauke)
ko sto rekoh na tviteru, GLUPI NOVINAR, je na osnovu linkedin profila (gde te endorsuju i kusi i repati) zakljucio da je cura sama izjavila da je ekspert za 32 oblasti (koje nisu ni oblasti, kad odes i vidis) a nije.
cisto poredjenja radi, mene je ghoul kompetentno endorsovao za protein chemistry i sad su mi i to dodali.
jbt, te socijalne mreze su ZLO!
Тако је, ал ред је да поставимо и овде, зар не мислите тако? :-)
Mislimo.
Quote from: tomat on 12-09-2013, 16:29:05
in adr njuz, evo iskustva Dijkstre, Tjuringa i još nekih naučnjačkih njuški sa recenzentima:
http://www.fang.ece.ufl.edu/reject.html (http://www.fang.ece.ufl.edu/reject.html)
dobro su potkačili Šenona, štaviše, sad se pokazuje da tako i treba
za ostale ne znam, ali u svakom slučaju bolje da recenzenti otežavaju nego olakšavaju stvari
čitav buljuk ''istraživača'' sada objavljuje preko veze
Šenon je bog (http://en.wikipedia.org/wiki/Claude_Shannon), a taj kritikovani rad je informatička bibilija. Na gornjoj stranici svi kritikovan radovi su biblije u svojim oblastima. Od njih sve potiče, ali tupi recenzenti to nisu pojmili.
možda je informatička biblija, ali rad nosi naziv "A Mathematical Theory of Communication."
COMMUNICATION
dakle, sve dok ga mogu izgurati u informatiku ja nemam problem sa Šenonom (ili problem nemaju communication studies, for that matter)
Pričaš napamet, a nisi ni članak na Vikipediji pročitao. Da jesi (možda) ne bi ovo pričao. Niko se do sada nije bunio zbog naslova, nego je Bata sad otkrio Ameriku.
mac, jesi li ti pri sebi, jel ti to misliš da sam ja juče saznao ko je Klod Šenon?
ništa ne izmišljam, Šenona su kritikovali mnogo veći od Bate, i svakako preporučujem ovu knjigu
http://www.amazon.com/How-Became-Posthuman-Cybernetics-Informatics/dp/0226321460 (http://www.amazon.com/How-Became-Posthuman-Cybernetics-Informatics/dp/0226321460)
u kojoj je em lijepo objašnjeno zašto je Šenon poguban za komunikologiju, a može biti zanimljivo i ljubiteljima Phillipa K. Dick-a, čiji se radovi analiziraju u jednom poglavlju
ja da čitam članak na wikipediji, o čemu ti pričaš... kao da ja ne znam šta je matematička teorija o komuniciranju, još jednom o komuniciranju, i treći put o komuniciranju
oćeš wikipedia članak, izvoli
http://en.wikipedia.org/wiki/Communication_studies (http://en.wikipedia.org/wiki/Communication_studies)
Uh, Bato. Jesi ikad čuo za Šenonov zakon? To je ono, fizika, nema čovjeka koji se čak i površno bavi računarski mrežama, a da ga ne zna? Jesi ikada čuo za Tjuringovu mašinu? Jesi li ikada čuo za RSA? Jesi ikada čuo za Dijkstrin algoritam? Jesi ikada čuo za minimalan protok i maksimalno siječenje? Jesi ikada čuo za Kodove obrazce?
Lik koji je ovo pisao pojma sa pojmom nema. Kodov papir, koji pominje moron sa tvog linka, definiše uređenu n-torku i aplicira posebnu algebru, koja ti porađa SQL i baze podataka. I to baš OVAJ rad. Tjuringov rad, i to OVAJ rad, je jedan od najznačajnijih u teoriji izračunjivosti. Nema toga kursa matematičke logike ili aritmetike u kome ćeš moći da preskočiš ovaj papir - u stvari, pola semestra kursa JESU ovaj papir. Čak je i Stiven Hoking u knjizi "I Bog stvori prirodne brojeve" uvrstio jedan dio ovog rada kao jedan od dvadeset najznačajnijih matematičkih radova svih vremena. Dalje, RSA rad (apsolutne legende koji stoje iza RSA algoritma) autor - moron - kritikuje iz potpuno pogrešnog ugla. Ovdje je bitan metod - čitava poenta kriptovanja je da biranjem pogodnog ključa, jer vrijeme potrebno za hakovanje ne raste linearno. To je, opet, srž P/NP problema, ali predaleko bi nas odvelo da objašnjavam vezu.
Poenta je da je ovaj link dat kako bi se vidjelo kako su se recezenti izblamirali (zato imaš pozivanje na COBOL, Eniac, Vax i slično), a što je stvarnost kasnije demantovala. Ja sam čitav svoj odgovor otkucao, a da nisam nijednom pošao u Google - toliko su navedeni radovi opšte poznati svakome ko se ikada bavio računarima, iz tehničkog ugla naravno. Mislim, meni je žao, ali kompjuteri ne rade na sociologiju, nego na struju. Garantujem ti da treba da odabereš deset najvećih radova u istoriji informatike, bar tri sa ove liste bi tu morala da se nađu, pri čemu bi odabir o koja tri se radi zavisio od tebe. To tvoje "Šenona su kritikovali i mnogo veći od Bate" je frapantno. Mislim, to je kao da neko kritikuje Njutna zato što naslov "Matematičkih principa prirodne filozofije" nije sintaksno ispravan, pa je to sad kao "mnogi su kritikovali Njutna"... Da li ti uopšte znaš o čemu su ovi radovi? Da li si ih pročitao? Tvoj post zaista pokazuje jednu zapanjujuću količinu neznanja, ali ti i dalje pokušavaš da zadržiš ton kao da si stručnjak za ovu oblast. I da, za maca ne znam, ali ja mislim da ti ne znaš apsolutno ništa o matematičkoj osnovi računarskih mreža. Toliko je skandalozno tupav link koji si poslao, da je to jedini komentar koji mogu da dam na tvoju informatičku pismenost. A sad me demantuj.
Quote from: Бата Животиња on 14-09-2013, 13:04:03
dakle, sve dok ga mogu izgurati u informatiku ja nemam problem sa Šenonom (ili problem nemaju communication studies, for that matter)
evo demantovan si
EDIT
Quote from: BladeRunner on 14-09-2013, 16:47:26
ja mislim da ti ne znaš apsolutno ništa o matematičkoj osnovi računarskih mreža
i da, i ja apsolutno mislim da ne znam apsolutno ništa o matematičkoj osnovi računarskih mreža
samo još da ti ukapiraš da ja nisam o tome govorio i biće super
Zaista, o čemu ti govoriš? Šenon pogrešno upotrebio reč komunikacija? To je tvoja polazna tačka?
šta sad ispade, da ja tebi otkrivam kontinent?
Uzmi knjigu pa čitaj, što se mene tiče poenta je zakucana onda kada se shvati da je komunikologija društvena nauka.
Nikakav inženjer ili matematičar neće pisati opštu teoriju o komuniciranju.
xrofl :cry:
mislim, da li da se smejem ili da plačem, that is the question.
zavisi da li imaš najosnovnije znanje o značenju riječi komunikacija, tipa u bilo kom rječniku bilo kog jezika
ja sad malo laički, ali nije li informatika u najširem smislu nauka o informacijama, a komunikacija prenos tih nekih informacija? ja tu vidim neku vezu, ali opet, jato onako, iz života.
Бата Животиња
post iznad:
Quoteja da čitam članak na wikipediji, o čemu ti pričaš... kao da ja ne znam šta je matematička teorija o komuniciranju, još jednom o komuniciranju, i treći put o komuniciranju
post ispod:
Quotei da, i ja apsolutno mislim da ne znam apsolutno ništa o matematičkoj osnovi računarskih mreža
wtf? Znaš li ili ne znaš šta je matematička teorija o mrežnim komunikacijama o kojoj je navedeni rad? Prelomi već jednom po prvi put, prelomi već jednom po drugi put i prelomi već jednom po treći put imaš li ti blage veze s vezom o čemu je rad o kome pišeš sa nadmenošću eksperta?
QuoteUzmi knjigu pa čitaj, što se mene tiče poenta je zakucana onda kada se shvati da je komunikologija društvena nauka.
Što se mene tiče, zakucano je da lupetaš i epohalno se blamiraš. Još jednom: svi ti radovi su radovi iz matematike i fizike, nijedan nije sociološki. Najjače od svega: riječ je o fundamentalnim radovima u svojim oblastima. Koga boli k za mambo-jumbo "ja sam baja, komunikologija je ovo ono"? Uzmi ti RADOVE koje kritikuje ovaj MORON koji veze sa životom nema, pa ih pročitaj. Ti si stvarno napredan za devetoro. Preskačeš matematičke radove koje čovjek kritikuje, ali zato upućuješ nas, koji smo te radove pročitali, da čitamo komentare na njih od nekakvoga raspalog tipa koji je tehnički nepotkovan? Pri tome, ti čitaš SAMO KRITIKU tih radova, a proglašavaš se nenadležnim za same radove? Kakva crna komunikologija, kakvo trabunjanje?
Mislim, super ako je savremena nauka došla dotle da se gramatički analiziraju radovi iz matematike i fizike, pa ljudima smeta jednačenje suglasnika po zvučnosti i cijepa se dlaka načetvoro da "komunikologija" nije isto što i "komunikacija". I zašto bolduješ da ti nemaš problem sa Šenonom? Ko si bre ti uopšte da "imaš problem" sa inženjerom koji stoji iza jednog od najelegantnijih zakona iz fizike računarskih mreža? O čemu se radi čovječe? "Ja nemam problem sa Šenonom" - spusti se na zemlju, druže, to je ZAKON FIZIKE U RADU IZ FIZIKE. Da nemaš problem sa zakonom velikih brojeva? Omovim zakonom? Košijevim nizom? Dedekindovim aksiomama? Šta misli o tome odbor sociologa iz "communication studies"?
Bilo bi zanimljivo dok padate iz aviona u pokretu čuti vašu plodnu mada, istina, kratku i tragičnu raspravu, o gramatičkim greškama u Ajnštajnovom opisu opšte teorije gravitacije. "Ja mislim da mi ne padamo, već da stojimo - zemlja je ta koja ide ka nama" - "Dragi kolega, evo vam link sa wikipedije, ja sam, znate, ekspert za communication studies u suštini Zemlja govori prostor-vremenu kako da sezakrivi..." - "Prostor-vremenu? Prevaziđen termin. Pa zar nije još Kant nije ukazao na antinomiju..." - TRAS! SPLJES!
Quote from: BladeRunner on 14-09-2013, 21:06:34Bilo bi zanimljivo dok padate iz aviona u pokretu čuti vašu plodnu mada, istina, kratku i tragičnu raspravu, o gramatičkim greškama u Ajnštajnovom opisu opšte teorije gravitacije. "Ja mislim da mi ne padamo, već da stojimo - zemlja je ta koja ide ka nama" - "Dragi kolega, evo vam link sa wikipedije, ja sam, znate, ekspert za communication studies u suštini Zemlja govori prostor-vremenu kako da sezakrivi..." - "Prostor-vremenu? Prevaziđen termin. Pa zar nije još Kant nije ukazao na antinomiju..." - TRAS! SPLJES!
xrofl xjap
Ja se nadam da ovdje svi razumiju srpski jezik, ili bar BHS
Šenon je napisao rad koji se zove ''Matematička teorija komuniciranja''
dakle,
ne ''Matematičke osnove računarskih mreža''
ne ''Informatička pismenost''
Je li to jasno ili Blade Runner govori samo kineski?
Matematička teorija komuniciranja, ne računarskih mreža, kad neko napiše rad koji se zove ''Matematičke osnove računarskih mreža'' ja mu nemam šta zamjerati. Ali rad se tako ne zove, osim možda, kao što rekoh, ako neko od nas govori samo kineski. Dakle, seri ti o sintaksi negdje drugdje.
Gospodin Šenon u prvom pasusu svog rada tvrdi da želi da razvije ''opštu teoriju komuniciranja''
opštu, a informatika je POSEBNA, SPECIJALISTIČKA, MATEMATIČKA, TEHNIČKA PODVRSTA komuniciranja, čak ne i komuniciranja, već čistog prenosa informacija (što nije isto što i komuniciranje, npr ti meni ne prenosiš nikakve informacije budalaštinama o Kantovim antinomijama)
ali za razliku od informatičke teorije
OPŠTA TEORIJA KOMUNICIRANJA JE SOCIOLOŠKA DO KOSKE
je li potreban dokaz? strana #3 samog rada
''This case has applications not only in communication theory, but
also in the theory of computing machines, the design of telephone exchanges and other fields.''
treba li prevod na kineski?
aplikacija je ne samo u teoriji komuniciranja, već i u teoriji prevedi-ga-kako-god-jebeno-znaš, prevedi ga kao ''zakon iz fizike računarskih mreža'' ali to jebeno ne piše u radu. U radu piše ''communication theory'', a u prvoj rečenici piše ''general theory of communication''! Znaš li šta je general theory, znaš li šta to uopšte znači?
još jednom, teorija komuniciranja je sociološka da jebe oca, jel treba dokaz da je sociološka? Da nije možda lingvistika tehnička disciplina a gramatika prirodna nauka? Trebam li da dokazujem očigledno?
Još će Bata ispasti kriv što gospodin Šenon govori o ''opštoj teoriji komuniciranja''
ćao ćao puši kurac
Čisto da prepričamo raspravu za one sa jeftinijim ulaznicama:
1) Tema se zove "Nauka i obrazovanje u Srbiji danas". Postuju se stvari koje pokazuju kakvo je trenutno stanje (loše).
2) Kako bi se pokazalo da ni vani stvar nije bolja, postuje se link gdje se recenzent loše izjašnjava o radovima Dijkstre, Tjuringa itd. POENTA LINKA (KLJUČNO) JE DA SE POKAŽE NESPOSOBNOST RECENZENTA, A NE MANJKAVOSTI RADOVA. Otprilike isto kao kad bi citirali Bil Gejtsa i onu njegovu izjavu "Da ne zna kome će trebati ikada 64KB memorije". Dakle, ta izjava je danas urnebesna, jer svi znamo da je kapacitet današnje memorije nekoliko puta veći. Isto tako, ovdje se postuju kritike ljudi koji su loše procijenili važnost nekih od najvećih naučnih radova u istoriji informatike.
3) Bata to ne shvata i nastavlja priču u stilu "da su dobro potkačili Šenona, jer tako i treba". Da ponovim: riječ je o fundamentalnom radu u informatici (važi za sve radove) i poenta linka je da se pokaže koliko su recenzenti bili u zabludi, a ne Šenon, koji je fizičar.
4) Pokušavam da objasnim da nije u pravu.
5) Bata ne odustaje i skreće priču na sintaksni prostor (?) što uopšte nije poenta linka. Umjesto da prihvati da je loše shvatio link, on pokušava da nekako bude u pravu. Jedini način da to uradi je da se uhvati sintaksno/semantičkih grešaka u radovima iz fizike i matematike. Taj čovjek analizira naslove ovih radova, daje linkove sa amazona, i generalno lupeta. Još jednom: riječ je o radovima iz matematike, fizike... you name it.
6) Ukazujem na problem u njegovom razmišljanju. Relaksiram raspravu (biću neskroman) visprenim i lucidnim opisom sociologa koji padaju iz aviona.
7) Dobijam sociološki ććpk odgovor koji dotični obično daje kad ostaje bez argumenta (aka - "ćao ćao puši kurac").
8 )Prepričavam raspravu za one sa jeftinijim ulaznicama.
9) Idem na piće sa drugovima, dogovor u 22:30 u "Boćare", da se hvalim kako mi je super prije dva dana bilo na koncertu Disclosure i Mount Kimbie (iako je lilo kao iz kabla, a koncert bio na otvorenom)
U to ime, hit dana:
Disclosure - F For You (http://www.youtube.com/watch?v=5TUIciKQzxI#ws)
Pozdrav.
QuoteJoš jednom: riječ je o radovima iz matematike, fizike
jbt, jel ti shvataš da to nije tačno i da svaki udžbenik koji pokriva teorije komuniciranja spominje marksističke teorije uporedeo sa informatičkim, to jest u istom udžbeniku stoje Karl Marks i Klod Šenon?
dakle, ti ne protivrječiš meni već svim sociolozima od Vladivostoka do Los Anđelesa
još jednom ponavljam, nije Šenon pisao rad samo za svoju oblast, već je pisao opštu teoriju komuniciranja, i tu nema semantičkih sranja, opšte znači generalno upotrebljivo u svakoj mogućoj vrsti komunikacije.
Šenonovu teoriju ti koristiš kao specijalizovanu za tvoju oblast a on sam je nije tako nazivao već ju je naslovio opšta teorija komuniciranja
nemoj sad tu da mi vrdaš s tim da li ja oftopikujem, eto i neka ti bude da oftopikujem, ali za Šenona ne griješim jer za razliku od tebe znam šta znači ''general theory''
ti si se razmahao da mi dokažeš da znaš bolje od mene računarske mreže, pa gdje treba da potpišem da je to istina, evo potpisaću tri puta. Ali u opštu teoriju komuniciranja se ne trpaj
evo npr jednog od boljih kratkih radova iz teorije komuniciranja, 3. poglavlje se bavi Šenonom, Vinerom i sličnima, a 4. Marksom, Markuzeom, Deridom, Fukoom itd...
http://www.amazon.com/Theories-Communication-A-Short-Introduction/dp/0761956476 (http://www.amazon.com/Theories-Communication-A-Short-Introduction/dp/0761956476)
prosto je nevjerovatno da ja moram pola dana da razmrsujem konce koje si zamrsio
Ma u redu je, Šenon se zezno kod naslova, i evo to se konačno otkrilo, na Šenonovu sramotu...
pa nije se zezno samo kod naslova, valjda je jasno da je napisao opštu teoriju komuniciranja i da je ona kao takva korišćena na razne načine
npr uopšte ne možeš da objasniš budalaštine Hansa Moraveca bez Šenonove teorije komuniciranja
Je l' to sad kao neki argument protiv Šenonove teorije? Ako Moravec greši koristeći Šenona onda je i Šenon pogrešan?
Zamisli da sam spomenuo Hitlera i vegetarijance, pa da ovo privodimo kraju.
onda zamisli da ti je analogija potpuno pogrešna
Šenon je koncipirao, jopet ponavljam, OPŠTU teoriju komuniciranja
Ne može da se snebiva da kao ''nije baš mislio'' da se njegova OPŠTA teorija primjenjuje tako, nego kako je mislio? Opšta teorija se primjenjuje svuda uopšte, zato se zove opšta. Nemoj da je nazivaš opštom pa nećeš imati problema.
Sve dok je Šenon naziva opštom on je odgovoran za njenu opštu aplikaciju.
To nikakve veze sa Hitlerom i vegetarijancima nema.
sam si rekao, ''iz života'' da je komunikacija ''prenos informacija'', a to će prije biti da je ''iz Šenona'', jer komunikacija to nije, ili nije samo to.
kako to funkcioniše kada sve živo posmatraš kao ''prenos informacija'', što je Šenonova opšta teorija. Romeo je prenio informaciju Juliji da je mnogo voli? Ili kako konkretno oni prenose informacije na kraju drame? Julija vidi mrtvog Romea i on joj svojim lešom prenosi informaciju? Onda se ona ubija prenoseći sama sebi informaciju? O čemu?
Možemo li to matematički izračunati?
Slavlje uspelo, mladoženja nije došao
Testiranje kandidata za prijem mladih lekara u KC Niš pokazalo pravo stanje i znanje ,,maminih i tatinih" kćeri i sinova
Niš – Jedinstveno testiranje mladih lekara za prijem u radni odnos u Kliničkom centru u Nišu pokazalo je da su mnogi od kandidata veoma malo stručno potkovani i bez potrebnog znanja. Do ove konstatacije došlo se posle objavljivanja preliminarnih rezultata provere kandidata i posebno se odnosi na decu čiji su roditelji zaposleni u samom centru i drugim niškim zdravstvenim ustanovama, na Medicinskom fakultetu ili na funkcijama u gradu. Iako su imali sve desetke u indeksu, iako su završavali studije u roku, ,,mamini i tatini sinovi" obrukali su se na testu i morali su da se zadovolje krajnjim začeljem na rang-listi.
Javnom testu u KC Niš podvrgnuto 170 mladih lekara prijavljenih na javni konkurs. Svaki kandidat javno je, pred komisijom u kojoj su bili profesori s Medicinskog fakulteta i centra, izvlačio listu s pitanjima. Trebalo je odgovoriti na 20 pitanja, što je, ako se tačno odgovori na sva, kandidatima donosilo 40 bodova. Po završetku testiranja, osim profesora iz komisije, radove su pregledali i zvanični predstavnici kandidata, koje su učesnici konkursa sami izabrali i koji su svojim potpisima potvrdili regularnost sprovedene provere znanja.
A celokupna provera znanja – od prozivke kandidata, preko izvlačenja pitanja i izrade testa, do pregleda radova, snimljena je kamerama.
Objavljeni rezultati, činjenica je, opravdali su odluku generalnog direktora KC Niš prof. dr Zorana Radovanovića da se javnim testiranjem znanja sprovede originalan način prijema novih lekara. On je time ispunio i obećanje ,,da će javnom proverom znanja kandidata skinuti anatemu kako se u Kliničkom centru zapošljavaju samo dece lekara, profesora i drugih radnika i, naravno, da će se sprečiti svaki nepotizam, a korupcija saseći u korenu".
Devet mladih lekara uskoro će, odmah posle objavljivanja zvaničnih rezultata, zasnovati radni odnos s KC Niš, rekao nam je prof. dr Radovanović. I počeće da rade. Žalbe se ne očekuju!
Među onima koji su pokazali vrhunsko i znanje ,,bez greške" na testu i koji su imali visok prosek na studijama (prosek devet prvoplasiranih je 9,91) samo dva kandidata imaju ,,dodirne tačke" sa zdravstvom i KC Niš i fakultetom – jednom od njih otac je zaista profesor na Medicinskom fakultetu i lekar u niškom centru, a drugom je otac lekar, ali u Niškoj Banji. Ostalih sedam te ,,dodirne tačke" nemaju, oni su uz reda dece ,,običnih ljudi, radnika i seljaka", koji su učili i učenjem stekli znanje.
Daleko ispod njih i još tridesetak kandidata, koji su kao i prvih devet tačno odgovorili na sva pitanja iz javnog testa, ostali su ,,mamini i tatini" sinovi za koje se otvoreno priča da su se ,,prošetali" kroz studije i da je, zahvaljujući tome što su im roditelji zaposleni na fakultetu ili u Kliničkom centru, bilo dovoljno da se samo pojave, a možda čak ni to, na ispitu i da dobijaju desetke.
Danas, posle objavljenih rezultata testiranja, ovo nisu samo prazne priče i pretpostavke, to je istina – s prosečnom ocenom deset tokom studiranja jedan znatan broj lekara i kandidata na ovom konkursu nije izborio mesto ni u prvih sto na rang-listi. Jer, na testu su osvajali od 15 do 25 bodova. Nekoliko njih je čak i odustalo kada je videlo pitanja i ,,osvojilo" je po nula bodova!?!
Uzalud su, a i to je potvrđeno, pojedini roditelji kandidata, lekari u centru, profesori na fakultetu ili gradski funkcioneri još pre više od mesec i po dana, odmah posle objavljivanja konkursa, unapred organizovali velike kafanske i hotelske proslave i slavili zaposlenje svoje ,,genijalne dece" s desetkama u indeksu. Jer za njih je, još tada, to bila ,,gotova stvar".
Zato se u Nišu sada govori kako su ta i takva unapred organizovana slavlja bila džabe. Za posao je bilo potrebno znanje koje nije moglo da se stekne ,,šetnjom" kroz studije. A i testove nisu mogli da rade mame i tate, prijatelji, kumovi ili rođaci.
http://www.politika.rs/rubrike/Srbija/Slavlje-uspelo-mladozenja-nije-dosao.lt.html (http://www.politika.rs/rubrike/Srbija/Slavlje-uspelo-mladozenja-nije-dosao.lt.html)
Jovo Bakić: Baš bih voleo da čitam doktorat Miće Megatrenda
Sociolog Jovo Bakić javno je prozvao predsednika Skupštine Nebojšu Stefanovića jer je nedavno doktorirao na privatnom univerzitetu ,,Megatrend", a takođe je doveo u pitanje obrazovanje vlasnika i direktora tog univerziteta Miće Jovanovića.
- Bilo bi zanimljivo istražiti koliki je prosek ocena Miće Jovanovića na osnovnim studijama, ali i na kojim temama je magistrirao i doktorirao - rekao je Bakić u ,,Utisku nedelje".
Komentarišući činjenicu da je Stefanović viđen i pominjan kao kandidat SNS za prvog čoveka Beograda, on je ironično rekao da je to ,,čovek koji je doktorirao na ,Megatrendu' kod velikog naučnika i mentora Miće Jovanovića".
- Kako je uspeo da uz sve obaveze predsednika Skupštine uradi i doktorat?! Bilo bi zanimljivo da se on objavi, voleo bih da ga pročitam - dodao je Bakić.
Završio faks na vreme
Vlasnik ,,Megatrenda" Mića Jovanović kaže da mu nije jasno zašto ga Bakić proziva, jer je čovek koji iza sebe ima 37 godina blistavog univerzitetskog rada.
- Završio sam FPN 1976. Svojim studentima uvek kažem: ,,Nisam bio izuzetno dobar student, ali sam fakultet u roku završio. Moj prosek na osnovnim studijama bio je oko 7,5. Na istom fakultetu sam magistrirao posle tri godine, koliko sam pisao magistarski rad ,Radna motivacija u Sovjetskom Savezu u prvim godinama sovjetske vlasti'" - priča Jovanović.
Prvu doktorsku disertaciju odbranio je na Londonskom univerzitetu 1983. na temu ,,Radna motivacija u industrijskim odnosima samoupravljanja", a drugu na Univerzitetu u Mariboru 1991. na temu ,,Radna motivacija u demokratizovanim i industrijskim odnosima".
Dve disertacije
- Poslao sam mejl Bakiću i pozvao ga da dođe na ,,Megatrend". Imaće uvid u kompletnu dokumentaciju, uključujući i doktorsku disertaciju Stefanovića - rekao je Jovanović.
Stefanović je doktorirao 26. juna na temu ,,Nova uloga strategijskog menadžmenta u upravljanju lokalnom samoupravom (primer grada Beograda)".
Moj rad je dostupan svima
Nebojša Stefanović kaže da je doktorat u biblioteci fakulteta i da svi, naročito kompetentni ljudi, mogu da ga komentarišu:
- Nažalost, magistarski i doktorski rad pisao sam duže nego što je prosek upravo zato što sam uporedo i radio. Olakšavajuće je što mi je tema bila bliska.
http://www.kurir-info.rs/jovo-bakic-bas-bih-voleo-da-citam-doktorat-mice-megatrenda-clanak-988167 (http://www.kurir-info.rs/jovo-bakic-bas-bih-voleo-da-citam-doktorat-mice-megatrenda-clanak-988167)
Ovo su najgori direktori škola u Srbiji
(https://www.znaksagite.com/diskusije/proxy.php?request=http%3A%2F%2Fwww.blic.rs%2Fdata%2Fimages%2F2013-09-30%2F384194_direktori_f.jpg%3Fver%3D1380552584&hash=616300586371632c0684fe35ad9673d036fce91a)
Nezakonito zapošljavanje, čuvanje radnog mesta partijskim prijateljima i rođacima, ugrađivanje u cenu prilikom organizovanja đačkih ekskurzija, ubiranje profita od izdavanja školskog prostora neke su od najčešćih malverzacija direktora škola.
http://www.blic.rs/data/images/2013-09-30/384194_direktori_f.jpg?ver=1380552584 (http://www.blic.rs/data/images/2013-09-30/384194_direktori_f.jpg?ver=1380552584)
И шта сад да радимо с овим сликама? Ђе су имена, презимена, адресе...?
Ma ovo je samo priprema terena za nekakvo "uvođenje reda" u sistem. Pošto ipak ne mogu da pohapse sve visoko kotirane koje su hteli sad su se okrenuli onima koji manje grizu.
Quote from: Harvester on 01-10-2013, 02:02:38
И шта сад да радимо с овим сликама? Ђе су имена, презимена, адресе...?
tuko tukava koju nisu dovoljno tukli! :x
klikni na link, tuko!
Приказује само слике!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!! Линкуј како треба, јади те смели!!!!
http://www.blic.rs/Vesti/Drustvo/408658/Ovo-su-najgori-direktori-skola-u-Srbiji (http://www.blic.rs/Vesti/Drustvo/408658/Ovo-su-najgori-direktori-skola-u-Srbiji)
Riblja Čorba- Slušaj sine, obriši sline | Tekst | HD (http://www.youtube.com/watch?v=-D1G6DrCaZ4#ws)
Predsednik Privredne komore Beograda nije diplomirao, ali je doktorirao
Milan Janković tvrdi da je proces iskonstruisan kako bi bio smenjen sa mesta predsednika Privredne komore Beograda. – Sud tri puta dobio obaveštenje da on nikada nije studirao na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu
Predsednik Privredne komore Beograda Milan Janković izjavio je da će se žaliti na presudu kojom je oglašen krivim zbog falsifikovanja diplome, rekavši da je taj proces iskonstruisan kako bi bio smenjen sa mesta predsednika komore.
Prvi osnovni sud u Beogradu osudio je Jankovića na osam meseci zatvora, uslovno na tri godine, zbog krivičnog dela falsifikovanja isprave. Prvostepena presuda doneta je u ponedeljak, 28. oktobra.
Kako je objasnila portparol suda Ivana Ramić, njemu nije stavljeno na teret da je falsifikovao diplomu, već da je pribavio i upotrebljavao falsifikovani dokument.
– Prvi osnovni sud je tri puta tokom postupka, službenim putem zatražio obaveštenje od Ekonomskog fakulteta u Sarajevu i tri puta je od fakulteta dobio obaveštenje da Milan Janković nije diplomirao, kao i da osoba sa tim imenom i prezimenom nikada nije ni studirala na tom fakultetu – kaže Ivana Ramić.
Janković je, kako saznajemo, tokom procesa tvrdio da je sud falsifikovao obaveštenja Ekonomskog fakulteta u Sarajevu.
,,Sud nikada nije pribavio potvrdu Ekonomskog fakulteta u Sarajevu već je koristio lažne potvrde izdavane po privatnim zahtevima od osoba koje su kreirale ovu hajku. Nikada nije dokazano da je moja diploma falsifikat", navodi Janković u pisanoj izjavi za medije.
U sudu izričito tvrde da je presuda doneta na osnovu dokaza, a Janković u izjavi navodi da je i pred Ministarstvom pravde pokrenuo postupak za utvrđivanje krivične odgovornosti onih koji su presudu objavili u medijima pre nego što mu je uručena.
Ovo nije prvi put da osuđeni u javnosti polemiše sa sudom povodom donete presude. Međutim, presuda nije pravnosnažna, jer osuđeni ima pravo na žalbu višem sudu, koji će proveriti da li je prvostepeni sud pravilno utvrdio činjenice.
A doktorska diploma?
Janković je, na osnovu sporne diplome, naknadno magistrirao i doktorirao. Ako se pravosnažno utvrdi da je diploma iz Sarajeva falsifikat, onda se postavlja pitanje validnosti viših stepena njegovog obrazovanja.
http://www.politika.rs/rubrike/Hronika/Predsednik-Privredne-komore-Beograda-nije-diplomirao-ali-je-doktorirao.lt.html (http://www.politika.rs/rubrike/Hronika/Predsednik-Privredne-komore-Beograda-nije-diplomirao-ali-je-doktorirao.lt.html)
gola istina.
QuoteStojković je, gostujući na B92, rekao da naučnik u Srbiji mesečno iz državnog budžeta za potrošni, kancelarijski, laboratorijski materijal i usavršavanje dobija 25 evra.
On je rekao da je u budžetu za 2014. godinu za nauku i obrazovanje planirano 178,1 milijardi dinara, od kojih na nauku ide samo oko 14 milijardi i naglasio da je Srbija, u poređenju sa svetom, na samom dnu.
- To je jako malo kad imamo u vidu da veliki deo sredstava ide za plate i za održavanje postojeće, ali jako trule naučne infrastrukture - rekao je on i dodao da zemlje regiona ulažu mnogo više u nauku nego što to čini Srbija.
Stojković je objasnio da je u budžetu planirano od 0,3 do 0,5 odsto BDP za nauku i da su ta sredstva "toliko mala", da jedan naučnik u Srbiji dobije oko 300 evra godišnje za potrošni, kancelarijski, laboratorijski materijal i usavršavanje.
- To je 25 evra mesečno za jednog naučnika - istakao je on.
Upitan za alternativne izvore prihoda i kreditnu liniju za nauku od 400 miliona evra za projekte koji su odobreni od strane države, Stojković je rekao da je jedan deo sredstava za skupu opremu povučen, a da povlačenje sredstava za malu opremu i potrošni materijal slabo funkcioniše.
- U ovom momentu stoji veliki broj projekata, neki naučnici moraju da čekaju na potrošni materijal i do šest meseci - rekao je Stojković.
Profesor pred izbacivanjem s Pravnog:
Lažirao naučne radove, vređao studente, pijan dolazio na posao
Autor: blic.rs
25.01.2014.
Posle optužbi da je vređao studente na verskoj osnovi i da je pijan dolazio na predavanja i ispite, Aleksandar Jakšić bi mogao da ostane i bez profesorskog zvanja ako se dokaže da je plagirao svoje naučne radove zahvaljujući kojima je došao do statusa redovnog profesora.
Kako nezvanično saznajemo, dekan Pravnog fakulteta prof. dr Sima Avramović podneo je 16. decembra Odboru za profesionalnu etiku Univerziteta u Beogradu predlog za pokretanje postupka protiv profesora Jakšića zbog nemoralnog ponašanja i plagiranja udžbenika. Nekoliko meseci ranije Pravni fakultet uputio je svog redovnog profesora da uzme ,,slobodnu godinu".
Savet za monitoring, ljudska prava i borbu protiv korupcije Transparentnost smatra da ovo nije dovoljno i pokrenuće proceduru za utvrđivanje odgovornosti dekanata Pravnog fakulteta u Beogradu.
- Fakultet je i ranije znao za ove sumnje, ali nije reagovao na vreme. Podnećemo krivičnu prijavu protiv dekanata zbog neprijavljivanja dela - kaže Mario Spasić, generalni sekretar Transparentnosti.
Aleksandar Jakšić, inače, u statusu je redovnog profesora, a predaje građansko procesno pravo i međunarodno privatno pravo. Sumnja se da je lažirao rad profesora Bernda fon Hofmana s Univerziteta u Trijeru.
Savetnik predsednika Srbije Oliver Antić podneo je svojevremeno prigovor Senatu Univerziteta na izbor Jakšića za redovnog profesora, tvrdeći da je plagirao naučni rad, pa čak i pod sumnjom da je primao mito. Jakšić je u žižu javnosti dospeo kada je s ispita udaljio studentkinju vređajući je na verskoj osnovi.
http://www.24sata.rs/vesti/beograd/vest/profesor-pred-izbacivanjem-s-pravnog-lazirao-naucne-radove-vredao-studente-pijan-dolazio-na-posao/123216.phtml (http://www.24sata.rs/vesti/beograd/vest/profesor-pred-izbacivanjem-s-pravnog-lazirao-naucne-radove-vredao-studente-pijan-dolazio-na-posao/123216.phtml)
KOFERI SE PAKUJU PRI KRAJU FAKULTETA
Istraživanje među mladima pokazuje da oni i dalje budućnost vide izvan Srbije jer se ovde posao dobija preko partijske knjižice i bez kvalifikacija.
Da, mladi i dalje napuštaju Srbiju, i to uglavnom u toku ili nakon završetka studija, ukratko je zaključak najnovijeg istraživanja koje su sproveli sami mladi – studenti beogradskog Fakulteta političkih nauka u toku prošlog semestra. Nikola Jović, asistent na predmetu Metodologija politikoloških istraživanja na Fakultetu političkih nauka BU, za ,,Politiku" kaže da je na pitanje da li bi napustili Srbiju, čak 82 odsto mladih odgovorilo potvrdno.
– Prema izveštaju Svetskog ekonomskog foruma, Srbija se nalazi na 141. mestu po odlivu mozgova na rang-listi od 144 zemlje. Za zemlju od sedam miliona stanovnika to predstavlja ozbiljan ekonomski, ali i društveni problem. Ovaj fenomen poslednjih decenija izaziva veliku pažnju, ali nažalost više na nivou kritike i izraza žaljenja nad situacijom, nego kao podsticaj za preuzimanje konkretnih mera koje bi vodile ka odgovarajućem rešenju – kaže Jović.
Upravo to je bio povod da studenti druge godine na Fakultetu političkih nauka pokušaju da, kroz razgovor sa svojim vršnjacima, utvrde osnovne razloge zbog kojih našu zemlju svake godine napušta veliki broj mladih ljudi.
Na skali od 1 do 5, svoje finansijsko stanje ispitanici su ocenili prosečno ocenom 2,87, a trenutnim stanjem u zemlji nezadovoljno je čak 73 odsto ispitanika, ocenivši ga sa ocenama jedan i dva.
– Odluku o odlasku mladi najčešće donose u toku ili po završetku studija. Taj podatak ne čudi ako imamo u vidu da najveće nezadovoljstvo vlada među studentima, a da je sa druge strane jedan od glavnih razloga odlaska bolji posao kome se nadaju u inostranstvu, kao i veće šanse za uspešnu karijeru. Čak 74 odsto ispitanika smatra da je članstvo u političkoj partiji presudan faktor za napredak u karijeri, pa otuda odlaze tamo gde smatraju da se posao dobija preko kvalifikacija, a ne preko partijske knjižice – navodi Nikola Jović. Niko u Srbiji danas pouzdano ne može da kaže koliko je mladih i talentovanih kadrova napustilo Srbiju, niti država preduzima planske i organizovane korake kako bi sprečila talente da spakuju diplomu i krenu ,,trbuhom za kruhom".
– Ovde je korupcija i dalje osnovni problem. Država mora da obezbedi više posla, da se ljudi zapošljavaju po kvalitetu, a ne preko veze, da onaj ko vredi to može i da pokaže. Mali je budžet za nauku i prosvetu – kaže Dragan Vukićević, direktor nacionalnog odbora IAESTE za Srbiju, inače organizacije koja obavlja razmenu studenata tehničkih i prirodnih nauka.
Procene profesora dr Vladimira Grečića koji decenijama proučava iseljavanje, jeste da je od 1990. Srbiju napustilo 40.000 stručnjaka sa visokom spremom. Na svakoga je potrošeno otprilike 300.000 dolara, pa se tako dolazi do gubitka od neverovatnih 12 milijardi dolara.
Svojevremeno je jedan od retkih, konkretnih predloga kako zaustaviti odliv mozgova stigao od Unije poslodavaca Srbije, koja je vladi predložila da se usvoji francuski i danski model, po kojem bi kompanije u Srbiji bile u obavezi da godišnje jedan odsto od ukupnog prihoda ulože u obrazovanje i stipendiranje mladih kadrova, koji će jednog dana raditi u tim firmama.
Sve je ostalo samo slovo na papiru.
– Jedan od ciljeva našeg istraživanja jeste poruka da je put do rešenja, između ostalog, i sagledavanje srazmera problema i suočavanje sa njim, ali i podizanje svesti mladih koliko je važno da pokušaju da promene matricu ponašanja, više razmišljaju o privatnoj inicijativi i stvaranju poslova sami za sebe, a ne da čekaju da se otvori još jedno mesto u administraciji. Ukoliko ni oni to ne urade, taj teret će ostati generacijama koje dolaze, ali će njihov teret tada biti još teži – kaže Nikola Jović.
Ministar obrazovanja: Zaglupljivanjem mladih generacija sprečićemo dalji odliv mozgova
BEOGRAD, 26. februar 2014, (Njuz) – Sve veći odliv mozgova, kojem je Srbija izložena već decenijama, moguće je sprečiti jedino ako kroz obrazovni sistem što više zaglupimo mlade naraštaje, smatra ministar obrazovanja Tomislav Jovanović.
Prema Jovanovićevim procenama, zaglupljivanje novih generacija imalo bi dvostruki efekat.
- Prvo, glupom čoveku nikada neće pasti na pamet da ode da živi u drugu zemlju. Drugo, sve i da se seti tako nečega, niko ga u inostranstvu neće hteti zato što je glup – ocenio je Jovanović.
Ministar prosvete otkrio je da je ono što su mnogi tendenciozno nazivali "urušavanjem obrazovnog sistema" u stvari bio deo dobro razrađene strategije koja za cilj ima da mlade ljude zadrži u Srbiji.
- Tu strategiju Srbija razvija već decenijama, a biće potrebno još dosta vremena dok ne dosegnemo nivo na kojem naše mlade ljude u inostranstvu niko neće hteti. To jeste težak zadatak, ali mislim da ćemo istrajati. Nekompetentan nastavni kadar, preobimno i beskorisno gradivo, nedostatak elementarnih tehničkih uslova u školama i na fakultetima, zastareli nastavni programi, sve su to samo neke od mera koje su do sada preduzete, a koje za cilj imaju da što više zaglupe mlade u Srbiji. – naveo je Jovanović.
Ministar prosvete rekao je da je proces smanjivanja odliva mozgova donekle usporen u poslednjih petnaestak godina zbog pojave interneta, koji deci nudi alternativne modele obrazovanja, ali je takođe izrazio nadu da će sva deca vremenom izgubiti želju za samoobrazovanjem i ostati u Srbiji, umesto odlaska u inostranstvo.
Read more: http://www.njuz.net/ministar-obrazovanja-zaglupljivanjem-mladih-generacija-sprecicemo-dalji-odliv-mozgova (http://www.njuz.net/ministar-obrazovanja-zaglupljivanjem-mladih-generacija-sprecicemo-dalji-odliv-mozgova)
oj, srbijo, mila mati... :-x :cry: :-x :cry:
Jedna od najboljih srpskih naučnica dobila otkaz na fakultetu
Fakultet tehničkih nauka otpustio je profesorku Ivanu Kovačić, jednu od pet najboljih mladih naučnika u zemlji i ujedno, jednu od najboljih evropskih fizičara-mehaničara današnjice.
Prema bodovanju našeg Ministarstva nauke, ona je dobila naučni rang A1, najviši mogući, ali joj to nije pomoglo da sačuva posao na FTN.
Pored toga što je jedna od najboljih evropskih fizičara-mehaničara, ona je i gostujući predavač na dva univerziteta u inostranstvu: Institutu za zvuk i vibracije u Sautemptonu i Departmanu za mašinsko inženjerstvo Univerziteta u Šefildu. Objavila je preko 100 naučnih radova, a iz njenih udžbenika o nelinearnim socilacijama uče mladi širom Evrope. Studenti FTN, kojima kao vanredni profesor predaje već pet godina i to čak 10 predmeta, ocenili su njena predavanja ocenom 9,77.
Ipak, sve to nije bilo dovoljno da dobije zvanje redovnog profesora. - I pored rezultata za mene nema mesta na fakultetu na kojem sam se školovala, na kojem sam predavala, gde sam provela ukupno 17 godina. A tu odluku su doneli ljudi čije su reference, čak i kad se saberu, tri do 10 puta lošije od mojih. Dokle će najgori odlučivati šta će biti sa najboljima? - ogorčena je Kovačićeva.
Problem je nastao kada je Kovačićeva trebalo da dobije status redovnog profesora. Ona je u zvanje vanrednog profesora izabrana 20. maja 2009. godine, a koliko je bila vredna fakultetu najbolje govori to da su joj u akreditovanim programima poverili čak 10 predmeta.
Dekan FTN Rade Doroslovački potvrđuje da je situacija na Departmanu za mehaniku teška, te da između direktora departmana Dragana Spasića i profesorke Kovačić postoje sporovi, kao i da direktor jeste odbijao da raspiše konkurs koji bi Kovačićevoj obezbedio posao. Ipak, tvrdi da postoji i druga strana medalje, ne precizirajući o čemu se radi.
- Činjenica je da je ona potrebna fakultetu i ja sam stoga pet puta zahtevao i na kraju primorao direktora departmana da raspiše konkurs. Ali, kolege su na tajnom glasanju to odbile. Ja ne mogu protiv statuta fakulteta i odluke sa departmana - kaže Doroslovački.
Iako joj univerziteti u Sautemptonu i Šefildu nude posao, ona odbija da napusti FTN i ode iz zemlje. Otvoreno pismo uputiće svim organima vlasti, a naredne nedelje podneće i tužbu. - Neću da odem iz zemlje. Pre svega, odgovorna sam pred studentima. Ako pristanem da me proteraju lošiji, koja je moja poruka? Drugo, čvrsto verujem da su Srbiji potrebni mladi, pametni ljudi - kaže Kovačićeva.
http://www.021.rs/Novi-Sad/Vesti/Jedna-od-najboljih-srpskih-naucnica-dobila-otkaz-na-fakultetu.html (http://www.021.rs/Novi-Sad/Vesti/Jedna-od-najboljih-srpskih-naucnica-dobila-otkaz-na-fakultetu.html)
ali da tragikomendija bude potpuna - čak i u komentarima ispod ovog texta našao se neki vučićev tarzančić sa svojim ALI SVAKA ČAST VUČIĆU...!!! xuss :roll: xrofl
kaže na sve ovo:
Ajoj - Ovo je strasno
Ovo je zaista strasno, ali svaka cast Vucicu, za samo par meseci je svojim predanim radom ...i pozrtvovanjem doprineo da veliki broj ljudi oseti nesto novo na politickoj sceni..nesto sto ce uspostaviti red i postenje...u Srbiji koja je bila prekorumpirana. Miskovici i Djuraskovic stekli su milione na racun drzave i sada je doslo vreme da poloze racune. Miskovic je pre trebao da razmislja i brine o sinu pre nego sto ga je upetljao u sve .
zaista - SVAKA ČAST VUČIĆU...!!! xtwak
klasična priča: sujeta i sitnosopstvenički interesi.
Nadam se da će da ode odavde...
Brineš za nju jednu, a ne brineš za hiljade studenata uskraćenih za kvalitetno obrazovanje... Kao diktatori i masovne ubice koje brinu za svog psa, ali ih ne dotiče propast koju su napravili narodu.
Mene više brine to što pozicije i u privredi i u državnim upravama sve više zauzimaju neznalice s privatnih fakulteta. To će se tek odraziti na ekonomsko stanje za desetak godina.
pa stani, jbt, pa to tvoj SNS radi s megagigatrendom
po obićaju širiš demagogiju i pričaš besmislice.
šta je Stefanović nego megagigamen
gomilu tih megabendova su slali na specijalističke studije na FPN, stranka plaćala, pazi da je neko završio, poslušali 3-4 predavanja i otišli, ne zato što im ne treba već što nisu sposobni ni da prate predavanje
i Toma je valjda neki sega-mega drajv.
Tebi baš ne ulaze u glavu neke stvari pa ću ti nacrtati:
1. Ne podržavam sns bagru nego Vučića
2. I kada pišem postove podrške vidi se i doza sprdnje ( barem bi trebalo da se vidi onima koji su malo sofisticiraniji )
3. Kao neko ko ne može da nađe posao između ostalog i zbog toga što te neznalice sa privatnih haraju Srbijom imam puno pravo da prozivam
2. Ne, ne vidi se. Vidi http://en.wikipedia.org/wiki/Poe%27s_law (http://en.wikipedia.org/wiki/Poe%27s_law)
Izgleda da su ovde jedino Meho i lilit dovoljno sofisticirani da shvate moj umetnički izraz. Ostali - šta da vam radim.
znaš kako, ovo 1. i 2. zvuče kao ''ne smeta mi mesar nego samo crkotina koju je prodavao''
pa s kim će Vučić da menja Srbiju ako je okružen bagrom?
Sa Kurcom i Guzenbauerom.
da ne pričamo da se na početku mandata eksplicitno govorilo da će državni univerzitet ima prednost nad privatnim
ono ranije kad su izjednačili master i diplomirane da ne spominjemo, ili kad su magistrima dozvolili da prijave disertacije, ovo je samo šlag na tortu, sve ljepše od ljepšeg
Zaposleni i studenti sa FTN traže smenu dekana
Profesori, zaposleni i studenti FTN iz Novog Sada pozvali su danas nadležne da hitno smene dekana tog fakulteta Radeta Doroslovačkog, zbog otpuštanja profesorke Ivane Kovačić. Zaposleni i studenti su tražili i da se Doroslovačkom "onemogući da ikada više odlučuje o sudbinama najboljih naučnika i dece". "Ukoliko ovo društvo dopusti da Doroslovački 'strelja prvog nedužnog', apolitičnog, neposlušnog, politički, tajkunski i rodbinski nezaštićenog člana našeg kolektiva, legalizovaće se njegova namera da 'megatrendizuje' FTN i to ne smemo dopustiti", dodaje se u pismu.
ako sam ja dobro razumeo, nju nisu hteli neki ljudi sa njene katedre, ne znam koliko tu dekan može da interveniše. bilo je takvih slučajeva i kod mene na fakultetu. neki ljudi su pušteni niz vodu, a za neke je pronađeno neko drugo rešenje (zapošljavanje u nekoj laboratoriji ili centru, na drugoj srodnoj katedri i sl).
Quote from: tomat on 14-03-2014, 16:44:52
ako sam ja dobro razumeo, nju nisu hteli neki ljudi sa njene katedre, ne znam koliko tu dekan može da interveniše. bilo je takvih slučajeva i kod mene na fakultetu. neki ljudi su pušteni niz vodu, a za neke je pronađeno neko drugo rešenje (zapošljavanje u nekoj laboratoriji ili centru, na drugoj srodnoj katedri i sl).
formalno gledano, mehanizam je isti kao onaj koji sam i ja istrpeo, odnosno jedini mogući a da se nepoželjnoj osobi ne 'napakuje' skandal ili afera: lepo se sačeka da joj istekne ugovor, odnosno mandat na koji je izabrana, a kad dođe vreme za reizbor, naprosto ne raspišu konkurs.
tako je pre nekoliko godina prošla dana kitić, moja koleginica sa niške anglistike, u to vreme vanr. profesor, koja se bila zamerila nekima - i posle mnogo gnjavaže, posle par godina povlačenja po sudovima, dobila zlikovce na sudu; a isto tako je bilo i sa mnom (znate već moj slučaj (http://ljudska_splacina.com/2009/11/kako-sam-i-zasto-ostao-bez-posla.html)) - dakle, niko tu nije 'dobio otkaz', nego je samo pušteno da iscuri vreme na koje je nepoželjni izabran...
šta tu može dekan?
koliko je meni poznato, PRE isteka tog roka dekan može da raspiše konkurs i bez odluke departmana, ako to želi ili oseti potrebu (ima interesa itd).
posle tog roka, ne može. navodno...
Quote from: tomat on 14-03-2014, 15:09:56
pa s kim će Vučić da menja Srbiju ako je okružen bagrom?
Bagra je svugde, al ako im podviknes moraju da slusaju...
Quote from: Дадара on 14-03-2014, 14:14:01
pa stani, jbt, pa to tvoj SNS radi s megadensom*
*D.Torbica
Quote from: Ghoul on 14-03-2014, 20:09:22
Quote from: tomat on 14-03-2014, 16:44:52
ako sam ja dobro razumeo, nju nisu hteli neki ljudi sa njene katedre, ne znam koliko tu dekan može da interveniše. bilo je takvih slučajeva i kod mene na fakultetu. neki ljudi su pušteni niz vodu, a za neke je pronađeno neko drugo rešenje (zapošljavanje u nekoj laboratoriji ili centru, na drugoj srodnoj katedri i sl).
formalno gledano, mehanizam je isti kao onaj koji sam i ja istrpeo, odnosno jedini mogući a da se nepoželjnoj osobi ne 'napakuje' skandal ili afera: lepo se sačeka da joj istekne ugovor, odnosno mandat na koji je izabrana, a kad dođe vreme za reizbor, naprosto ne raspišu konkurs.
tako je pre nekoliko godina prošla dana kitić, moja koleginica sa niške anglistike, u to vreme vanr. profesor, koja se bila zamerila nekima - i posle mnogo gnjavaže, posle par godina povlačenja po sudovima, dobila zlikovce na sudu; a isto tako je bilo i sa mnom (znate već moj slučaj (http://ljudska_splacina.com/2009/11/kako-sam-i-zasto-ostao-bez-posla.html)) - dakle, niko tu nije 'dobio otkaz', nego je samo pušteno da iscuri vreme na koje je nepoželjni izabran...
šta tu može dekan?
koliko je meni poznato, PRE isteka tog roka dekan može da raspiše konkurs i bez odluke departmana, ako to želi ili oseti potrebu (ima interesa itd).
posle tog roka, ne može. navodno...
koliko ja znam, katedra može da dostavi zahtev za raspisivanje bilo kada, pre ili posle isteka ugovora o radu. posledica raspisivanja posle isteka ugovora po kandidata kojem je istekao ugovor (ukoliko on bude ponovo izabran u isto ili više zvanje na tom konkursu) je ta što će imati prekid u radu. nije mi poznato da dekan može da raspiše konkurs, tj. nastavno naučno veće sa dekanom na čelu raspisuje konkurs, ali na predlog katedre. ukoliko dekan, ili nastavno naučno veće, mogu da raspišu konkurs bez predloga katedre, ne vidim zašto bi na tu mogućnost bilo kakav uticaj imalo to što je nekome istekao ugovor.
proveriću sa ovim mojim pravnicima u ponedeljak.
proveri, jer u mom slučaju tako je glasilo dekanovo objašnjenje.
po njemu, on kao dekan ima to pravo, da raspiše konkurs i bez odluke sa grupe (mada to retko, if ever, čini) dok je ugovor još u toku, ali kad se nađe u potoku, onda ne može bez grupe - a ako te grupa ne želi, neće ga raspisati - odnosno, kasnije kad ga raspiše (za nekog drugog), oni koji te ne žele napisaće pozitivan referat drugom, sebi dragom kandidatu (bez obzira na reference) a ne tebi - zato što te ne žele, i zato što se uvek i svakome može, kao fol, naći neka falinka, ako se to želi - pa će tako sigurno naći i ovoj naučnici. zakasnila nekad na ispit? nije na vreme predala zapisnik? nije došla na nn veće? nije popunila formular? nema pečat? ZDRRRRAVO!
Trunila da je samo ona pametna, a svi ostali glupi?
,,Bolonja" kriva za štancovanje desetki
Šestice postale retkost, a bodovi se dobijaju i za društveno-korisni rad kao što je krečenje. – Profesori primorani da spuste kriterijume, nivo znanja opada a iz srednjih škola stižu nove i nove generacije ,,vukovaca"
Pre samo desetak godina, Ministarstvo prosvete je najboljim studentima dodeljivalo tek nešto više od hiljadu stipendija godišnje, jer je toliko mladih u celoj Srbiji uspevalo da prebaci prosek iznad 8,5. Od uvođenja ,,bolonje" na univerzitetima situacija se dramatično promenila, pa se broj najboljih godišnje povećavao za – oko dve hiljade.
– Školske 2000/2001. godine studentska stipendija se dobijala ukoliko je neko imao prosek iznad 8,5, nikada nije gubio godinu, nije menjao fakultet i nije ima prenetih ispita. Tada je podeljeno 1.147 stipendija, a školske 2012/2013. čak 14.021. Do preokreta je došlo sa izmenama Zakona o univerzitetu kojim je uveden bolonjski sistem na fakultete: od 2006. godine smo u proseku imali godišnje povećanje od po 2.000 studenata sa visokim prosekom – iznosi neverovatne podatke Stevica Pivarski, rukovodilac Grupe za učeničke i studentske kredite i stipendije u Ministarstvu prosvete, nauke i tehnološkog razvoja.
On kaže da ovome nije potreban komentar, brojevi govore sami: od tih 14.000 stipendija, 6.800 su dodeljene studentima koji su imali prosek između 9 i 10. U aktuelnoj školskoj godini podeljeno je samo 8.500 stipendija jer su prosvetne vlasti u međuvremenu podigle granicu za konkurisanje na prosečnu ocenu devet, jer je budžet za stipendije ostao isti kao i pre 10 godina.
Da je ,,bolonja" kriva za hiperprodukciju devetki i desetki slažu se i profesori i studenti, iako su svi ,,Politikini" sagovornici bili iznenađeni ovim podacima prosvetnih vlasti.
Prorektorka Univerziteta u Beogradu dr Nada Kovačević, koja je u prethodnom mandatu bila i dekan Farmaceutskog fakulteta priznaje da su ocene bar za jednu ocenu više nego ranije i da su šestice retkost. Ona objašnjava da je ,,bolonja" donela nov način ocenjivanja i priznaje da su profesori bili prinuđeni da koriguju udeo predispitnih obaveza u krajnjoj oceni, jer se ustanovilo da ih studenti lako ispunjavaju i tako dobijaju i visoke ocene.
To sve, po njenom mišljenju, ne znači da je ovo dokaz da ,,bolonja" ne valja, naprotiv, ona jeste dobra kada se dobro primenjuje, ističe, ali je pitanje kako je sprovode i studenti i profesori.
– Svaki predmet vredi 100 bodova, a najmanje 30 može da se osvoji kroz posetu predavanjima, seminarske radove, kolokvijume, aktivnosti tokom vežbi, a ostatak kroz ispit. Prvo smo krenuli sa računicom da i predispitne i ispitne obaveze donose po 50 bodova, ali smo onda videli da studenti zaista lako mogu da steknu veliki broj bodova kroz puko prisustvovanje predavanjima ili vežbama, pa su profesori sami promenili taj odnos – kaže prof. Kovačević.
Aleksandar Đenić, student beogradskog Filozofskog fakulteta takođe smatra da je osnovni problem bolonjskog sistema to što su kvalitet i znanje u drugom planu, a bodovanje u prvom.
– Vi imate gomilu predispitnih obaveza koje vam omogućavaju da ostvarite 60 odsto ispita na osnovu društveno korisnog rada, tako što nosite stolice ili krečite učionice, na primer – kaže Đenić.
Da li su profesori spustili kriterijum? Jesu, odgovara Đenić, jer im ovakav sistem obrazovanja odgovara u finansijskom smislu – zašto bi bilo šta menjali kada mesečno dobijaju najmanje 120.000 dinara.
Njegov kolega po indeksu Nemanja Nedović takođe priznaje da za manje pokazanog znanja danas dobijate više ocene i da bolonjski sistem zapravo uništava visoko školstvo.
– Naravno da ne možete da dobijete ocenu samo zato što ste nosili stolice, malo to sad studenti karikiraju – odgovara prorektorka Kovačević i dodaje da je osnovna ideja da studenti rade tokom čitave školske godine, a ne da uče kampanjski kako su navikli u srednjoj školi.
Profesor informatike u Prvoj beogradskoj gimnaziji i predsednik Foruma beogradskih gimnazija Miodrag Sokić, već godinama upozorava na hiperprodukciju ,,vukovaca" u školama i kaže da ga ne čudi ni ovaj podatak s početka naše priče.
– Ništa ne vredi što tražimo da se obrazovanju vrati ozbiljnost i neki nivo, jer političari, celo društvo zahteva da obrazovanje bude ventil, da narod bude zadovoljan što svako može da studira, a posledice će biti katastrofalne i već su vidljive, pao je nivo znanja – kaže Sokić.
Na naš komentar da su tome doprineli i sami profesori, Sokić odgovara da profesori nikada ne mogu da budu krivi.
– Profesori jesu generatori, njihov potpis stoji iza toga, ali oni ne mogu da budu krivci za strategiju društva te vrste. To vam je kao da krivite vozača autobusa zato što je neka linija GSP-a duža ili kraća. On mora da vozi, ima takvu naredbu, a profesori imaju naredbu da se ponašaju u skladu sa ,,bolonjom". Niko njima ne traži da drže nivo, već se naprotiv prozivaju oni koji su stroži – smatra Sokić.
Po njegovom mišljenju rešenje je u tome da se ozbiljno preispita besplatno studiranje i to na šta se baca državni novac, ali i da se privatnim fakultetima uskrati prostor za delovanje, jer već sada imamo armiju menadžera sa diplomama koje ne vrede ništa i mlade koji ne mogu da se zaposle.
http://www.politika.rs/rubrike/Drustvo/Bolonja-kriva-za-hiperprodukciju-desetki.lt.html (http://www.politika.rs/rubrike/Drustvo/Bolonja-kriva-za-hiperprodukciju-desetki.lt.html)
Quotene znači da je ovo dokaz da ,,bolonja" ne valja
Наравно да не ваља.
Quote from: tomat on 14-03-2014, 15:09:56
pa s kim će Vučić da menja Srbiju ako je okružen bagrom?
za pocetak bi mogao 'izaci iz sebe'. :)
ili kako da navijački maloumnik prestane da bude navijač i maloumnik
I student generacije.
Vučić nije bio student generacije.
Možda nije zvanično, ali koliko sam obavešten bio je najbolji student ili jedan od najboljih.
ne bi bio jedini navijački maloumnik koji je bio među boljim studentima
Dodik je imao prosjek 7,XX i boli ga uvo. Slobodan Antonić isto. S druge strane, Nataša Miljković je imala 9, 4-5
Zar nije Antonić neki profesor? Kako može tako nizak prosek da ima? Elem, moj stav o proseku je sledeći - ako neki ima slab prosek ne znači da je glup, ali ako ima visok onda verovatno znači da je natprosečan.
Natprosečno dobar za nabijanje proseka...
what mac said!
današnji prosek ne može da se meri sa prosekom od pre bolonje. na FON-u sada imamo preko 300 studenata koji su prošle godine dobili nagradu zato što imaju prosek preko 9. zašto nam je toliko loše ako imao toliko natprosečnih studenata.
kada sam ja studirao, student generacije na mom smeru je imao prosek oko 8,8. ko malo prećera 9 je student za primer, a bilo ih je tek 2-3 godišnje.
tomat, nije tako na svim fakultetima...čak misim da na mnogima nije. Ja doduše nisam bolonjac, od naredne generacije su nam to uveli, ali mislim da prosek nije ( mnogo ) skočio. Zapravo to zavisi od toga na koji način fakulteti primenjuju bolonju, a koliko sam primeto svaki to radi drugačije.
pa evo, imaš članak na prethodnoj strani koji kaže da se sada štancuju visoke ocene. naravno, ne mogu da tvrdim da je svuda tako, mada kolege koje znam sa drugih fakulteta mahom potvrđuju tu tvrdnju.
dublji je to problem, nije samo stvar bolonje, i kreće od srednje škole, pa je situacija takva da dolazi tona vukovaca odasvud. kada sam ja upisivao fakultet, sasvim je normalna situacija bila da vrlodobri učenici (pa čak i dobri) upišu fakultet, i završe ga. situacija je takva da škole imaju osećaj da "oštećuju" svoje učenike dajući im "realne" ocene, pa im daju nerealno visoke ocene, obzirom da postoje škole koje štancuju petice, misleći da time pomažu svojim učenicima da upišu fakultete. tu nema kraja, pa na ulazu imamo materijal koji je nominalno bolji, a u svari sve lošiji i lošiji.
To za srednje se u potpunosti slažem, ali mislim da nije tako baš svugde na fakultetima. A taj članak je koliko se sećam uopšten, novinari ko novinari...lakše im da napišu to nego da idu od fakulteta do fakulteta i proučavaju statistike.
postoji ona slika, koju sad ne mogu da nađem
prvo prikazuje đaka, roditelje i učiteljicu iz 1970. gdje roditelji ljutito pitaju sina ''Kakve su ovo ocjene???''
a drugi dio slike prikazuje savremeno doba sa istim akterima, samo što roditelji ljutito pitaju učiteljicu ''Kakve su ovo ocjene???''
takvo vrijeme je došlo...
ja sam to svojevremeno pitao jednog profesora, a on mi je odgovorio da su to uradili svuda kako bi uvećali broj diplomiranih. Odatle tamo neka Finska ima 60% visokoobrazovanih, iako većina njih ne može da se poredi sa starim programom u Srbiji
štaviše, Umberto Eko je govorio, pretpostavljam da je istina, da je običan diplomski rad u Italiji nekad imao po 200 strana bez problema, i morao je biti podrobna analiza a ne neki kopi/pejst
ali generalno gledano, ako funkcioniše u Finskoj moglo bi i ovdje, valjda... problem je u gore opisanoj slici
Finski obrazovni program se razlikuje od ovog u Srbiji. A što se tiče Srba pa poznato je da imamo malo visokoobrazovanih i sumnjam da će bolonja to da promeni.
ako poveća prolaznost, a prolaznost je 30% u prosjeku, onda će Bolonja pomoći da se podigne broj
ne znam da li će time da podigne i kvalitet ali broj bi svakako trebalo
Quote from: Дадара on 16-03-2014, 16:42:52
ako poveća prolaznost, a prolaznost je 30% u prosjeku, onda će Bolonja pomoći da se podigne broj
ne znam da li će time da podigne i kvalitet ali broj bi svakako trebalo
Болоња је и смишљена управо да би се факултети претворили у фабрике за штанцовање кадрова. Квалитет је ту потпуно споредан.
možda, ali gledajući moju oblast nisu se oni po starom programu nešto proslavili po znanju, dok su strani fakulteti po Bolonji proizveli vrsne istraživače
dakle, poenta je što Beograd nije proizveo kršteno ni prije ni poslije Bolonje, a ne samo poslije
da li je onda kriva Bolonja?
Quote from: Дадара on 17-03-2014, 18:29:38
možda, ali gledajući moju oblast nisu se oni po starom programu nešto proslavili po znanju, dok su strani fakulteti po Bolonji proizveli vrsne istraživače
dakle, poenta je što Beograd nije proizveo kršteno ni prije ni poslije Bolonje, a ne samo poslije
da li je onda kriva Bolonja?
Код нас (а вјерујем и код вас) проблем је првенствено основно и средње образовање, које је отишло у мајчину. Не вјерујем да сад може једноставно да се упре прстом и каже "Болоња је крива за све", али бар овде гдје ја радим очигледно је данас много више људи успјешно завршава факултете са много бољим просјецима а слабијим знањем него раније. Један мој друг је конкурисао за мјесто професора математике у бањалучкој Гимназији, гдје је изгубио од неке цуре која је фришко завршила Природно-математички факултет с просјеком девет и нешто, иако је на тесту он прошао много боље од ње (и.е. она није знала да ријеши неке елементарне ствари). Како је онда прошла на конкурсу? Па на просјек и на године студирања. Шта се онда даље дешава? Умјесто да тој дјеци предаје мој друг, који је одличан професор и од кога би могли много да науче, предаваће им неко женско... Зачарани круг.
Svestan si da potenciranjem pola miniraš sopstvenu poentu? Nemoj da ti sada dođe D...
Quote from: mac on 17-03-2014, 19:10:46
Svestan si da potenciranjem pola miniraš sopstvenu poentu? Nemoj da ti sada dođe D...
Ova misao je i meni prosla kroz glavu :lol:
Minira ilis ostaje dosledan svojoj trolovskoj niti?
to da, eto mene je učila jedna promašena matematiku, zato sam postao društvenjak, a imao sam potencijala 8-)
jeste usrano i osnovno i srednje obrazovanje, sve u svemu čak i kad znaju profesori nemaju motivaciju da rade
Najbolji evropski fakulteti su i pre i posle bolonje daleko bolji od najboljih beografskih ( s izuzetkom ETF-a, ovo je moja subjektivna procena )...tako da ta priča kako su nam fakulteti dobri jer ima mnogo da se uči ne pije vodu, ako je to nerimenljivo, zastarelo, preobimno isl...
Ја опет могу да говорим само у своје име, ја сам студирао на Природно-математичком факултету у Бањалуци (прије Болоње), имали смо двосеместралне испите (осим једног), није било колоквијума, поена за присуство настави, активност и остале будалаштине, имали смо неке једноставније предмете, а богме и неке од којих чупаш косу у очају, па опет за све своје године студирања не сјећам се да је ико кукао како је градиво из било чега преобимно или да нам овај или онај предмет не треба. Или сам студирао на најбољем факултету на свијету по најбољем програму (у шта чисто сумњам) или су људи постали много размажени у посљедње вријеме.
Quote from: Дадара on 17-03-2014, 20:00:18
to da, eto mene je učila jedna promašena matematiku, zato sam postao društvenjak, a imao sam potencijala 8-)
jeste usrano i osnovno i srednje obrazovanje, sve u svemu čak i kad znaju profesori nemaju motivaciju da rade
Истина је то, само мислим да код нас и иначе мало ко има мотивацију да ради. Средњошколски професор који је стварно мотивисан и воли свој посао (срећом знам лично неколико таквих, тако да није све црно :-) ) представља право благо, а то се нажалост не препознаје нити се томе посвећује довољна пажња.
Ja se pitam ko odškolova silne pametne na ovom forumu?
Self-edjukejted!
Quote from: Harvester on 18-03-2014, 11:14:47
Или сам студирао на најбољем факултету на свијету по најбољем програму (у шта чисто сумњам) или су људи постали много размажени у посљедње вријеме.
ne znam kakav ti je fakultet na kojem si studirao, ali ovo drugo mogu da potpišem.
kod mene su se žalili i prije Bolonje, mada najčešće debili. Ne može da bude previše, jbt, ja sam većinu ispita spremao za nedjelju dana, a mnogi bi htjeli da planduju 40 preostalih nedjelja u godini
ipak, što se scallopovog pitanja tiče, veći dio stvari koje znam sam naučio sam
nažalost, gotovo se uopšte ne predaje kritička teorija i poststrukturalizam na faksu, ne daj bože neki dobri istraživači poput Galbrajta i Bela,u suštini, ljudi koji su doktorirali na Marksu sada su postali liberali, i predaje se neoliberalizam, američki pluralizam, novi društveni pokreti, čuvena ekologija, feminizam i ostale drugosrbljanovštine i dr
Ma dajte, uporedite prosek studiranja kod nas pre bolonje i na najboljim svetskim univerzitetima. Ocito je da je ovde sistem napravljen tako da te sto duze zadrzi u klupi umesto da ides na radne zadatke. I dvosemestralni ispiti su besmislica...To sto dva posto ljudi ima kapacitet da ispite sprema brzo i u roku ne znaci da sistem treba praviti prema njima.
malo sutra, imaš od oktobra do juna da spremiš ispite, ko tvrdi da to ne može ne treba ni da upisuje
još imaš prenos ispita u narednu godinu, imaš apsolventski staž još jednu punu godinu, iskreno, tip koji ne može završiti faks u roku ili se zajebava ili je glup
pa eo ja se sad zaebavam, prošlo je jedan, nisam ni jednu stranicu pročitao niti napisao, a kao spremam disertaciju
ali ja sam kriv, a ne sistem
Quote from: Дадара on 18-03-2014, 14:22:42
malo sutra, imaš od oktobra do juna da spremiš ispite, ko tvrdi da to ne može ne treba ni da upisuje
još imaš prenos ispita u narednu godinu, imaš apsolventski staž još jednu punu godinu, iskreno, tip koji ne može završiti faks u roku ili se zajebava ili je glup
Apsolutno se ne slažem sa ovom ocenom. Problem sa vama kojima baš ide učenje je što ne shvatate da nismo svi takvi...što ne znači da su drugi glupi. A da ne pricam da je to maltene nemoguce na najtežim fakultetima ( tipa medicina, veterina... ). Jednostavno, ne možeš da vidiš situaciju i iz drugog ugla. Gradivo na našim fakultetima je ( barem pre Bolonje ) dosta obimno i malo toga je upotrebljivo. Zapitaj se samo gde nam privreda i država i kakve koristi ova ova zemlja ima od našeg obrazovnog sistema.
pa hajde reci koliko ti sati dnevno učiš?
Jer radno vrijeme je bar 7 sati + pauza za užinu + puš-piš pauza
realno, da učiš 4 sata dnevno i tako od oktobra do juna završio bi faks za godinu dana a ne dva semestra
razumijem kad ljudi nemaju to vrijeme zbog ovih ili onih razloga, ali fakultetski programi su smišljeni za obične studente, posebno bolonjski, da bi to jednostavno moralo da ide k'o po loju, ako se ljudi tome posvete, što rijetko ko stvarno čini
Quote from: Дадара on 18-03-2014, 14:49:39
realno, da učiš 4 sata dnevno i tako od oktobra do juna završio bi faks za godinu dana a ne dva semestra
razumijem kad ljudi nemaju to vrijeme zbog ovih ili onih razloga, ali fakultetski programi su smišljeni za obične studente, posebno bolonjski, da bi to jednostavno moralo da ide k'o po loju, ako se ljudi tome posvete, što rijetko ko stvarno čini
Ja ne učim pošto sam završio faks. :)
A ovo podvučeno je apsolutno netačno, 4 sata uopšte nije dovoljno...Ljudi koji su redovno završili moj faks ( a verujem i većinu drugih ) učili su tokom ispitnih rokova po ceo dan, a i tokom semestra redovno. Možda si ti genije, ali za 99 posto ljudi to što zagovaraš nije moguće. Takođe, stari programi uopšte nisu smišljeni za obične studente.
ja čisto sumnjam da postoji jedan jedini student koji je 9 mjeseci u godini 5 dana nedjeljno učio 4 sata dnevno :)
stvarno bih volio da ga sretnem, da me štipne da ne umislim da sanjam :)
inače, to učenje tokom ispitnih rokova po cijeli dan je kontraproduktivno, prvo jer poremetiš san, a umoran mozak je k'o mrtav konj, drugo jer čovjek nije ni stvoren da sjedi 20 sati dnevno nad knjigom
iskreno mislim da nije nemoguće da neko ko redovno uči završi faks u roku, ali stvarno redovno, ne s nekim zaebancijama
uzgred, nisi odgovorio kako si ti učio :)
Pazi, ja sam studira ''sto godina'' i razvlačio se s učenjem. Ne znam tačno koliko sam efektivno učio. Mogu ti samo reći da sam s nekim ispitima imao problema iako sam ih dosta spremao jer mi materija jednostavno nije ulazila u tintaru. Ne znam, možda me to čini glupim al zabole me. xfrog
Quote from: Дадара on 18-03-2014, 15:05:03
iskreno mislim da nije nemoguće da neko ko redovno uči završi faks u roku, ali stvarno redovno, ne s nekim zaebancijama
Moguće je ako je osoba i pritom dosta natprosečno inteligentna, ali kada je reč o teškim fakultetima mislim da ni to nije garancija.
može biti samo do uždbenika, neki su stvarno bezvezni, realno sam imao problem samo sa kibernetikom, i onda sam samo uzeo drugu knjigu koja nije profesorova i sve mi je bilo jasno
tako da vrlo lako može biti iz nekih drugih razloga problem, a ne do redovnog učenja
isto važi i za npr učenje jezika
strani jezik se uči za 3 mjeseca do konverzacionog nivoa, inače je predavač loš i udžbenik nije dobar
hajde da čujemo još nečiji komentar, ja mislim da si ti previše erockih filmova gledao i da je to razlog tvog dugotrajnog studiranja 8-)
Ne! Erotske filmove sam krenuo da gledam tek nakon diplomiranja! A recimo da sam imao problem s pamćenjem kao i sa koncentracijom...
ako nisi gledo erotiku onda mora da si bio Šarićev diler, oduzme to čovjeku puno vremena, a i koncentraciju i pamćenje 8-)
Da jesam Vučić bi me već uhapsio!
prodo si mu šefovu južnoameričku adresu
Ma gde ja...Elem, čitam sad mnogobrojne komentare na portalima ispod vesti i zamisli - većina su negativni. Sad je narodu krivo to što je uhapšen posle izbora, a ne pre! Ljudi su toliko pogubljeni i toliko nemaju sopstveno mišljenje da je to žalosno.
ja koliko znam, kad se neko žali na koncentraciju i pamćenje uzrok je bijeli prah
Loše znaš. Drži se ti tvoje filozofije...
QuoteProblem sa vama kojima baš ide učenje je što ne shvatate da nismo svi takvi
Тачно! С тим да у нормалним временима они којима учење не иде обично нису ни студирали. Нико није реко да је факултет лаган, нити треба да буде лаган.
Quoterealno, da učiš 4 sata dnevno i tako od oktobra do juna završio bi faks za godinu dana a ne dva semestra
+1
Ma šta mi reče...pa onda nek studiraju samo genijalci pa nek imamo 0,1 posto visokoobrazovanih.
pazi, ja samo pokušavam da otkrijem šta si ti radio, jer čisto sumnjam da si sjedio 4 sata dnevno 9 mjeseci godišnje
od rođaka i prijatelja koji su studirali duže, ovakve ili onakve pameti
uzroci su bili: kafana, žene, alkohol, kladionica, žene, alkohol, žene, alkohol, alkohol, alkohol, kafana 8-)
Trumane, priznaj da si pijandura pa da se razilazimo 8-)
Dobro de, nisam ja ni rekao da sam bio bogzna koliko vredan student. Ali ograničenja u pogledi efikasnosti učenja sam definitivno imao...
ja sam ispite spremao u proseku oko dve nedelje. pri tome ne mislim da sam pametniji od drugih :) . položio 40 ispita, puta 15 dana, to je oko 600 dana, iliti nešto manje od dve godine. dakle, 4 godine bi trebalo da su dovoljne za završavanje fakulteta. e sad, što sam ja lenj i kampanjac, pa je to potrajalo malo duže, to je druga stvar...
bolonja je zamišljena tako da student dnevno provede učeći na fakultet jedno radno vreme, a da se za kući ostavi što je moguće manje posla. meni je to ok, ali studenti to malo drugačije kapiraju. oni misle da je dovoljno da presede na fakultetu tih 7-8 sati, i da im to garantuje polaganje ispita, i to sa visokom ocenom. mi ih motkom teramo da rade na času, jer će biti lakše i njima i nama, ali njih bole uvo, pa posle izginemo na konsultacijama objašnjavajući im ono što su trebali da urade u toku semestra.
Pa svaka čast ako si ispite spremao u proseku dve nedelje...Ja se sećam samo par koje sam spremio za toliko ili kraće, ali oni su baš bili laki.
Quote from: tomat on 18-03-2014, 16:52:00
ja sam ispite spremao u proseku oko dve nedelje
sad za januarski ispitni rok utrošila sam, npr devet sati za spremanje tri ispita.
jedan od tih ispita nisam spremala uopšte i ocena mi je sedam na tom ispitu.
jedan sam spremala oko 45 min i dobila šest (59/100)
ovaj koji sam spremala osam sati, tj, dva dana po četiri čuke vremena rezultirao je takođe šesticom uz komentar: sada ću vam dati šesticu , ali vi ste najčudniji student sa kojim se srećem, za stvari koje vas interesuju imate takvu dubinu a stvari koje vas ne interesuje nemate ni osnovno znanje, da ne kažem znanje iz osnovne škole.
ja sam u osnovnoj školi bila odlikaš
pa ću zato da skrenem pažnju na tačnost i bitnost ove izjave
Quote from: Дадара on 18-03-2014, 16:00:52
ja koliko znam, kad se neko žali na koncentraciju i pamćenje uzrok je bijeli prah
Quote from: RedSonja on 19-03-2014, 09:19:47
sad za januarski ispitni rok utrošila sam, npr devet sati za spremanje tri ispita.
Bez želje da budem maliciozan to i nisu neki baš mnogo teški ispiti ( da ne upotrebim neki drugi izraz ) kad si ih tako spremala. Očito da se stvar razlikuje od fakulteta do fakulteta.
Pa, to, jasno je da si ti studirao najteži :lol:
Možda je neko čuo za roman Agnostik Milana Vujovića, ništa to nije spektakularno u literarnom smislu, ali bavi se tipom kojem je otac odredio profesiju, to jest brat mu je određen da bude ekonomista, sestra arhitekta a on pravnik. I normalno, toliko je volio pravo da je studirao 11 godina, al je ipak završio :)
ovo pričam kao šlagvort za pitanje koliko Truman uopšte voli ono što studira? :)
Quote from: Meho Krljic on 19-03-2014, 16:12:23
Pa, to, jasno je da si ti studirao najteži :lol:
naravno da nisam, ima dosta težih ali mi je stvarno ''neobično'' da slušam kako su tri ispita spremali za 9 sati, ili svaki ispit po nedelju dana...
Bato, jesi li čuo za perfekat ( prošlo vreme ). Elem, glede tvog pitanja - nešto me je zanimalo, a nešto ne. U svakom slučaju ne kajem se svog izbora...
ma dobro sad, perfekat, aorist, u suštini svi mi učimo čitavog života :)
Quote from: tomat on 18-03-2014, 16:52:00
pa posle izginemo na konsultacijama objašnjavajući im ono što su trebali da urade u toku semestra.
Срећа да моје студенте (уз неколико изузетака) све то нимало не занима, па углавном и не долазе на консултације :-)
Isuse, pa koliko vas profesora doktora ima na ovom forumu? Još ću morati da vam ukazujem poštovanje...
Quote from: Red John on 19-03-2014, 19:29:27
Isuse, pa koliko vas profesora doktora ima na ovom forumu? Još ću morati da vam ukazujem poštovanje...
Доктора врло мало, ал је зато асистената товар. И дабоме да мораш да указујеш поштовање, ако не због титуле, оно бар због мог беспријекорног филмског укуса.
Onda ništa.
Ма дај!
šta mislite, za koliko sati su OVE SNAJKE spremile svoje naporne ispite? :!:
nauka i obrazovanje nisu ništa drugo do FUN & GAMES! xcheers
spremite se za - PRAVNIJADU!!! :-|
http://youtu.be/eSBFzYyy2GE (http://youtu.be/eSBFzYyy2GE)
Quote from: Ghoul on 14-03-2014, 21:34:54
proveri, jer u mom slučaju tako je glasilo dekanovo objašnjenje.
po njemu, on kao dekan ima to pravo, da raspiše konkurs i bez odluke sa grupe (mada to retko, if ever, čini) dok je ugovor još u toku, ali kad se nađe u potoku, onda ne može bez grupe - a ako te grupa ne želi, neće ga raspisati - odnosno, kasnije kad ga raspiše (za nekog drugog), oni koji te ne žele napisaće pozitivan referat drugom, sebi dragom kandidatu (bez obzira na reference) a ne tebi - zato što te ne žele, i zato što se uvek i svakome može, kao fol, naći neka falinka, ako se to želi - pa će tako sigurno naći i ovoj naučnici. zakasnila nekad na ispit? nije na vreme predala zapisnik? nije došla na nn veće? nije popunila formular? nema pečat? ZDRRRRAVO!
malo kasnim, ali proverio sa pravnikom pre neki dan!
dakle, ne mogu da tvrdim da su stvari apsolutno jednake na svim fakultetima, obzirom da se statuti razlikuju, ali neke stvari važe svugde. u suštini, NNV falukteta raspisuje konkurs za saradnika/nastavnika na predlog katedre/departmana/grupe... predlog može da dođe i od dekana lično, ali se na mom fakultetu to nikada nije radilo, jer je ustaljena praksa da se čeka predlog. osim dekana, predlog može da dođe i od ministarstva, što će se, čini mi se, dogoditi u slučaju ove profesorke sa FTN-a.
i u tvom slučaju, i u slučaju ove profesorke je dekan mogao da da predlog za raspisivanje konkursa, samo je pitanje da li je imao volju, i da li je hteo da naruši neku uobičajenu praksu, plašeći se da to može dovesti do nekog presedana koji može da izmakne kontroli (ako jednom nešto učiniš, ne možeš više da se vadiš da to nikada nije rađeno). pošto se konkurs raspisuje za poziciju, a ne za čoveka, odnosno "ne zna se" ko će sve da se javi na konkurs, isticanje ili neisticanje ugovora saradnika/nastavnika koji je trenutno na toj poziciji nema nikakve veze sa raspisivanjem konkursa, odnosno bilo ko (katedra/dekan/ministarstvo...) ima mogućnost da traži raspisivanje konkursa za poziciju, i na konkurs može da se javi bilo ko ko zadovoljava uslove, bez obzira kakav mu je trenutni status na fakultetu.
ok. u suštini potvrdio si ono što sam i ja reko... tj. situacija je ista.
dekan može, ali pitanje je da li hoće / sme / ceni da se valja...
Quote from: Ghoul on 24-03-2014, 12:18:01
ok. u suštini potvrdio si ono što sam i ja reko... tj. situacija je ista.
dekan može, ali pitanje je da li hoće / sme / ceni da se valja...
pa svakako je objašnjenje koje su tebi dali (da dekan može da raspiše konkurs dok ti ne istekne ugovor, a posle ne) čista glupost.
votever!
pustimo da begonije budu begonije...
Diplome Više trenerske škole DIF-a nevažeće
Fakultetu sporta i fizičkog vaspitanja izdato je više od 2.000 indeksa, za koje je fakultet "prihodovao" oko 1,4 miliona evra samo od školarina.
dif
Prosvetna inspekcija naložila je beogradskom Fakultetu sporta i fizičkog vaspitanja da oglasi nevažećim indekse i diplome studenata upisivanih od 2001. do 2005. na Višu trenersku školu, koju u to vreme fakultet nije imao pravo da organizuje.
Izveštaj sa nalazima inspekcije poslat je danas fakultetu i Senatu Univerziteta u Beogradu, rekao je Tanjugu načelnik Republičke prosvetne inspekcije Velimir Tmušić i naveo da fakultet ima rok od 30 dana da te "isprave" oglasi nevažećim.
Za sada je neizvesno da li će i u kojoj meri biti oštećeni studenti koji su dovedeni u zabludu da stiču diplomu šestog stepena. Većina njih se na osnovu te diplome zaposlila ili nastavila školovanje na akreditovanim ustanovama.
Tadašnju Višu školu upisalo je više od 2.000 studenata a diplomaralo njih 580.
Inicijator kontrole rada popularnog DIF-a, doc. dr Branko Gardašević Tanjugu je rekao da fakultet svim kandidatima (njih 580) u roku od 60 dana umesto diplome treba da izda uverenja.
Takođe, Senat Univerziteta u Beogradu u roku od osam dana treba da "utvrdi validnost upisa kandidata" sa tadašnje Više škole na druge (akreditovane) studijske programe.
Inspekcija je utvrdila i da, kako je rekao Gardašević, fakultet (odnosno njegova organizaciona jedinica Kadrovski centar) nije bio ovlašćen da organizuje više obrazovanje, pa su samim tim i indeksi sporni kao javne isprave.
Gardašević je na konferenicji za novinare 9. aprila ukazao na ovaj problem i naveo da je "klupko počelo da se odmotava" u leto 2012. godine, kada su počeli da stižu zahtevi studenata da im fakultet izda uverenje o šestom stepenu.
Gardašević je, kako je tada rekao, u pokušaju da upravi fakulteta ukaže na problem, dobio otkaz, iako ima status uzbunjivača u Agenciji za borbu protiv korupcije.
Prema njegovim rečima, izdato je više od 2.000 indeksa, za šta je fakultet "prihodovao" oko 1,4 miliona evra samo od školarina.
Godine 2001. upisano je 300 studenata i svake sledeće se broj povećavao, da bi 2005. bilo upisano čak 750 akademaca, koji su verovali da upisuju Višu školu.
U diplomama piše da su stekli šesti stepen obrazovanja i zvanje "viši trener" ili "sportski novinar i viši trener košarke".
http://www.najstudent.com/vesti/diplome-vise-trenerske-skole-dif-a-nevazece-46287 (http://www.najstudent.com/vesti/diplome-vise-trenerske-skole-dif-a-nevazece-46287)
Znala sam da je ministar takav kakav je al moram da se :cry: :cry: :cry: :cry: :cry: i ovde.
http://abraxas365dokumentarci.blogspot.com/2014/05/nedjeljom-u-dva-snjezana-kordic-pobeuje.html (http://abraxas365dokumentarci.blogspot.com/2014/05/nedjeljom-u-dva-snjezana-kordic-pobeuje.html)
Današnja emisija "Nedjeljom u 2" je oduvala sve prethodne, i to za mnoga ljeta, što bi se u nas reklo pokidala je, i to ne toliko zbog teme koja je takođe i te kako bitna i zanimljiva, kolko zbog same gošće, lingvistkinje Snježane Kordić, devojke, žene, za koju ja zapravo i ne mogu da kažem koliko ima godina, a i to zaista nije bitno kada osetite toliku provalu pozitivne energije uprkos svima, uprkos svemu, uprkos svim problemima koje i dan danas ima zbog svojih jasnih stavova što se tiče jezika na ovim prostorima, i gde je skroz plastično opisala sve do detalja odakle taj nacionalizam i podele, zašto se zapravo urušila Jugoslavija, da je to bio i ostao jedan jebeni jezik i u Hrvatskoj, i u Bosni, u Srbiji i Crnoj Gori, a ovi retardi, ovaj polu-svet željan krvi je stvorio tu neke podele, jer se išlo na to bežanje od srpsko-hrvatskog jezika po svaku cenu, pa su i čak i Crnogorci počeli svašta da tripuju a ne Hrvati ili Bošnjaci.
Mi u Srbiji i nemamo toliko taj problem, tj. imamo ga uglavnom kad npr. neko krene otvoreno da piše srpsko-hrvatskim (hrvatsko-srpskim), da ubacuje izraze iz drugih krajeva bivše Jugoslavije, pa se tzv. čuvari tradicije pobune, pa krenu da kenjaju što si napisao vlak a ne voz, što si napisao doista umesto zaista., al' to su nacionalisti seosko-vukojebinskog tipa, i bilo ko ko ovde piše bilo šta a želi to i da objavi, nema te cenzure i cimanja koji ga mogu omesti. U Hrvatskoj je to malo drugačije, jer logično oni su utekli od nas a ne mi od njih, pa da bi stvorili tu nekakvu nacionalnu svest, da bi se što više odvojili, da to počne i stvarno da liči da se radi o dva skroz različita naroda, trebao im je jbga i hrvatski jezik, pa su krenuli sa lupetanjem gde su zajebali čak i ove naše ultra-kretene sa onim srBski umesto srpski, ali po meni to je kod nas više bila nekakva jadna komendija od ozbiljnog pokušaja jer se retko ko primio, pa se ljudi i dan danas sprdaju sa tim. E, vidite, u Hrvatskoj su neki malo ozbiljniji manijaci krenuli da se bave stvaranjem novog jezika tj. izbacivanjem svih turcizama, germanizama, romanizama, a najviše naravno srbizama, pa su tako nastale te neke neverovatne konstrukcije ubimebože. Ali džaba im i to kad evo i posle 22 godina od razlaza ja i dalje daleko bolje skontam šta mi priča Hrvat iz Zagreba nego npr. Srbin iz Pirota, tj. ovog Srbina ako ćemo iskreno ama baš ništa ne razumem, a da ne pričamo o slučaju Bosne. I naravno, Ijekavica mi je oduvek bila nekako toplija za čitanje, pisanje i slušanje od ekavice, iako mi nije nimalo maternja, ali sam logično bliži tim piscima i pesnicima bosanskim pa me sve to jbga (po)kupilo.
No to na stranu, ne može meni ovde bilo ko da nametne šta i kako ću da pišem, mogu samo da talasaju, al' džaba im kad mene ti valovi ne dodiruju, anderstend? Uglavnom, Snježana i dan danas ima probleme zbog tih stavova ali se brani onim jedinim principom kojim ozbiljan čovek može da se brani u današnjem svetu, znači istinom i samo istinom, hardkor istinom, i naravno da ove to i te kako pogađa u centralu, znači jebe im kevu, i normalno da pizde kada ona kaže to što ima javno po medijima i knjigama, a pritom sve to sa osmehom i bez trunke zlobe ili besa, pa joj onda tako lupaju kola, nema stalni posao, znači preživljava, ali se opet ne da, neće da se povuče ma ni za milimetar jer jbga istina joj čuva leđa, a ona to vrlo dobro zna. Naravno, takve osobe stradavaju u svakoj primitivnoj kulturi pa bi sigurno čak i mnogo gadnije najebala u Srbiji da je dirnula u neke svetinje ili rak rane srbskog naroda, jer ovde bi dobila i batina, a možda i nešto više.
Ali ono što je najjače u celoj priči a bez da sam na početku čuo o čemu je pričala, jer sam nešto kucao, je ta njena neverovatna energija, koja je bukvalno isijavala iz TV-a i sveprožimala moj um, pa kad sam to osetio, e tek onda sam pojačao audio i skoncentrisao se, te gledao u neverici, ko bre boginju da sam video, i svaka rečenica joj je bila tačno na svom mestu, i ono što se kaže odmerena, sa tim jedinstvenim osmehom ikone koji u isto vreme i smiruju i ushićuje. Znači neverovatno nešto, jer gledao sam svašta na TV-u ali ovakvo intezivno iskustvo, da ne kažem spiritualno, još nisam doživeo, pa ću morati da ga ponovim, da skontam o čemu se zapravo tu radi, šta nju to tako radi da ona mene ovako radi. Naravno, mislim da znam šta je u pitanju, i to čak nema veze ni sa pričom, ni sa vizuelnim, ni sa bilo čim, jednostavno radi se o skroz duhovnoj osobi, na CLEAR nivou što bi rekli sajentolozi, da ne citiram sad ove neke lokalne polu-debilne religije. Ili još bolji primer, scena iz kultnog filma Taksista, kada Sibil Šepard u slow motionu prelazi ulicu a bela haljina se vijori iza nje, a ovaj je gleda iz taksija, i samo čujemo njegove misli kako se i one usporavaju kao u nekakvom transu, i kaže THEY...CAN...NOT...TOUCH...HER. E, isto tako ja mislim i osećam za Snježanu, i uopšte ne brinem da će joj se dogoditi bilo šta ružno, jer doista joj ne mogu al' bukvalno ništa ti niži oblici, dakle mogu nas jedino ubiti, ali nas zapravo nikako ne mogu ubiti, jer zna se zašto, i ko zna zna.
Ministar je teška dijabola...
ako pita scallop stavio bih Srbijanku za prosvjetu, pa makar učili lezbejsku istoriju u OŠ
Evo Sine emisije, da utvrdiš gradivo...
http://youtu.be/REoQlyt8HKU (http://youtu.be/REoQlyt8HKU)
Hm, ja sam ispao neotesan s komentarom Sinu, jer on je taj video već linkovao na blogu, ali ja nisam otišao na blog, jer što bih kad i ovde sve piše. Jbg
koji su ovo fenomeni! :-x :-x :-x
Novi Sad: Svaki dan imenuju po jednog doktora nauka
U poslednjih osam godina na Univerzitetu u Novom Sadu disertaciju je odbranilo 1.600 ljudi, dok je otkad postoje fakulteti, u gradu doktoriralo ukupno 4.000 studenata.
Ove podatke iz Digitalne biblioteke Univerziteta i kako kaže ,,inflaciju doktoranada koji iz različitih razloga imaju dobru prođu" dr Radivoj Stepanov, teoretičar prava i nekadašnji profesor na Filozofskom fakultetu, komentariše kao kraj obrazovnog sistema, koji je sada pretvoren u servis.
- Mene su još devedesetih izbacili iz komisije koja je odlučivala o doktorandima za društvene i humanističke nauke i ne smem ni da kažem koliko sam se nakaradnih radova načitao. Čak sam jedno vreme sakupljao bizarne naslove doktorskih disertacija i reći ću jedan, uz napomenu da malo preterujem, ,,Značaj sakupljanja svinjskih pomija za razvoj turizma na koridoru 10" - kaže Stepanov.
On dodaje da su kriterijumi srozani, a sistem uništen, pa jedino još stari profesori drže standard zbog čega nisu popularni na Univerzitetu.
- Na svoje master studije utrošila sam ozbiljan rad i vreme dok neke kolege za pola mog truda doktoriraju. Smatram da smo bolonjskim sistemom već dovoljno oštećeni i ne želim samo da stignem do titule. Ozbiljno bavljenje naukom zahteva i ozbiljan rad i vreme - smatra Maja Milošević, profesor književnosti, koja se sprema za dalje usavršavanje.
Miroslav Vesković, rektor Univerziteta, kaže da je sve veći broj doktoranada rezultat strategije države koja ima ideju da tri do pet odsto ukupnog broja studenata čine doktoranti.
- Povećan je upis mladih istraživača i stipendije za njih. Cilj je da se popravi obrazovna struktura i da se kroz doktorske teze rešavaju ozbiljni društveni problemi. Svaki rad prolazi kroz vrlo rigoroznu proceduru i mi insistiramo na kvalitetu - objasnio je Vesković.
On smatra da bi jedino trebalo da se poveća pragmatičnost disertacija, da one rešavaju aktuelne probleme u različitim oblastima te njihova citiranost i pažnja u drugim zemljama.
Prva disertacija 1956.
Novosadski Univerzitet upisuje 8.000 studenata godišnje a daje 230 novih doktoranada. Prva doktorska disertacija odbranjena je 1956. i to iz matematike. Pedesetih je godišnje izlazio po jedan doktorand, a ekspanzija kreće devedesetih kada je već branjeno oko 80 radova godišnje. Bolonja je 2005. utrostručila ovu brojku.
Quote from: Pizzobatto on 26-05-2014, 00:08:30
Ministar je teška dijabola...
ako pita scallop stavio bih Srbijanku za prosvjetu, pa makar učili lezbejsku istoriju u OŠ
Kao i obično, PicoBato ne razume ono šta napišem. Nije dovoljno imati u vlasti najbolje namere, neophodno je imati i saradnike istih namera. Inače, i najbolje namere završavaju u totalitarizmu. Tako je i Turajlićka sjajan kandidat, ako nema "posebne" namere. Zato sam i zabrinut što Vučić ima Stefanovića (kako ga god zvali), jer takvi saradnici ne obećavaju trajnu saradnju.
ko je rekao da ona ima dobre namjere, dovoljno što je predložila sadašnjem ministru da ukine partijsko određivanje direktora škola, a on je gleda kao tele
uz opšte državne ispite ne mora više ništa da uradi, dovoljno je za jedan mandat
I ona je na isti način stigla tamo gde je. I ne mora da se pravi blesava, partijski sledbenici trupkaju nogicama u redu za funkciju otkako imamo višepartijski sistem. Bilo je toga i ranije, ali nisu tetkice morale da se upišu u partiju da bi bile tetkice. Danas ne možeš negde ni kafu da kuvaš ako nemaš nekog "uticajnog".
Negde sam čitao da ovaj novi ministar Nauke i obrazovanja ima baš jaku naučnu biografiju, da je priznat u svetu...
Quote from: mac on 26-05-2014, 13:05:35
Hm, ja sam ispao neotesan s komentarom Sinu, jer on je taj video već linkovao na blogu, ali ja nisam otišao na blog, jer što bih kad i ovde sve piše. Jbg
Pa brate zato sam i postavio al' nisam odma link turio, šta ima da se ide i tamo i vamo, bitno da se čita i gleda, nemam ja dinara od broja poseta, prevazišli smo to. Opušteno. :wink:
Quote from: Truman on 26-05-2014, 21:24:15
Negde sam čitao da ovaj novi ministar Nauke i obrazovanja ima baš jaku naučnu biografiju, da je priznat u svetu...
svaka čast, ali to ne mora da znači da će biti dobar ministar.
Eh sad, ako je neki koji se nije dokazao u struci to ne valja a ako se dokazao opet ne valja :) No da ne bih zvučao maliciozno generalno se slažem sa tvojim stavom samo mislim da treba biti umeren u pljuvanju ljudi koji tek treba da se dokažu a nisu ''megatrendovci''.
Quote from: Truman on 26-05-2014, 21:24:15
Negde sam čitao da ovaj novi ministar Nauke i obrazovanja ima baš jaku naučnu biografiju, da je priznat u svetu...
Daleko od toga.
e, OVAKO se poštuje obrazovanje!
Manekenka Sandra Obradović istetovirala na ruci ime vlasnika "Megatrenda"
Manekenka Sandra Obradović (28) iskoristila je prve tople dane nakon kiša da se razgoliti, te je tako na njenoj ruci sevnula tetovaža na kojoj se nalazi potpis vlasnika Univerziteta ,,Megatrend" Miće Jovanovića (61).
(https://www.znaksagite.com/diskusije/proxy.php?request=http%3A%2F%2Fwww.alo.rs%2Fresources%2Fimg%2F26-05-2014%2Fintext_big%2F1205267-sand2.jpg&hash=b724e761fc7a97d3cc6e35f84a454b2a566367a5)
Iako bivša farmerka svojevremeno nije htela da prizna da je telo obeležila ovakvom uspomenom, ,,Alo!" ekskluzivnim fotografijama potvrđuje da Obradovićeva gaji velike simpatije prema Jovanoviću.
Kako saznajemo, Sandra je prošle godine, nakon što joj je Mića uručio diplomu po završetku studija, istu odnela u studio za tetoviranje, gde su joj na osnovu njegovog potpisa ,,M. Jovanović" uradili identičnu tetovažu.
Međutim, prilikom svakog pojavljivanja u javnosti, ona je skrivala ili puderom ili nakitom, pa tetovažu niko do sada nije uspeo da ovekoveči.
Kada smo pozvali vlasnika ,,Megatrenda" da prokomentariše Sandrinu ,,zahvalnicu", Mića nam je rekao da mu ne imponuje da takva osoba nosi njegovo ime na telu.
(https://www.znaksagite.com/diskusije/proxy.php?request=http%3A%2F%2Fwww.alo.rs%2Fresources%2Fimg%2F26-05-2014%2Fhome_category%2F1205269-sand3.jpg&hash=bd097130fa041f918db18e10a855604afdf01a51)
- Dugo nisam znao da postoji ta tetovaža na Sandrinoj ruci, sve dok nisam pročitao u medijima. Ne mogu reći da mi imponuje jer mi smeta što me kao ozbiljnog poslovnog čoveka povezuju sa pevačicama, starletama i manekenkama, od čega pokušavam potpuno da se izolujem. Ako jednog dana osvanem na ruci neke političarke, to će već biti druga priča i biću srećan. Ne znam da li je još neka studentkinja iz ljubavi prema meni i fakultetu istetovirala nešto slično - uz osmeh kaže Jovanović, koji se pre dve godine oženio 32 godine mlađom Milicom Đorđević.
QuoteSrđan Verbić, ministar prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Rođen je 27. maja 1970. godine u Gornjem Milanovcu i do imenovanja na ministarsku funkciju bio je na čelu Centra za ispite u Zavodu za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja. Novinarima je proteklih godina odgovarao na pitanja vezana za PISA testiranje. Diplomirao je teorijsku fiziku na Fizičkom fakultetu Univerziteta u Beogradu, i zatim radio kao rukovodilac programa fizike u Istraživačkoj stanici Petnica. Doktorirao je na temu vrednovanja testova znanja. Autor je tri udžbenika fizike za osnovnu školu. Aktivan je na društvenim mrežama, ima svoj blog. Bio je stipendista SANU i Republičkog fonda za talente, a 1986. godine je dobio Oktobarsku nagradu Grada Beograda.
Blog: http://verbic.wordpress.com/ (http://verbic.wordpress.com/)
A evo i te epizode Utiska:
http://www.b92.net/video/utisak.php?yyyy=2014&mm=05&dd=26&nav_id=852975 (http://www.b92.net/video/utisak.php?yyyy=2014&mm=05&dd=26&nav_id=852975)
http://www.blic.rs/Vesti/Politika/469292/Genijalac-u-timu-ministra-Verbica (http://www.blic.rs/Vesti/Politika/469292/Genijalac-u-timu-ministra-Verbica)
Kako do doktorata? Lako! Slučaj ministra Stefanovića
(https://www.znaksagite.com/diskusije/proxy.php?request=http%3A%2F%2Fbalkanist.net%2Fwp-content%2Fuploads%2F2014%2F06%2Fbigger-liarjpeg.jpeg&hash=8db2ef9984d46cee518eddf7bfba3b7849c3cbbf)
Grupa autora 01/06/2014
Autori: dr Uglješa Grušić (docent / lecturer, Univerzitet u Notingemu), dr Branislav Radeljić (vanredni profesor / senior lecturer, Univerzitet Istočni London) i Slobodan Tomić (doktorant, Londonska škola ekonomije i političkih nauka)
NAPOMENA: Sumnjive diplome, prvenstveno one stečene kao plod nepotizma ili korupcije, su među gorućim problemima visokog obrazovanja u Srbiji. Ovaj problem doprinosi teškoćama u kojima se naša zemlja nalazi – negativna selekcija, odliv mozgova, urušavanje sistema vrednosti, neinventivna i nekompetitivna ekonomija itd. Država i društvo moraju njime ozbiljno da se pozabave. Za početak, oni koji krše akademske i pravne norme moraju da odgovaraju. Međutim, nadležne institucije godinama ćute, pa preostaje da se mi kao građani pozabavimo ovim problemom.
Cilj ovog teksta je poziv na odgovornost, a ne lična diskvalifikacija ili nanošenje političke štete. Tokom pisanja teksta konsultovali smo više stručnjaka iz akademskog sveta kako bismo svoje tvrdnje višestruko verifikovali. Tekst se ne bavi političkim kontekstom. Planiramo da u budućnosti nastavimo analizu sumnjivih doktorskih disertacija i master radova javnih ličnosti, iz svih partija.
Srbija je preplavljena sumnjivim diplomama, kojima se ponose razni političari i partijski funkcioneri. Najpre kao građani, a potom i kao naučnici i prosvetni radnici koji imaju iskustvo u pisanju i mentorisanju doktorskih disertacija, odlučili smo da podvrgnemo stručnoj analizi sumnjive diplome javnih ličnosti. Krećemo od najupadljivijeg i najsvežijeg slučaja – bivšeg predsednika Narodne skupštine Srbije, a sada ministra unutrašnjih poslova u Vladi Republike Srbije, Nebojše Stefanovića. Prema zvaničnoj biografiji, ministar Stefanović je 2011. godine stekao zvanje magistra ekonomskih nauka na Megatrend univerzitetu, da bi juna 2013. godine, na istom univerzitetu odbranio doktorat. Tema doktorske disertacije je "Nova uloga strategijskog menadžmenta u upravljanju lokalnom samoupravom (primer grada Beograda)".
Doktorske studije sa izradom disertacije obično traju od tri do pet godina i odlikuje ih mukotrpni rad i velika posvećenost. Doktorant mora da iščita na stotine naučnih članaka i knjiga, da se detaljno upozna sa stanjem oblasti koju istražuje, da savlada metode naučnog istraživanja i pronađe adekvatan metodološki pristup kako bi realizovao svoj naučni doprinos. Uz sve ovo, od doktoranta se očekuje da daje delove nacrta svoje disertacije mentoru na čitanje i komentarisanje, da posećuje naučne konferencije na kojima izlaže svoj rad i ideje, da taj rad i ideje objavi, da učestvuje u životu naučne zajednice kroz analizu radova drugih doktoranata. Kako je onda ministar Stefanović uspeo da u tako kratkom periodu doktorira, kada smo svakodnevno imali prilike da ga gledamo na televiziji kako rukovodi radom Narodne skupštine?
Na osnovu Zakona o dostupnosti informacija od javnog značaja, Megatrend univerzitet je Anđeli Milivojević, novinarki Centra za istraživačko novinarstvo Srbije, omogućio uvid u doktorski rad Nebojše Stefanovića, nakon čega je i nama dostavljena kopija. Detaljna analiza pokazuje da rad obiluje plagijatima, što je težak akademski prekršaj, a uz to još ne ispunjava ni uslove za uspešnu doktorsku disertaciju.
Plagijat je čin preuzimanja nečijeg pisanog rada ili ideje bez navođenja izvora, tj. priznavanja tuđeg autorstva. Drugim rečima, plagijat je akademska krađa. Pravila o akademskim prekršajima Londonske škole ekonomije i političkih nauka, na primer, propisuju da svaki pisani rad mora biti delo samog studenta. "Citati se moraju staviti između navodnika ili u poseban paragraf i njihov izvor se mora navesti. Parafrazirani materijal se mora označiti. Povreda ovog zahteva, namerno ili slučajno, ili predstavljanje rada drugih kao svog, je plagijat." Sankcija za plagijat u doktorskim disertacijama je najstroža od svih akademskih sankcija i podrazumeva nedodeljivanje ili oduzimanje zvanja doktora nauka, uz mogućnost oduzimanja prava na žalbu višem univerzitetskom telu i izbacivanje sa univerziteta.
Univerzitet Harvard pojašnjava, u svom uputstvu o citiranju, da postoje dve vrste plagijata – doslovni i mozaički. Doslovni plagijat je kopiranje tuđih rečenica, a mozaički je preuzimanje delova tuđeg rada uz prepravke kako plagijat ne bi bio identičan originalu. Obe vrste plagijata su strogo kažnjive. Profesor Sima Avramović, dekan Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu i bivši predsednik Saveta Univerziteta u Beogradu, takođe navodi dve vrste plagijata (15. januar 2012, Novosti). Prvi je uzimanje tuđih ideja, a drugi uzimanje delova iz različitih tekstova, bez navođenja autora. Obe vrste plagijata su neprihvatljive i kažnjive, dodao je profesor Avramović, ističući da su društveno-humanističke nauke naročito podložne plagijatima.
Doktorat ministra Stefanovića obiluje plagijatima. Dok su pojedini delovi njegove disertacije doslovno kopirani iz tuđih radova, bez odgovarajućeg navođenja, drugi su "mozaičkog" tipa. Navodimo samo nekoliko iz mnoštva primera:
– na strani 14 ministar Stefanović piše o samoupravi u Italiji i, između ostalog, kaže: "Nadzor nad radom lokalne samouprave, osnosno aktima opština i provincija, vrši nadzorni odbor regije, koji može imati svoje pododbore za određena upravna područja. Odbore čine eksperti..." – preuzeto bez navođenja iz knjigeDecentralizacija kao polazište daljeg razvoja Srbije – priručnik, koju su Dejan Vučetić i Dejan Janićijević objavili 2006. godine, koji na strani 94 pišu: "Nadzor nad aktima provincije i opštine sprovodi nadzorni odbor regiona, koji može imati pododbore za različite upravne oblasti. Jedan takav odbor najčešće je sastavljen od eksperata...";
– na strani 35 ministar Stefanović piše o Moldaviji – preuzeto sa strana 279 i 280 iz zbornika Jačanje lokalne vlasti, koji je uredila Emilia Kandeva 2002. godine, a koji se ovde ne navodi;
– na strani 48 ministar Stefanović piše o Austriji – parafrazirane strane 15 i 16 iz publikacije "Priručnik za uključivanje građana i civilnog društva u procese odlučivanja" autorke Snežane Đorđević iz 2011. godine, koja se ne spominje;
– na strani 57 ministar Stefanović je plagirao deo 16. strane publikacije Lokalna agenda 21: uvod u planiranje održivog razvoja, koju je Slobodan Milutinović objavio 2004. godine;
– na strani 59 ministar Stefanović piše sledeće: "Nerazvijene zemlje su osetljive na ograničenja u privrednom razvoju, jer su suočene sa nedostatkom potrebnih resursa, posebno kapitala i novih tehnologija". Ovo je kopirano iz teksta Milane Mrkalj "Menadžment u funkciji održivog razvoja" iz 2012. godine, gde na strani 468 piše: "Nerazvijene zemlje i zemlje u razvoju su posebno osetljive na ograničenja koja njihovom privrednom razvoju postavlja ubrzani rast populacije i nedostatak potrebnih resursa, najčešće tehnologije i kapitala";
– na strani 61 ministar Stefanović započinje novo poglavlje tako što kaže: "Osnovni uslov za efikasan menadžmenta (sic!) je demokratizacija upravljanja i angažovanje sposobnih kadrova za izvršavanje kompleksnih poslova i zadataka u lokalnim samoupravama". Ovo je prepisano iz rezimea teksta Mehmeda Avdagića, Maje Radić i Dževade Avdagić "Demokratizacija menadžmenta u procesima promjena" iz 2012. godine u kojem stoji: "Jedan od osnovnih uslova za djelovanje menadžmenta promjena je demokratizacija upravljanja i okupljanje najsposobnijih kadrova za izvršavanje delegiranih poslova i zadataka";
– na strani 77 rad ministra Stefanovića sadrži plagirane delove iz knjige Modeli lokalne organizacije lokalne samouprave: Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Makedonija i Srbija, koju su uredili Zdravka Zlokapa i Dušan Damjanović 2008. godine;
– na strani 120 ministar Stefanović piše: "Najveće učešće javnih prihoda imaju Švedska (60%), Francuska (54%), i Danska (49%), dok najniže (ispod 20%) imaju Nemačka, Italija, Irska..." – svi ovi podaci su prepisani sa strane 27 iz zbornikaReforma sistema finansiranja lokalne samouprave, koji su uredili Antony Levitas i Gábor Péteri, a objavljen je 2004. godine, i ovde se ne navodi; takođe, ministar Stefanović na istoj strani dodaje "Učešće sopstvenih javnih prihoda u ukupnim lokalnim prihodima je ispod 25% u većini savremenih država (Mađarskoj – 32%, Poljska – 33%, Slovenija – 34%..." – svi ovi podaci su opet plagirani sa strane 28 iz gore navedenog zbornika;
– na strani 146 ministar Stefanović je plagirao uvodne delove sa strane 257 članka "Organizacione mogućnosti za poboljšanje procesa upravljanja ljudskim resursima u državnoj upravi" Srđana Isakovića i Lidije Marković iz 2012. godine; njegova čitava dalja diskusija o pobrojanim instrumentima je preuzeta iz ove publikacije;
– na strani 149 ministar Stefanović je preuzeo deo prvog pasusa sa strane 10 iz knjigeLokalni ekonomski razvoj – evropski putokaz ka modernoj lokalnoj samoupravi, koju su Vanesa Belkić i Milica Hrnjez objavile 2010. godine, a ovde se ne spominje;
– na strani 170 ministar Stefanović je plagirao tekst sa 74. strane knjige Efikasan opštinski menadžer, koju je izdao CeSID 2007. godine.
Većina gore pomenutih publikacija čak nije ni navedena u spisku literature na kraju ministrovog rada.
Što se tiče ostalih kriterijuma neophodnih za uspešnu doktorsku disertaciju, ostaje nejasno kako je ministar Stefanović stekao pravo da brani doktorat samo dve godine nakon sticanja zvanja mastera. Pravilnik o postupku primene i uslovima za odbranu doktorske disetacije Megatrend univerziteta propisuje da kandidat "pravo da brani doktorsku disertaciju stiče u VI semestru" pošto "položi sve ispite propisane nastavnim planom i programom doktorskih studija" (član 2). Pošto je ministar Stefanović okončao master studije tokom 2011. godine, on u trenutku odbrane doktorske disertacije nije mogao imati više od pet celih semestara provedenih na doktorskim studijama.
Ministrov rad ne ispunjava ni minimalne tehničke standarde. Doktorat sadrži nedopustivo mali broj fusnota u samom tekstu, samo 41, od kojih čak 29 upućuje na svega dva zbornika radova o uporednim iskustvima lokalnih samouprava koje je izdala Magna Agenda. Jednako je problematično i to što se autor u radu poziva na izvore koje ne navodi konkretno (navodimo jedan od brojnih primera – na strani 58 ministar Stefanović kaže "Evropska komisija je 2001. godine usvojila novu strategiju održivog razvoja, koja je razmatrana na više sastanaka u narednom periodu", ali ne precizira na koju strategiju i sastanke misli).
Rad ministra Stefanovića je daleko ispod standarda doktorata u pogledu sadržine i naučnog doprinosa. On ne nudi pregled stanja svoje naučne discipline, ne objašnjava ključne debate i dosadašnje empirijske nalaze, ne objašnjava glavne argumente i kako njegov rad pravi korak dalje u nauci (kroz otkrivanje novih zakonitosti, dokazivanje, opovrgavanje ili reformulisanje dominantnih teorija, iznošenje originalnih empirijskih nalaza koji daju relevantne zaključke itd.). Kako je onda moguće da je komisija odobrila jedan takav rad imajući u vidu da pravilnik Megatrenda propisuje da "Doktorska disertacija treba da sintetizuje iprimeni stečena znanja da bi se, uz originalan naučni doprinos oblasti kojoj pripada tema doktorske disertacije, rešio konkretan teorijski ili praktičan ekonomski problem. Doktorska disertacija sadrži pregled dosadašnjih naučnih dostignuća iz oblasti kojoj tema pripada a na kojima će kandidat graditi naučni doprinos oblasti" (član 10)?
Dalje, tema doktorata ne odgovara u potpunosti onome što je u njemu i napisano. U naslovu disertacije grad Beograd je naveden kao studija slučaja. Međutim, sadržaj ukazuje da se samo jedno od 16 poglavlja konkretno bavi Beogradom (13. poglavlje je u sadržaju najavljeno pod nazivom "Istraživanje – studija slučaja na primeru grada Beograda"). Da iznenađenje bude veće, stvarni naziv poglavlja 13, koje počinje na strani 148 disertacije, je drugačiji! Ono glasi: "Upravljanje ekonomskim razvojem lokalne samouprave u Srbiji". Budući da nijedno poglavlje nije fokusirano na grad Beograd, rad ministra Stefanovića ne zadovoljava uslov koherentnosti jer se njegova tema i ono što je zapravo napisano ne poklapaju.
Po pitanju metodologije, autor navodi na strani 11 da će primeniti "deduktivni, induktivni, komparativni, sintetički, i analitički metod", bez objašnjavanja kako će svaki od njih biti korišćen, niti njihove prednosti i mane u datom kontekstu. A onda se kaže da će se koristiti i "multipla multivarijantna regresiona analiza ili Spirmanova formula, u zavisnosti od fenomena". Ukratko, regresiona analiza je kvantitativna metoda kojom se meri uticaj jednog ili više faktora na određeni fenomen. Da bi se sprovela, potrebni su podaci koji predstavljaju indikatore tih faktora. Međutim, u Stefanovićevom radu ne postoji nijedan deo sa takvim kvantitativnim podacima, pa logično – nema ni regresione analize.
Rad, međutim, obiluje površnim i suvišnim prepričavanjem iskustava lokalnih samouprava drugih evropskih zemalja, koje je daleko od ozbiljne komparativne analize. Čitav doktorat je zapravo deskriptivnog karaktera, sa eklektičkim spajanjem raznih opisa koji niti daju smislenu celinu, niti sadrže istraživačku vrednost. Autor ne navodi kako je došao do hipoteza, zašto su one bitne, niti izvodi njihove provere i valjane analize. Neke od "hipoteza" su čiste tautologije (na primer, "efikasnija lokalna samouprava – veća ekonomičnost u radu"). Stoga zvuči neverovatno da Profesor Mića Jovanović, rektor Megatrenda, daje disertaciju ministra Stefanovića svojim doktorantima "kao primer izuzetno dobrog rada, posebno u oblasti metodologije naučnog istraživanja" (30. april 2014, Pressonline).
Poenta ovog teksta nije da dobar političar ili partijski funkcioner treba da ima dobar doktorat, već poziv na odgovornost. Osoba koja je spremna da "progura" kao doktorat naučno bezvredan rad koji ne ispunjava minimalne kriterijume nije podobna da obavlja javnu funkciju. Pristupanje Evropskoj uniji je strateški prioritet Vlade Srbije. Ugledajmo se onda na evropske primere. Anet Šavan, bivši nemački savezni ministar obrazovanja, je morala da podnese ostavku u februaru 2013. godine, nakon što je dokazano da je plagirala doktorat. Istu sudbinu je 2011. godine doživeo i Karl-Teodor zu Gutenberg, tadašnji nemački ministar odbrane i najbliži saradnik kancelarke Angele Merkel. U Mađarskoj se sličan slučaj desio sa bivšim predsednikom Pal Šmitom 2010. godine. U svom ekspozeu Narodnoj skupštini, predsednik Vlade Aleksandar Vućić naveo je da je zabrinjavajuće što "školovani kadar koji ostaje [u Srbiji] u velikoj meri ima diplome sumnjivog kvaliteta zahvaljujući urušenom obrazovnom sistemu". Evo prilike da predsednik Vlade i ostale nadležne institucije reaguju, i reči potkrepe delima.
izvor: peščanik[/u]
(https://www.znaksagite.com/diskusije/proxy.php?request=http%3A%2F%2Fi57.tinypic.com%2F95zsk0.jpg&hash=7c75ee37bd4c9e1dec4a5ca57b3ffada679b1286)
plot se zgušnjava!
expertsko dezavuisanje miće megatrenda - ništa 'vidi mu njušku, očigledna copina i dileja' - nego samo fakti!
pošto je ovo na peščaniku, za svaki slučaj ću da kopiram text ovde ako ga dušmani opet obore, ali ako sajt radi, još bolje je otići tamo, zbog linkova i slika koje ovde ne mogu da prenosim.
Rektor Mića, Baron Minhauzen, ili kako je ministrov mentor zagubio doktorat
Ovaj tekst se neće baviti spornim doktoratom srpskog ministra policije, osim što ćemo reći da se potpuno slažemo sa analizom dr Uglješe Grušića, dr Branislava Radeljića i Slobodana Tomića. Nas ovde zanima ministrov mentor, prof. Mića Jovanović, rektor Univerziteta Megatrend, koji je, braneći sebe i ministra, trojicu autora proglasio ,,nazovi" naučnicima, rekavši da je ,,teško da neko ocenjuje rad komisije koja ima jednog profesora Parka, jednog profesora Šanarona, profesorku sa Fakulteta političkih nauka Snežanu Đorđević, pa, da budem neskroman, na kraju krajeva i mene kao mentora sa svim onim što ja kao naučnik iza sebe imam. Ne ide, znate, da đačić ocenjuje profesora."
Budući da smo kao i ostali đačići imali pametnija posla, do sada se nikada nismo bavili likom i delom g. Jovanovića. Njegov nas je neskromni nastup ipak zaintrigirao, pa nismo mogli da odolimo no da pohitamo na Google te vidimo njegov nesumnjivo impresivni CV i sve to što on kao veliki naučnik iza sebe ima. Vaistinu, imali smo šta da vidimo: zarad čitaoca, rektorova zvanična prezentacija na srpskom je ovde, na engleskom ovde, a donekle romansirana (a tim i zanimljivija) verzija njegove biografije dostupna je na sajtu tabloida Press.
Za razliku od ministra Stefanovića, njegov mentor izgleda ima ne jedan, već dva doktorata: ,,Prvu doktorsku disertaciju odbranio je na Londonskom univerzitetu 1983. godine (menadžment i industrijski odnosi), a drugu (organizacione nauke) na Univerzitetu u Mariboru 1991. godine". A prof. Jovanović ne bavi se samo ni menadžmentom, već je i predsednik neke ,,Istraživačke laboratorije za generalnu kosmologiju u Parizu", te je sa dva koautora (egzotičnom braćom Francuzima i profesorima kosmologije na Megatrendu...) objavio knjigu ,,Pre Velikog praska". Nema šta, i menadžer i kosmolog, da mu Stiven Hoking pozavidi, mada nam je guglovanje te tzv. ,,General Cosmology Research Laboratory" bilo bezuspešno.
Ali, čekajte, vratimo se na taj doktorat na ,,Londonskom univerzitetu" iz 1983. godine (na engleskoj verziji njegove prezentacije ,,the University in London"). Kao i kolegi Aleksandru Steviću, takva nam se formulacija učinila sumnjivom: Univerzitet u Londonu (University of London) naravno postoji, ali se on razlikuje od skoro svih drugih univerziteta po tome što zapravo predstavlja federaciju drugih, manjih univerziteta u okviru njega, kao što su Londonska škola ekonomije i političkih nauka, Univerzitetski koledž London, Imperijalni koledž London, Kraljevski koledž London, itd, koji opet svi u svom okviru imaju zasebne fakultete. Tako npr. i LSE, i UCL, i KCL imaju svoje pravne fakultete. Niko, dakle, ne doktorira (niti dobija bilo koju diplomu) na Univerzitetu u Londonu kao takvom, već samo preko nekog od njegovih konstitutivnih koledža ili instituta, a g. Jovanović nije naveo na kom je to koledžu ili institutu doktorirao.
Nije nas mrzelo, pa smo pretražili sve centralne kataloge i baze podataka za doktorske disertacije u Velikoj Britaniji kojima imamo pristup (npr. http://archives.ulrls.lon.ac.uk/, (http://archives.ulrls.lon.ac.uk/,) http://www.theses.com/, (http://www.theses.com/,) http://ethos.bl.uk/Home.do, (http://ethos.bl.uk/Home.do,) http://www.bl.uk/reshelp/findhelprestype/theses/index.html (http://www.bl.uk/reshelp/findhelprestype/theses/index.html)). Termine za pretragu koje smo koristili su bile razne verzije prezimena (Jovanović, Jovanovic, Jovanovich, Yovanovic, Yovanovich). Zatim smo u naprednim pretragama tražili kombinaciju prezimena sa godinom doktoriranja (1983), tipom teze (PhD), delom naslova (,,work motivation"), oblašću (organisation, management). Tezi Miće Jovanovića iz 1983. ni traga. Nisu, naravno, ni te baze podataka nepogrešive – možda se njegova teza negde zagubila.
Setimo se onda Mićine romansirane biografije u Pressu. Za razliku od njegove zvanične biografije na sajtu Megatrenda, za ovu su naravno odgovorni novinari Pressa, koji su možda tu nešto i pogrešili. Ali iz hagiografskog tona ovog članka evidentno je da je pisan sa velikim rektorovim doprinosom. I tako taj članak kaže sledeće:
"Izbačen sa FPN-a, Jovanović se, u januaru naredne godine (1980, prim. aut.), obreo u Londonu, gde – kao talentovani mladi naučnik – dobija stipendiju od britanskog Saveta za nacionalna akademska zvanja (Council for National Academic Awards) za doktorske studije i gde – u novembru 1983. godine – doktorira na temu ,,Radna motivacija u industrijskim odnosima samoupravljanja", kod čuvenog profesora Stivena Vuda sa London School of Economics.
Aha! Nema sumnje da je ovo iz rektorovih usta izašlo – šta zna novinar Pressa ko je čuveni profesor Stiven Vud (Stephen Wood). Da nije, možda, g. Jovanović doktorirao na istoj onoj Londonskoj školi ekonomije na kojoj su doktorirali (ili doktoriraju) ,,đačići" i ,,nazovi naučnici" koji su osporili ministrov doktorat? Odemo tako na sajt biblioteke LSE – opet nema rektorovog doktorata, niti je ima u biblioteci Doma Senata Univerziteta u Londonu (University of London Senate House Libraries).
Šta je onda preostalo no da izguglamo čuvenog profesora Stivena Vuda i pošaljemo mu mejl o Mići. Stiven Vud je niz godina bio docent, pa vanredni profesor na LSE, da bi potom postao redovni profesor na univerzitetima u Šefildu i Lesteru, i naučnik je sa zaista zavidnom karijerom. Evo doslovce šta nam je prof. Vud odgovorio (prevod naš):
Slika
"Ja nisam bio mentor Mići Jovanoviću kao doktorskom kandidatu na LSE. On nikada nije bio registrovan kao student na LSE.
Bio je registrovan za CNAA diplomu [diplome koje su u Engleskoj davale više škole, a pravno su izjednačene univerzitetskim diplomama, prim. aut.] na Portsmutu tokom koje sam ja imao izvesnu mentorsku ulogu, mada ne mogu da se setim kolika je ta uloga formalno bila. On je podneo disertaciju na usmenu odbranu, i u toj fazi je odlučeno da mu se ne dodeli doktorat. U nacrtu su postojali značajni problemi što je zahtevalo značajnu reviziju (major revision – umesto obaranja na odbrani teze, od studenta se zahteva da je u vrlo velikoj meri preradi i ponovo podnese na odbranu, prim. aut). Koliko ja znam on nikada nije podneo revidiranu tezu. Pretpostavljam da morate da pitate na Portsmutu. Ali mogu sa sigurnošću da kažem da nije doktorirao na LSE."
Šta bi onda sa Portsmutom? Portsmut (Portsmouth) je veliki lučki grad 100 km južno od Londona, tako da sve i da je budući rektor i vlasnik Megatrenda tamo doktorirao, on to nije učinio na Londonskom univerzitetu/Univerzitetu u Londonu, kako piše u svojoj zvaničnoj (a i romansiranoj) biografiji. Dapače, Portsmut 1983. nije ni imao univerzitet, već višu školu (Portsmouth Polytechnic). G. Jovanović u svojoj zvaničnoj biografiji inače tvrdi da je i tamo i na LSE predavao kao gostujući profesor, mada je nejasno kako je to mogao biti pre doktorata. Jovanovićeva disertacija inače ne postoji ni u katalogu biblioteke Univerziteta u Portsmutu, u koji je viša škola prerasla 1992. Ni prepiska sa Arhivom Univerziteta u Portsmutu nije urodila plodom, pošto nema ni spomena Mićine teze.
Naš konačni korak u rasvetljavanju misterije rektorovog doktorata bio je da pišemo centralnim administrativnih službama univerziteta u Londonu i Porsmutu, kao i službi Otvorenog univerziteta (Open University), koji upravlja arhivom CNAA programa, da bi ih pitali da li je g. Jovanović ikada bio registrovan kao doktorski student na nekom od tih univerziteta, odnosno da li mu je doktorat dodeljen. CNAA program nas je obavestio da oni ne poseduju informaciju o bilo kakvoj stipendiji g. Jovanovića. Sekretarijat Univerziteta u Londonu nas je takođe obavestio kako oni nemaju nikakav podatak o doktoratu g. Jovanovića iz 1983 (,,We do not have a record of a PhD from 1983 under this name.").
Izbegli doktorat samo je jedan od mnogih dubioznih aspekata biografije g. Jovanovića. Neke od njih ne možemo niti želimo da proveravamo, npr. tvrdnju da ga je u februaru 2013. odlikovao španski kralj Huan Karlos (Njegovo Veličanstvo upravo je abdiciralo, pa ne želimo da ga masiramo pitanjima o Mići). To nije jedino rektorovo odlikovanje – on navodno ima i ,,titulu oficira – viteza britanskog reda Fleur de Lys." Šta je tačno taj viteški red nismo bili u stanju da ustanovimo, osim da on naravno ne predstavlja deo zvaničnog britanskog sistema počasti, i da ga spominju u nekim smutljivim knjigama koje su inspirisale Da Vinčijev Kod Dena Brauna (vidi ovde i ovde). Takođe nismo bili u stanju da utvrdimo da li je rektor, kako tvrdi, u ,,periodu između 1983. i 1989. bio član istraživačkog tima Instituta za tehnologiju Masačusets (Massachusetts Institute of Technology) na projektu ,,Budućnost rada automobilske industrije sa fokusom na robotizaciji procesa proizvodnje". Jedino što možemo da kažemo to je da Google pretraga domena mit.edu i kataloga biblioteke MIT ne daje nijedan rezultat za autora Miću Jovanovića.
S druge strane, možemo da osnovano kažemo da je potpuno lažna rektorova tvrdnja da je 2007. poneo "priznanje Međunarodna Sokratova nagrada Univerziteta u Oksfordu, za dostignuća ostvarena u nauci, obrazovanju i kulturi." Univerzitet u Oksfordu takvu nagradu ne dodeljuje. To čini izvesna nezavisna kompanija pod imenom Europe Business Assembly, koja svoje sedište ima u gradu Oksfordu, a sa kojom Univerzitet u Oksfordu nema nikakve veze.
Ali to su sve mali problemi – indeed, đačići-problemčići – u poređenju sa rektorovim misterioznim londonskim doktoratom iz 1983, mada ukazuju na njegov fleksibilan odnos prema istini. Uprkos svim naporima mi ne možemo da sa potpunom sigurnošću tvrdimo da g. rektor nikada nije doktorirao na nekom univerzitetu u Londonu, koji nije Univerzitet u Londonu (baš kao što je Univerzitet Megatrend u Beogradu a nije Univerzitet u Beogradu). Ali možemo da kažemo da postoje ozbiljne indicije da to nije nikada učinio. U svakom slučaju, on nije nikada doktorirao kod profesora Vuda, i sudeći po kataloškim pretragama to se nije desilo ni na Višoj školi u Portsmutu.
Teret dokazivanja sada je na Mići Jovanoviću, posebno pošto je zbog engleskih propisa o zaštiti ličnih podataka jedino on u mogućnosti da postojanje svog doktorata na (kom god to) ,,Londonskom univerzitetu" iz 1983. godine nepobitno i dokaže. U tom pogledu, zarad ispravnog metodološkog pristupa u ovom malom eseju, pitali smo Miću Jovanovića lično (mejlom od 3.6.2014. u 21:32 po engleskom vremenu) da nam pošalje svoju doktorsku tezu koju je odbranio na Univerzitetu u Londonu. Od njega još nismo dobili odgovor.
Ako tezu u međuvremenu dobijemo, oboje ćemo mu se se zbog ovog teksta rado javno izviniti. Ako ne, velika je verovatnoća da će iskusiti većih problema od toga što je razobličen kao rektor Minhauzen, a mentor ministra unutrašnjih dela. Naučnik koji laže za samo postojanje svog doktorata (makar imao i onaj drugi iz Maribora) kompromituje ne samo sebe, već i licencu sa rad institucije na kojoj predaje, čiji je vlasnik, i od čijih (naivnih i ne toliko naivnih) studenata dobro zarađuje. On zato sada mora da odgovori na jedno prosto pitanje: rektore, barone, viteže cveta ljiljana – gde Vam je taj londonski doktorat?
Dr Marko Milanović je docent (a od avgusta ove godine vanredni profesor) na Pravnom fakultetu Univerziteta u Notingemu. Diplomirao je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu, magistrirao na Pravnom fakultetu Univerziteta u Mičigenu, i doktorirao na Pravnom fakultetu Univerziteta u Kembridžu. Na Kembridžu je kao student Gonville and Caius koledža (osnovanog 1348, sa do sada 12 (pravih) nobelovaca) imao čast da udiše isti vazduh kao Stiven Hoking, ali za razliku od g. rektora o kosmologiji ne zna ništa. Doktorirao je na temu ekstrateritorijalne primene međunarodnih ugovora o ljudskim pravima, za koju je od fakulteta dobio Jork nagradu (Yorke Prize) kao jednu od najboljih doktorskih disertacija odbranjenih 2011. godine. Na osnovu disertacije objavio je i knjigu Extraterritorial Application of Human Rights Treaties: Law, Principles, and Policy, koju je izdao Oxford University Press. Milanović je generalni sekretar Evropskog udruženja za međunarodno pravo i član uređivačkog odbora Evropskog žurnala za međunarodno pravo.
Dr Miljana Radivojević je post-doktorand na Institutu za Arheologiju Univerzitetskog koledža London. Nekada petnički đak na seminaru za arheologiju, diplomirala je arheologiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu, gde je i magistrirala, a zatim je završila master (MSc) i doktorat na Univerzitetskom koledžu London. Naučna i šira javnost je upoznata sa njenim radom o dokazivanju postojanja najstarije metalurgije na svetu na lokalitetima vinčanske kulture u Srbiji (pre 7000 godina). Trenutno je glavni istraživač na velikom međunarodnom projektu o ovoj temi, koji u Srbiji u potpunosti finansira Vlada Velike Britanije, i koji predstavlja najveću stranu investiciju u srpsku arheološku nauku. Miljanini naučni radovi prezentuju revolucionarna otkrića o postanku i razvoju metalurgije u Evropi i osporavaju tradicionalna viđenja ovog fenomena, koji je usko povezan sa razvojem kompleksnih društava u praistoriji (mada se naravno takođe ne razume u kosmologiju). Kao arheolog dobro kopa i po tuđim biografijama.
Peščanik.net, 07.06.2014.
http://pescanik.net/2014/06/rektor-mica-baron-minhauzen-ili-kako-je-ministrov-mentor-zagubio-doktorat/ (http://pescanik.net/2014/06/rektor-mica-baron-minhauzen-ili-kako-je-ministrov-mentor-zagubio-doktorat/)
Quote from: Ghoul on 07-06-2014, 11:32:47
pošto je ovo na peščaniku, za svaki slučaj ću da kopiram text ovde ako ga dušmani opet obore, ali ako sajt radi, još bolje je otići tamo, zbog linkova i slika koje ovde ne mogu da prenosim.
nažalost, nije bila potrebna vidovitost za ove moje slutnje...
trenutno je peščanik ponovo nedostupan... :)
Imaju tekstove i na fejsbuku https://www.facebook.com/Pescaniknet (https://www.facebook.com/Pescaniknet)
prvo sam mislio da je ovo humoristički text:
Megatrend megaprevaranti
(https://www.znaksagite.com/diskusije/proxy.php?request=http%3A%2F%2Fwww.e-novine.com%2Fthumbnail.php%3Ffile%3Dphoto%2Fentertainment%2Ffrikovi%2Fbogdanovs_u_945610116.jpg%26amp%3Bsize%3Darticle_large%26amp%3Bscale_by%3Dwidth&hash=f9981ed32778ea73b6a89f44f00e01c43dd45259)
Dvojica vrhunskih svetskih prevaranata - braća Igor i Griška Bogdanov - zauzimaju počasno mesto šefova katedre za kosmologiju Univerziteta Megatrend, najuzbudljivije srbijanske pojave u vaskolikom univerzumu, a i šire
http://www.e-novine.com/entertainment/entertainment-licnosti/81410-Megatrend-megaprevaranti.html (http://www.e-novine.com/entertainment/entertainment-licnosti/81410-Megatrend-megaprevaranti.html)
a onda (po ko zna koji put!) vidim da je srpska stvarnost po sebi crni humor prvoga reda:
Проф. др Гришка Богданов, проф. др Игор Богданов
Доктори Универзитета у Боргоњи, Француска, професори на Мегатренд универзитету
http://www.megatrend-edu.net/prof.php?bs=grichka_bogdanoff (http://www.megatrend-edu.net/prof.php?bs=grichka_bogdanoff)
bem ti, gde ja živim! :-x :-x :-x
auuuu. ovo je megapreodlicno...
Haha, ladno spot Genesisa, Land of confusion , HAHAAAAA,,,,
E da mi je neko nekad pricao, ne bi mu verovao....
Da ce ljudi hteti namerno da izgledaju kao ove karikature....
Pogodi gde je doktorirala guvernerka Jorgovanka Tabaković
OBJAVLJENO: 08/06/2014 · VESTI
Dok se javnost bavi plagijatima Nebojše Stefanovića i lažnim doktoratima Miće Megatrenda, odlučili smo da otkrijemo gde je doktorirala Jorgovanka Tabaković. Ona važi za jednu inteligentnu, sposobnu i upornu ženu. Međutim, teško da ćete u njenoj zvaničnoj biografiji pronaći naziv fakulteta na kojem je odbranila doktorsku disertaciju.
Dobri poslovni običaji nalažu da objavite ime fakulteta i univerziteta na kojem ste odbranili doktorsku disertaciju, naročito ako obavljate javnu funkciju kao što je guverner Narodne banke Srbije.
Governerka Tabaković je očito zaboravila na to nepisano pravilo, ali nikada ne zaboravi da ispred imena stavi tituli "Dr". Gde li je Tabakovićeva doktorirala? Da li se odgovor nalazi u njenoj zvaničnoj biografiji na sajtu Narodne banke Srbije? Hajde da pogledamo.
Magistrirala je 1999. godine na temu "Reforma bankarskog sistema Jugoslavije" na Ekonomskom fakultetu u Prištini, a 2008. godine podnela je prijavu doktorske disertacije pod nazivom "Instrumenti centralne banke – dometi i ograničenja na primeru Republike Srbije". Doktorsku disertaciju odbranila je maja 2011. godine.
Dakle, znamo godinu kada je podnela prijavu doktorske disertacije, znamo naziv doktorskog rada i znamo kada je doktorirala, ali i dalje ne znamo naziv fakulteta.
Otkrićemo vam da je doktorirala u Novom Sadu. Da, naravno, doktoriala je na Ekonomskom fakultetu u Novom Sadu? Malo sutra.
Vidimo da je megatrendizacija vlasti postala popularnija od Granda i zato smo odlučili da proverimo da Jorgovanka možda nije kojom prilikom doktorirala na novosadskom Megatrendu poznatijem kao "Univerzitet Educons".
Pročitajmo izjavu rektora tog univerziteta Aleksandra Andrejevića iz 2012. godine pa će nam možda pomoći u potrazi za izgubljenim fakultetom.
Ponosni smo što su mnoga zvučna imena doktorirala kod nas. Gospođa Tabaković u to vreme nije bila guvernerka. Ona je jednostavno prepoznala naš kvalitet, kao i mnoga druga zvučna imena, na šta smo ponosni – Aleksandar Andrejević (Beta, 2012)
BINGO! Otkrivena je Jorgovankina doktorska tajna. Jorgovanka Tabaković doktorirala je na novosadskom Megatrendu "Univerzitetu Educons". Dok rektor tog univerziteta nije saopštio da je naša guvernerka kod njih doktorirala, javnost bi bila uskraćena za taj važan podatak. Ta vest je 2012. godine prošla kao nezapažena u javnosti, ali sada je mnogo drugačija situacija u pitanju.
Zašto je uopšte bitno gde je Jorgovanka doktorirala?
Taj podatak je veoma bitan jer je "Univerzitet Educons" kao i "Univerzitet Megatrend" poznat po izdavanju lažnih diploma političkim ličnostima.
U Republici srpskoj izbio je veliki skandal 2012. godine kada je otkriveno da najviši funkcioneri poseduju diplome upravo sa "Univerziteta Educons", odnosno, sa Fakulteta za uslužni biznis (FABUS) iz Novog Sada. Domaći političari koji su mislili da će izbeći pažnju javnosti tako što će zaobići Megatrend, stekli su diplome preko tog univerziteta.
Direktor rudarskog basena "Kolubara" i član Srpske napredne stranke, Milorad Grčić, ima diplomu sa FABUS-a.
Direktor "Koridora Srbije" i član Srpske napredne stranke, Dmitar Đurović, takođe poseduju diplomu sa istog fakulteta.
Narodni poslanik, član skupštinskog Odbora za odbranu i član Čankovog LSV-a, Bojan Kostreš, takođe je stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za uslužni biznis.
BONUS INFORMACIJE: Predsednik Srbije Tomislav Nikolić lično je predložio Jorgovanku Tabaković za mesto guvernera Narodne banke Srbije. Tomislav Nikolić stekao je sumnjivu diplomu na Fakultetu za menadžment (F@M) iz Novog Sada 2006. godine. Jorgovanka Tabaković bila je angažovana kao predavač na tom fakultetu od 2006. do 2007. godine.
Bez komentara!
http://www.teleprompter.rs/pogodi-gde-je-doktorirala-guvernerka-jorgovanka-tabakovic.html (http://www.teleprompter.rs/pogodi-gde-je-doktorirala-guvernerka-jorgovanka-tabakovic.html)
Izradjujem orginalne seminarske , diplomske i master radove. Vase je samo da zadate temu a ja uraditi ctrucno i kvalitetetno. U radu koristim dosta strucne literature na srpskom i engleskom jezku i sve sto citiram stavljam u fusnote. Dostupna mi je sva literatura izdata u Srbiji. Postoji mogucnost uvida pre placanja. Oblasti:
Ekonomija , Sociologija, Matematika, Informatika, Statistika , Marketing ,Ekonomika poslovanja , Poslovno pravo , Računovodstvo , Uvod u biznis , Menadžment operacija , Medjunarodni marketing , Osnovi upravljanja ljudskim resursima , Osnovi finansija , Organizaciono ponašanje , Analiza poslovanja , Berze i finisijska trzista ,Finansijski menadžment , Osnovi medjunarodnog poslovanja , Poslovni informacioni sistemi , Medjunarodni ekonomski odnosi , Logistika , Osnovi tehnološkog menadžmenta , Medjunarodno bankarstvo , Uvod u strategijski menadžment , Odnosi s javnošću , Osnovi upravljanja , Industrijski odnosi , Poslovna etika , Poslovne komunikacije , Upravljanje IR , Interkulturni menadžment , Socijalna odgovornost preduzeća , Osnovi poslovnih komunikacija , Pravo EU , Medjunarodne poslovne finansije , Osnovi elektronskog poslovanja , Upravljanje projektima i investicijama , Medjunarodne finansije i bankarstvo , Mikroekonomska analiza , Rukovodjenje i liderstvo , Strategijski marketing , Strategijski menadžment , Komunikacija i poslovanje organizacije , Analiza i revizija poslovanja i finanskijskih izveštaja , Upravljanje Ljudskim resursima , Finansijska tržišta ,Medjunarodno poslovanje , Upravljanje razvojem preduzeća , Menadžment u globalnom okruženju , Menadžment znanja , Ekonomija finansija i bankarstva , Međunarodne finansije i bankarstvo , Međunardone korporativne finansije ,Finansijska tržista i instrumenti , Finansijsko izveštavanje i analiza , Evropsko monetarno i finansijsko pravo , Evropska unija , Menadžment: strategije kultura i globalizacija , Održivi razvoj , Nauka, tehnologija i menadžment , Geoekonomija i ekonomska diplomatija , Korporativno upravljanje , Spoljnotrgovinsko i devizno poslovanje, Agrobiznis ...
br. tel i ostali podaci + drugi vršioci sličnih usluga, ovde:
http://www.megatrend-info.com/forum/index.php?topic=14589.0 (http://www.megatrend-info.com/forum/index.php?topic=14589.0)
Iako je ovo tema o obrazovanju, ne o medijima, moram da iskoristim priliku i zapazim kako su Lukovićeve E-Novine umele
da se kritički nasmeju i ovim blizancima i Megatrendu, ali sve do dana kada to sve nije povezano u kontekst naprednjačkih političara.
Od kako se sve odvija u okviru SNS konteksta, E-Novine su kao svežim krečom zalivene.
Na njihovim stranicama ne može se naći nijedna kritika diplomskog rada ministra, a o odgovornosti naprednjaka u poplavama da i ne govorimo.
Ništa moj doktorat o Uticaju obranog mleka na pojačan nagon za vršenje krivičnog dela uvrede u jutarnjim satima? Odbranio ga u Donjim Strnjikama 1990 godine u pred komisijom: Života Jotić, neuropsihijatar, predsednik komisije, koji me doprastio iz one lepe gumene sobe u kojom sam radio na tom epohalnom delu, Radenko Trlaja, predsednik zadruge mlekara "Vime" i Dobrica Živković, samostalni ugstitelj lokala "Jetrvin jezik" u čijim se prostorijama nalazi dekanat?
and now, for something completely different:
14:17, 09.06.2014.
Đaci priredili oproštajno iznenađenje svom učitelju
Autor A.K. Izvor Južne vesti | NIŠ
Učenici 3/1 razreda OŠ "Ratko Vukićević" priredili su iznenađenje priredbom na Bubnju svom učitelju Vladimiru Milićeviću koji naredne godine uzima novi razred, a koji je od njih dobio i zlatnu medalju.
(https://www.znaksagite.com/diskusije/proxy.php?request=http%3A%2F%2Fwww.juznevesti.com%2Fuploads%2Fassets%2F2014%2F06%2F09%2F38199%2F240x0_10338725-314347912046674-5539287843702270533-n.jpg&hash=e00dd799acd95aa770412430c2ecde660a2f4ee1)
Naime, učitelj Vladimir Milićević i učiteljica Dragana Milenković vodili su odeljenje 3/1 sa produženim boravkom od prvog do trećeg razreda. Učitelj Vlada naredne školske godine uzima novi prvi razred, a učenici dalje nastavljaju sa učiteljicom, pa su na specifičan način želeli da se zahvale svom učitelju.
Oni su, zajedno sa učiteljicom Draganom, spremili oproštajnu priredbu na Bubnju o kojoj učitelj Vlada nije znao ništa, već ga je jedan od prijatelja doveo na Bubanj gde su, navodno, trebali da se nađu sa prijateljevim poznanikom koji trenira tenis, a oko dogovora o upisu u školu tenisa.
Ipak, usledio je šok za učitelja Vladu jer se na Bubnju našlo stotinak ljudi, dece iz odeljenja, njihovi roditelji i Vladini prijatelji, kolege i direktorka škole Divna Stevanović.
Učenici su sa učiteljicom pripremili priredbu koja je trajala jedan školski čas, dok se učiteljica pobrinula da deca i roditelji dobiju zakusku I dečji šampanjac.
Druženje je trajalo do kasnih večernjih sati, a učitelj Vlada dobio je zlatnu medalju za najboljeg učitelja sa čije zadnje strane se nalaze imena i prezimena svih mališana.
http://www.juznevesti.com/Drushtvo/Djaci-priredili-oprostajno-iznenadjenje-svom-ucitelju.sr.html (http://www.juznevesti.com/Drushtvo/Djaci-priredili-oprostajno-iznenadjenje-svom-ucitelju.sr.html)
Crknite dušmani.
Od juče Srbija ima još jednog doktora.
http://www.blic.rs/Zabava/Vesti/289927/Vesna-da-Vinca-doktorirala-na-temu-ekskluzivnog-intervjua (http://www.blic.rs/Zabava/Vesti/289927/Vesna-da-Vinca-doktorirala-na-temu-ekskluzivnog-intervjua)
Quote from: Loni on 09-06-2014, 17:26:29
Crknite dušmani.
Od juče Srbija ima još jednog doktora.
http://www.blic.rs/Zabava/Vesti/289927/Vesna-da-Vinca-doktorirala-na-temu-ekskluzivnog-intervjua (http://www.blic.rs/Zabava/Vesti/289927/Vesna-da-Vinca-doktorirala-na-temu-ekskluzivnog-intervjua)
što reče jedan u komentaru tamo:
"Bice skoro propast sveta, nek propadne nije steta" :))))
nego, ovo je zanimljivo.
iako, s ovom izdajničkom i dupeuvlakačkom polupismenom i obrazovanje-uništiteljskom vlašću - od ovoga nema ništa!
Studenti traže ukidanje "Bolonje"
Asocijacija "Studentski front" predala je Ministarstvu prosvete 30.000 potpisa studenata koji traže ukidanje Bolonjske deklaracije.
"Tražimo momentalno ukidanje Bolonjske deklaracije i njenog primenjivanja iz više razloga, a jedan od njih je što su studenti dodatno opterećeni, ima mnogo onih koji moraju da rade da bi platili školarinu, a Bolonja ih pritiska da stalno budu na predavanjima, dok obrazovanje postaje manje kvalitetno", rekao je član sekretarijata te organizacije Kosta Ristić.
Ovaj zahtev su, prema njegovim rečima, podržali studenti sa Univerziteta u Beogradu, Novom Sadu, Kragujevcu i Prištini (Kosovska Mitrovica).
Kostić smatra da obrazovanje danas postaje "neka vrsta kratkog kursa", kako bi se što pre došlo do tržišta rada i tvrdi da je većina studenata protiv ove deklaracije.
Kao jedno od obrazloženja za njeno ukidanje, Kostić navodi primer zemalja poput Kine, Rusije, Belorusije, Kube gde se ona ne primenjuje, a gde je broj kvalifikovanih, navodi on, preko 50 odsto.
On je naveo da se ona ne primenjuje ni u 14 evropskih zemalja.
Asocijacija smatra da se, kako kaže Kostić, ne vodi računa o kvalitetu obrazovanja i da studenti zato treba da se pokrenu.
Mi, dolepotpisani univerzitetski profesori, docenti, asistenti, istraživači, doktori nauka i doktorandi, podržavamo kolege dr Uglješu Grušića, dr Branislava Radeljića, Slobodana Tomića, dr Marka Milanovića i dr Miljanu Radivojević u njihovim naporima da ukažu na neetičke radnje u delu univerzitetske zajednice Srbije. Kroz tekstove na Peščaniku u kojima se bave plagijatom ministra unutrašnjih poslova Nebojše Stefanovića i nepostojećim londonskim doktoratom njegovog mentora Miće Jovanovića, vlasnika i rektora Univerziteta Megatrend, naši mladi naučnici su pokrenuli debatu o ključnim pitanjima koja se tiču dugogodišnjeg urušavanja obrazovnog sistema Srbije i njene akademske zajednice, što se, naravno, odražava i na ukupno društveno i ekonomsko stanje u zemlji.
Tim povodom, pozivamo nadležne institucije, pre svega Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije, da bez odlaganja preduzmu sledeće korake:
1) da se formira nezavisna akademska komisija, sačinjena od uglednih i nekompromitovanih profesora iz Srbije i inostranstva, koja bi dala odgovore na nalaze o plagiranim delovima, kao i naučnom kvalitetu, doktorske disertacije ministra Nebojše Stefanovića;
2) da se preispita akreditacija Megatrend univerziteta, naročito za dodeljivanje zvanja doktora nauka, imajući u vidu indicije o brojnim kršenjima etičkih normi;
3) da se u budućnosti ispitaju svi slučajevi ove prirode, kako na privatnim tako i na državnim univerzitetima;
4) da se prilikom akreditacije univerzitetskih programa naročito uzmu u obzir poštovanje etičkih standarda i pravila i posedovanje odgovarajućih mehanizama za ispitivanje svake ozbiljne indicije o kršenju etičkih normi;
5) da se ubuduće sve master i doktorske disertacije stečene na univerzitetima u Srbiji, kako privatnim tako i državnim, objavljuju u elektronskoj fomi, kako bi bile dostupne široj akademskoj javnosti;
Takođe, pozivamo sve institucije i učesnike u debati da ovom problemu pristupe odgovorno i da ga ne predstavljaju kao političko, već kao akademsko pitanje.
http://www.petitions24.com/plagijati_i_doktorati (http://www.petitions24.com/plagijati_i_doktorati)
Ko sve radi u tužilaštvu: Promenila tri fakuleta, diplomirala posle 12 godina sa prosekom 6,04
Irena Španja postala je tužilac posle 12 godina studiranja sa prosečnom ocenom 6,04.
Irena Španja, sada tužilac u Drugom osnovnom javnom tužilaštvu u Beogradu, a prethodno zamenik osnovnog javnog tužioca u Novom Sadu, diplomirala je na Pravnom fakultetu u Prištini, a tokom studija imala je sve šestice, samo jednu sedmicu. Studirala je sedam godina. Prethodno je bila student Pravnog fakulteta u Beogradu, ali kako za pet godina nije stigla dalje od prve godine studija, od ovog fakulteta je odustala. Posle Beograda, a pre Prištine, prebacila se na Pravni fakultet u Kragujevcu, ali je i od njega brzo digla ruke.
Posle maratonskog studiranja, Irenu je dočekao zavidan uspon u karijeri. Godinu dana posle sticanja diplome, 2002. Irena dobija posao u Ministarstvu pravde.
- Radila je najpre u Odeljenju za međunarodnu saradnju u Novom Sadu.
Prebačena je u Osnovno javno tužilaštvo u Novom Sadu, kao stručni saradnik. Već sledeće godine, kada je imala manje od godinu dana radnog staža, biva izabrana za zamenika novosadskog osnovnog javnog tužioca Zorana Jakovljevića - priča "Blicov" izvor iz Tužilaštva.
Tužiteljka Španja na toj poziciji dobija i krivičnu prijavu za krivično delo oduzimanje maloletnog lica, jer je bez znanja sad već bivšeg supruga odvela decu. Tada je bila pokrenuta potraga za njima, a policija ih je pronašla na Kopaoniku.
Osnovni javni tužilac u Novom Sadu Zoran Jakovljević potvrdio je da je protiv Irene Španje pokrenuta krivična prijava, te da je on, zbog sukoba interesa, postupanje po toj krivičnoj prijavi prebacio na drugo tužilaštvo.
- Ona je bila zaposlena kod nas četiri godine, a od 1. januara ove godine prešla je u Beograd. O ispunjenosti uslova za mesto zamenika javnog tužioca ne bih govorio, jer se nisam ni pitao kada je ona izabrana. Ona je izabrana na Narodnoj skupštini, kao uostalom i svi drugi tužioci i zamenici. Krivičnu prijavu protiv nje za oduzimanje maloletnog lica podneo je njen suprug 21. febuara i ja sam, s obzirom na to da smo bili kolege, smatrao da je objektivnije da o njenom slučaju postupa neko drugo tužilaštvo. Ovlašćeno je Osnovno tužilaštvo u Zrenjaninu - rekao je za "Blic" novosadski javni tužilac Jakovljević.
Dokle se stiglo sa tim predmetom nismo uspeli da saznamo, jer nam iz zrenjaninskog tužilaštva nisu odgovorili. Međutim, kako saznajemo, o slučaju Irene Španje obavešteno je i Državno veće tužilaca, koje bi trebalo da raspravlja o eventualnim disciplinskim merama.
Odgovor tužiteljke Irene Španje
U tekstu objavljenom u ,,Blicu" 9. juna 2014. pod naslovom ,,Skandal - ko sve dobija posao u srpskom tužilaštvu", objavljene su brojne neistine koje se tiču moje dece i mene. Zbog nasilja u porodici moj, još uvek zakoniti suprug, boravio je u pritvoru 2010. u trajanju od mesec dana.
Zbog kontinuiranog nasilja mog supruga, koje se nastavilo nakon mog preseljenja u Beograd 1. januara 2014, protiv istog sam 3. februara 2014. podnela prijavu zbog nasilja u porodici Gradskom centru za socijalni rad - Odeljenje Zvezdara.
Naš sin je punoletan, a maloletna kćerka je po rešenju suda meni privremeneo poverena, pa u mom boravku sa decom na Kopaoniku nema elemenata krivičnog dela za koje me u svom tekstu optužujete. Takođe Vam naglašavam da je moj suprug o mom boravku sa decom na Kopaoniku pre našeg odlaska bio obavešten.
Sa decom sam na Kopaoniku boravila tokom januara meseca ove godine zbog čega je jasno da su potpuno neistinite informacije da je prijava zbog oduzimanja dece protiv mene podneta 21. februara 2014.
Što se tiče navoda koji se odnose na detalje iz moje profesionalne biografije, kao neko ko obavlja javnu funkciju ne smeta mi iznošenje činjenica, ali način na koji ste to uradili dovodi do pogrešnog zaključka i obmanjivanja javnosti, s obzirom da sam radom u državnoj upravi, sudu i tužilaštvu, nakon sedam godina izabrana za zamenika osnovnog javnog tužioca ispunjavajući sve zakonom propisane uslove za izbor.
Bez kriterijuma za izbor tužilaca
- Za razliku od Visokog saveta sudstva, Državno veće tužilaštva nema nikakav kriterijum za izbor tužilaca. To i jeste jedan od gorućih problema u tužilaštvima u Srbiji. Ali, i po tom pitanju se otišlo korak napred pa je Državno veće tužilaštva 29. maja donelo odluku da se formira radno telo radi izrade nacrta kriterijuma i merila za ocenu stručnosti, osposobljenosti i dostojnosti kandidata prilikom predlaganja i izbora za javno-tužilačku funkciju - rekla je Ivana Josifović iz Udruženja sudijskih i tužilačkih pomoćnika Srbije.
Moja diploma nije falsifikat
Na pitanje koliko je godina ukupno studirala i da li je tačno da je studije završila sa ocenom 6,04, Irena Španja nije odgovorila već je počela da se brani kako ta diploma nije falsifikat: ,,Zašto me to pitate? Moja diploma nije falsifikat. Da, u Prištini sam završila. Studirala sam dugo jer sam dobila decu u to vreme. Sve je regularno i ne znam zašto se vodi hajka protiv mene. Za krivičnu prijavu odgovoran je moj bivši muž koji me uhodi i maltertira", kratko je rekla Irena.
http://www.blic.rs/Vesti/Drustvo/471943/Ko-sve-radi-u-tuzilastvu-Promenila-tri-fakuleta-diplomirala-posle-12-godina-sa-prosekom-604 (http://www.blic.rs/Vesti/Drustvo/471943/Ko-sve-radi-u-tuzilastvu-Promenila-tri-fakuleta-diplomirala-posle-12-godina-sa-prosekom-604)
Ne znam da l da plačem ili da se smejem: http://www.kurir-info.rs/rasulo-ucenici-mogu-da-se-tuku-u-skoli-clanak-1412617 (http://www.kurir-info.rs/rasulo-ucenici-mogu-da-se-tuku-u-skoli-clanak-1412617)
Quote from: Truman on 10-06-2014, 16:58:42
Ne znam da l da plačem ili da se smejem: http://www.kurir-info.rs/rasulo-ucenici-mogu-da-se-tuku-u-skoli-clanak-1412617 (http://www.kurir-info.rs/rasulo-ucenici-mogu-da-se-tuku-u-skoli-clanak-1412617)
Cist debilizam!
Eto de dovedose 21 vek, i ostala ljucka prava!
:)
Moreeeee, Da se dovede ovde savetnik od kim dzong unga pa svi prvo na radnu akciju da napravimo jednu nuklearku, a posle moz da radimo sta ocemo sve saz podignut srednji prs' na zapad!
U EU koliko znam zna se red...Ne znam koja su to ljudska prava koja se ovde primenjuju.
p.s. ne odgovaram na Uglijevu ironiju već nastavljam svoju misao.
Neke stvari imaju rezona, a neke ne. Prepisivanje je kršenje pravila, i mora se kazniti. Veća ocena posle poništene prve mi je okej, ako se vidi da je učenik u međuvremenu stekao više znanja, makar i ne bilo dovoljno za ocenu više. Ali samo povremeno, a ne uvek. Zlostavljanje teško da može da se reši sve dok u zakonu ozbiljno ne izjednačimo duševni i fizički bol. Za sada to nije ozbiljno izjednačeno. Ako je učenik slučajno napravio nered onda jbg, za to služe tetkice, ali ako je namerno onda mora da sledi nekakva posledica. Postoje opomene, i ostanak posle časova, ima načina. Ovo sa pretresanjem i drogom ne može da rešava nastavnik, nego mora policajac. Besmisleno je da ni policajac ne može, jer čemu onda on služi..
QuoteAko učenik prepisuje, nastavnik treba da mu omogući da nastavi s radom, jer na taj način učenik pokazuje interesovanje i trudi se za svoju ocenu
:x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x
:x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x
:x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x
:x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x
:x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x
:x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x
:x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x
:x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x
:x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x :x
Jorame, nemoj da se cudis.
Ovo ti je isto sto i sve ostale amerske propagande godinama ponavljane...
" Nothing personal, Biznis iz biznis.." "Cilj opravdava sredstvo" , " Velika Riba jede malu, bud iAjkula" . . i,milion ostalih nakaradnih gluposti.
A posto smo svi zivotinje, nastale od majmuna, ako je samo ocena bitna da jedemo banane umesto govana, onda je i prepisivanje dozvoljeno.Posle prepisivanje dolazi kradja ideja, izrabljivanje i podmicivanje drugih da rade za tebe, satiranje drugih talenata, dokle god su banane na stolu!
Koliko da znate kako na učenika ne smete ni podići glas ukoliko ga zateknete kako čini kakavu nepodopštinu, recimo, lomi nameštaj, igra košarku u učionici ili vežba karate na vratima, tipa da li mogu da probijem ovo drvo. Aktiviranje požarnih aparata i prskanje drugara po hodnicima se podrazumeva. Moraš ljubazno, kulturno, da mu se obratiš i zamoliš ga da prstane. Ono što ne kažu, i što vajni pedagozi ne objašnajvaju, đta ako neće? Svaki glasniji ton, svak prekor ili ne daj bože frustracija zaposlenog koji bi podvinuo i rekao, reciom, kada ga razigrani učenik polije aparatom za gašenje požara po faci, tipa " alo, bre, govedo jedno!" podleže ZOOSO i kažnjavanju - gubitku posla zbog povreda iz čl. 45 i 46 istog. A to su one fine kaučuk norme. Pa, ko voli, nek izvoli.
pa dobro, eo moj profesor matematike je primjenjivao nikolakojo metodu vrlo tihim glasom. Dovede nemirnog učenika postavi šaku i kaže ''kazni se''. I ovi još sa kezom nabacuju sopstveno čelo na njegovu šaku. Može to sve i bez vikanja!
Srbi stalno traže krivca za sopstveni debilizam u inostranstvu. Pa u Americi kad te uhvate da prepisuješ dobiješ suspenziju. Na nemačkim univerzitetima te odmah izbace...
NARAVNO!
Челници академске заједнице ћуте о сумњама у плагијат
Није се огласио КОНУС, нити ректори. – Декан Илија Вујачић: Ово јесте незгодна позиција за професора ФПН, али и питање личне одговорности професорке
Иако се сумњом у докторате министра полиције Небојше Стефановића и његовог ментора и ректора Мегатренда др Миће Јовановића већ две недеље бави читава јавност Србије, истакнуте личности академске заједнице које су најпозваније да о овом проблему дају суд – ћуте.О овом случају смо чули мишљење неких професора и пoсланика власти и опозиције, али, рецимо, још нисмо чули мишљење ректора Универзитета у Београду др Владимира Бумбаширевића, иако су у комисији за оцену и одбрану докторске дисертације Стефановића били и професори овог државног универзитета.
Није се огласила ни Конференција универзитета Србије (КОНУС), у којој су ректори свих приватних и државних факултета у земљи. Нисмо чули мишљење ниједног декана, а представници националних савета за високо образовање и науку тврде да је ово одговорност кандидата и ментора лично, као и институције на којој је докторат одбрањен.
Подсећања ради, у комисији су поред ректора Мегатренда, професора са Слободног универзитета у Берлину и директора истраживања у Француском националном центру за научна истраживања, били и др Мијат Дамјановић, легенда Факултета политичких наука, који је сада на Факултету за државну управу и администрацију Мегатренда, као и др Снежана Ђорђевић, професорка Факултета политичких наука.
Професор др Илија Вујачић, декан ФПН-а, каже да није упознат са свим елементима овог случаја и да као декан нема никакве ингеренције да реагује према професорки Ђорђевић.
– Правно гледано, факултет, нажалост, нема никаквих ингеренција о том питању, то је питање личне одговорности професора који мора да преиспита своју савест и своју одговорност и заузме став према том питању – каже за наш лист др Илија Вујачић.
На наш коментар да можда нема правне, али да има моралне одговорности као професор, интелектуалац и декан факултета који се спомиње у јавности у овом случају, др Вујачић одговара да ово јесте јако проблематично за позицију професора ФПН, јер се шаље погрешна порука студентима, али да би мешање било кршење аутономије професора.
Упитан шта би он лично учинио да се нађе у оваквој ситуацији, декан одговара да не би никада дозволио да дође до оваквог случаја уколико би био део комисије, јер постоје механизми у поступку писања рада који могу да отклоне опасност од плагијата. Примера ради, ФПН једини има Правилник о академској честитости, по којем је већ због плагијата кажњено неколико студената и основних и докторских студија.
– Оно што ми можемо да урадимо јесте да ректору и универзитету предложимо да донесу такав правилник који ће важити на нивоу универзитета – каже др Вујачић.
Професорка Ђорђевић је иначе рад Стефановића оценила солидним и остала при ставу да није препознала плагиране делове. Иако је ова академска афера бацила сенку пре свега на приватне факултете, ваља подсетити да оваквих појава има и на државним факултетима, довољно је само споменути аферу ,,Индекс" на крагујевачком Правном факултету, која је само врх леденог брега у проблемима српског образовања.
О неспремности институција да се отворено суоче са овим проблемом говори и чињеница да је афера ,,Индекс" ушла у вицеве, али и у судске анале као случај којем се не назире крај упркос вишегодишњем напору судства. У међувремену су ,,индексовци" напредовали у својим научним каријерама, асистент који је јавно о томе проговорио добио је отказ, па је судском одлуком враћен на факултет, а професори који су оптужени себи дају за право да лове чак и ,,непослушне" новинаре који о овоме пишу.
Наш лист је много пута извештавао о овој афери и подсећао да су осумњичени у међувремену остали на својим професорским позицијама, чак постали декани, продекани и руководиоци мастер и докторских студија, упркос мишљењу академске јавности да су морали бити суспендовани док се не заврши суђење и скине љага са њихових имена.
,,Политику" су осумњичени у овој афери у више наврата позивали и претили тужбама, поменимо др Предрага Стојановића који је у време откривања афере био редовни професор, а који је касније изабран на позицију декана Правног факултета у Крагујевцу. Стојановићу се није допало што је ,,Политика" подсетила јавност на ову аферу и случај асистента др Зорана Чворовића, а ,,дрвље и камење" је из истих разлога по потписници ових редова ,,осула" и Емилија Станковић, у време афере помоћница министра просвете, ванредна професорка Правног факултета, коју су двојица њених колега оптужили да је плагирала рад.
Комисија за акредитацију је неколико седница посветила овој афери, Правни факултет је добио чак и акт упозорења пре неколико година, али је после ,,исправљених грешки" – ипак добио акредитацију.
---------------------------------------------------------------------------
Докторски рад ипак на 223 стране
:shock: :-? :shock: :-? :shock: :-o
Наш лист је 19. септембра прошле године на петој страни објавио текст ,,Стефановић о управљању Београдом на 223 стране", у којем се наводи да је Стефановић у свом раду у 16 поглавља посебну пажњу посветио локалној самоуправи у главном граду. Наша новинарка, Миленија Симић-Миладиновић је и докторат и извештај о оцени дисертације добила на увид на Мегатренду без икаквих проблема. У овом тексту се између осталог наводи да је ,,у резултатима истраживања забележено градска управа има 2.165 запослених (1.295 жена и 870 мушкараца), да је међу њима највише високообразованих, али и да су 23 полуквалификована и неквалификована радника". Верзија докторске тезе која је доступна на интернету и коју су анализирали наши научници из Енглеске има 191 страну и нема поглавље о истраживању у Београду, што намеће питање да ли је новинарка Анђела Миливојевић имала праву верзију рада. Ректор Мића Јовановић тврди да је она добила на увид нацрт, а новинарка да је на Одељењу за последипломске студије у згради Мегатренда фотографисала читав рад који је био укоричен.
---------------------------------------------------------------------------
Матејић: Лоше образовање горе од необразовања
Образовање у Србији је у озбиљном проблему, а најновија академска афера је ,,потенцијални откривач" многих ствари које показују да са докторским студијама у Србији нешто није у реду. Биће ту отпора, рекао је јуче за ,,Политику" један од највећих ауторитета у образовању професор др Властимир Матејић, који је и један од аутора Стратегије развоја образовања Србије до 2020. године. Оградивши се да није прочитао докторски рад Стефановића и да не може о њему да суди, рекао је да се нада да ће овај случај, како год да се заврши, дати неопходан подстрек за почетак радикалног побољшања образовања у Србији, јер ,,лоше образовање је горе од необразовања".
Сандра Гуцијан
објављено: 11.06.2014.
http://www.politika.rs/rubrike/Drustvo/Celnici-akademske-zajednice-cute-o-sumnjama-u-plagijat.sr.html (http://www.politika.rs/rubrike/Drustvo/Celnici-akademske-zajednice-cute-o-sumnjama-u-plagijat.sr.html)
Quote from: Ghoul on 12-06-2014, 03:38:32
... истакнуте личности академске заједнице које су најпозваније да о овом проблему дају суд – ћуте.
Није се огласила ни Конференција универзитета Србије (КОНУС), у којој су ректори свих приватних и државних факултета у земљи. Нисмо чули мишљење ниједног декана...
To je zato što dotični žive u svojim konformističkim i mediokritetskim zonama komforta, nezainteresovani za bilo šta drugo osim za sopstvena dupeta i/ili priliku da ućare koji dinar ili, ponekad, koje milionče. Neće da mute vodu koja im donosi lovu, iako iza sebe ostavljaju smrdljivi trag nečoveštva.
Због чега би се декан неког факултета изјашњавао о докторату из области која везе нема ни са њим ни са факултетом?
A zašto bih se ja brinuo zbog emisije ugljen dioksida u kineskim termoelektranama, kad nisam ni utovarivač uglja, ni Kinez?
Па јел се бринеш? Мислим, јеси ли урадио нешто конкретно по том питању?
Evo, upravo sam to spomenuo na forumu... Potrošio malo vremena zarad širenja svesti u javnosti...
Супер. Сад настави са осталим стварима - глобално загријавање, глад у Африци, геј права у Русији...
SLINA SE (ZA SADA) JOŠ DRŽI, ALI MIĆA - PUKO?
Beograd -- Ministar Srđan Verbić objavio da na Londonskoj školi ekonomije nema doktorskog rada rektora Megatrenda Miće Jovanovića i pozvao ga da podnese ostavku.
Verbić je pozvao Jovanovića da odgovori na ove tvrdnje ili da se povuče sa mesta rektora Univerziteta Megatrend.
Verbić je rekao da rektor ne može biti osoba koja je prekršila etičke akademske norme, ali je istakao da s obzirom da Jovanović jeste doktorirao u Kranju, on može biti mentor, pa nisu dovedene u pitanju diplome ljudi kojima je on bio mentor.
Uskoro opširnije...
Quote from: Ghoul on 12-06-2014, 16:40:12
pa nisu dovedene u pitanju diplome ljudi kojima je on bio mentor.
Uffff, na trenutak sam se uplašio da jesu.
Neprijatelji Srbije bloguju i na engleskom:
http://copy-shake-paste.blogspot.de/2014/06/serbian-soap-opera.html (http://copy-shake-paste.blogspot.de/2014/06/serbian-soap-opera.html)
QuoteThursday, June 12, 2014 Serbian Soap-Opera The Serbian blog "Balkanist" posted an English-language version (http://balkanist.net/getting-a-phd-in-serbia-has-never-been-easier-the-case-of-minister-of-internal-affairs-nebojsa-stefanovic/) of a text that appeared in Peščanik (http://pescanik.net/2014/06/kako-do-doktorata-lako-slucaj-ministra-stefanovica/), documenting plagiarism found in the dissertation of Minister of Internal Affairs, Nebojša Stefanović.
In Serbia, many have obtained degrees of higher education through bribery or other connections. Such degrees are particularly popular amongst politicians and party officials. Therefore, as citizens as well as academics, the three of us have decided to conduct a detailed analysis of some possibly problematic degrees earned by some of Serbia's top public figures. We'll start with the most glaring and recent example – Dr Nebojša Stefanović, former President of the National Assembly of Serbia and now Minister of Internal Affairs.
The authors wondered, how Stefanović was able to write a dissertation in a short time while president of the national assembly. They investigated – and found plagiarism. Lots of it.
Premier Aleksandar Vučić rushed to his defense, according to the Austrian daily newspaper Die Presse (http://diepresse.com/home/politik/aussenpolitik/3818416/Serbien_Ein-Plagiatsfall-wird-zur-Realsatire). The accusations were the most stupid ones he had ever heard. And since he himself has a doctorate with the best grade in law, he was in a position to judge. Stefanović' advisor, Mića Jovanović who is Rector of the private Megatrend University (https://en.wikipedia.org/wiki/Megatrend_University) in Belgrade, also chimed in in defense of Stefanović. [This university, by the way, has been accused of being a diploma mill, as the New York Times (http://www.nytimes.com/2013/12/16/world/europe/a-testing-time-for-private-schools-in-eastern-europe.html?_r=0) reported, and has also awarded an honorary doctorate to dictator Muammar Gaddafi (http://www.balkaninsight.com/en/article/serbian-university-defends-qaddafi-honorary-degree).]
Peščanik quickly suffered a "hacker attack," Die Presse notes [more probably, their web server was not able to survive the number of requests from the curious]. When they returned online, they reported that they wanted to investigate one of Jovanović' two dissertations, the one supposedly granted from the University of London. Unfortunately, the thesis cannot be found. They even asked his advisor, Stephan Wood, how they could obtain a copy. Wood stated that Jovanović had studied at the London School of Economics and submitted a dissertation, but that the viva had been failed and thus the thesis had been returned to the author for major revisions. A revised version was never submitted, and thus Jovanović does not have a doctoral degree from the LSE.
Jovanović called this all a pack of lies, and has posted a picture of the title page of his dissertation (http://www.megatrend-edu.net/mjphd/mica-jovanovic-phd2.jpg) on a web page of the university. Balkanist (http://balkanist.net/rector-jovanovic-still-london-doctorate/) notes, according to Die Presse, that this only proves that he wrote a dissertation, not that he has a doctorate. The topics of both dissertations, the one purportedly from LSE and the second one, submitted to the Serbian University of Maribor, are essentially on the same topic. They offer, should he have lost his doctoral diploma, to obtain a new copy at their own expense. Jovanović need only give them a power of attorney. Posted by Debora Weber-Wulff (http://www.blogger.com/profile/16036864220530629908) at 3:25 PM
QuoteThis blog is written by a German professor, Debora Weber-Wulff, who has been researching about plagiarism since 2002. She runs a German-language "Portal Plagiat" (http://plagiat.htw-berlin.de/) that regularly tests plagiarism detection software. She is also a member of the "Computing and Ethics (http://www.fg-ie.gi-ev.de/)" group of the German computing society, GI, and active in the VroniPlag Wiki (http://de.vroniplag.wikia.com/wiki/Home).
isti za volju, sad kad sam se malo udubio u te navode o 'plagijatu' i pogledao zvanični odgovor, moram da potvrdim ono što su još neki već rekli - da te optužbe zvuče prilično tanko i neubedljivo.
daleko ozbiljniji problem je to što ovo formalno i sadržinski ne ispunjava uslove za doktorski rad.
i što mu je mentor dokazani lopov.
ko laže taj i krade:
(https://www.znaksagite.com/diskusije/proxy.php?request=http%3A%2F%2Fi58.tinypic.com%2F2u94s47.jpg&hash=a168a55568180485da4a2fd180214181de47f888)
Ne mogu da verujem koliki je ovo bezobrazluk.
case closed:
"Lana Budimlic @lanabudimlic · 7m
čim je pre par dana smajlovićka počela da izveštava o mićinom doktoratu ažurnije od peščanika, bilo je jasno da je mićko pušten niz vodu."
plus:
ne zaboravimo da je mića dobio akreditaciju u januaru 2003. godine. nije fenomen megatrend od juče.
(ovde zanemarimo da bih ja odmah ukinula sve privatne fakultete u srbiji kao i pola onih koji nisu prirodni).
Quotebilo je jasno da je mićko pušten niz vodu.
When you play a game of doctorates...
Quote from: Father Jape on 12-06-2014, 20:41:20
Quotebilo je jasno da je mićko pušten niz vodu.
When you play a game of doctorates...
ma ovo je sad puštanje jednog niz vodu da bi se druge stvari zamazale. verbić je tu nebitan igrač. svi smo se kao iznenadili da je mića to što jeste. pa mislim, jbt. sve se kao nešto skandalizujemo a sve se zna godinama.
a onu glodurku kad vidim, sloši mi se. jbm utisak nedelje i što ga gledah. dođoh dotle da mi je jovo bakić kralj. hm, nekako me podsetio na našeg trukija. :lol:
A šta fali Jovi Bakiću? I ako si ono gore mislila na mene - valjda tRuki, a ne tuki...mogli bi ljudi svašta da pomisle.;)
Inače, ovo je plusić za ministra Verbića. Ja mislio da neće smeti od Vučića da objavi ovako nešto...
vidiš da sam ispravila još pre nego što si se javio! :)
Sramota je već izašla na videlo! Da si barem poricala ( jer nisam citirao )...sad je kasno.
Uostalom, ja smatram da Megatrend treba razoriti - Ciceron
Jok, Garibaldi.
možda, ako je Garibaldi plagijator
Ili Ciceron. :evil:
http://www.blic.rs/Vesti/Drustvo/473061/Zamenik-rektora-Megatrenda-Iznenadjeni-smo-informacijom-o-doktoratu-Jovanovica (http://www.blic.rs/Vesti/Drustvo/473061/Zamenik-rektora-Megatrenda-Iznenadjeni-smo-informacijom-o-doktoratu-Jovanovica)
eo ovog FPN bivšeg, pričalo se da su ga izbacili s faksa zbog naplaćivanja ispita, možda i nije neistina kad je sad na Megadensu...
МИЉЕНКО ДЕРЕТА
Поплава лицемерја
Сви знају све о (не)стручности и (не)квалитету својих колега на универзитету, о злоупотребама, корупцији, мобингу итд. Али се о томе ћути, иако жртве те псеудопрофесионалне солидарности нису само факултети, студенти и њихове породице
Да ли сте приметили да се ико изван партијских структура чуди над афером са докторатима, дипломама, Мегатрендом? Нема изненађења, сви су све знали и нико притом ни прстом није мрднуо да се ствари доведу у ред и поправе. Држава и универзитет уместо да играју шуге и једни друге јуре, играју жмурке скривајући се иза чаробне речи аутономија универзитета! Када држава нешто не жели да спроведе – правда се аутономијом универзитета. Када универзитет упркос препоруци државе, рецимо жели да повећа школарину, он своју одлуку објашњава својом аутономијом. Интереси иза тога су наравно лични и материјални.
Тесну везу Мегатренда и власти није потребно доказивати. Указивао сам као покварена плоча на драстичан сукоб интереса бившег министра просвете Обрадовића,који је своју плату примао управо од Мегатренда. Притом је потписивао одлуке да се том истом универзитету из буџета исплаћују позамашне суме за ,,истраживања". Нешто ми говори да су многи докторати партијских великодостојника заправо плаћани из буџета. Сећам се да су не тако давно, и два сарадника бившег министра културе Петковића изабрали да своје право на усавршавање о трошку државе остваре, гле чуда, баш на том универзитету.
Лицемерно је да ,,злосрећног" плагијатора у Скупштини брани баш човек о коме се појавила информација да је исти ,,научни" текст неколико пута објављивао под различитим насловима. И наравно, сваки пут то наплаћивао. Поновићу, јер ма колико пута било речено неће бити довољно, да је непримерено да председник владе квалификује било чији став као ,,глуп". Увредљиво је да се сумња у нечији лични интегритет и стручност проглашава нападом на државу. Подстакнута титулама ,,др"и ,,мр"грудва партијске ароганције и политичке некомпетенције из дана у дан неконтролисано расте,а надам се да ће, упркос њиховим намерама, на крају порушити старовременску тврђаву звану високо образовање у Србији.
Министарство просвете је избегавало сваку промену која је могла довести до проблема с наставним особљем или са студентима. Да би се избегао штрајк или не дај боже студентски протест повлађивало се и још увек се повлађује нераду, нестручности, незнању... Вођена је политика која је за крајњи циљ имала отварање могућности да се и приватни универзитети, или бар један од њих, прикључе на буџет! Студенти добију ваучер, изаберу где ће да студирају и Мегатренд то лепо наплати од државе.
Није била могућа промена закона која би поједноставила, убрзала и појефтинила процес признавања страних диплома. У Скупштини Србије је одржано јавно слушање на коме је закључено да је потребно највише месец и по дана за промене закона. Написан је и предлог измена закона, поднет на усвајање и одбијен. Од тада је прошло више од годинуи по дана и ништа – Министарство се крило иза Универзитета који је, сада је то очигледно, све учинио да сачува зараду, смањи конкуренцију и очува статус кво. ,,Шта! Треба да нам се врате неки који ће да читају докторате које смо одобрили?" Импресиван је списак научника нашег порекла који раде у иностранству и потписали су петицију за проверу Стефановићевог доктората и рада Мегатренда. Они би, уколико се врате, могли не само да покрену него и спроведу промене у Србији. Али, како поверити државу људима који подржавају ,,најглупље образложење икад"?
Посебан ,,штих" је лицемерје државних универзитета који у овом скандалу виде шансу да се самоамнестирају. Државни универзитет је онај на коме су професори ухваћени у корупцији, приведени, па пуштени да се бране са слободе, па заборављени, враћени на посао и данас уче праву нове генерације младих. Стручна, академска јавност је о томе ћутала и још увек не проговара. Колико професора са државних ,,хонорарише" и на приватним факултетима? Два члана комисије дрСтефановићу на Мегатренду су професори на државном универзитету. Један од њих је чак и бивши декан ФПН. Све примери за углед и понос.
Сви знају све о (не)стручности и (не)квалитету својих колега на универзитету, о злоупотребама, корупцији, мобингу итд. Лицемерно је што о томе ћуте јер жртве те псеудопрофесионалне солидарности нису само факултети, Универзитет, студенти и њихове породице. Жртва је цело друштво.
Oснивач Грађанских иницијатива
Миљенко Дерета
објављено: 12.06.2014.
http://www.politika.rs/pogledi/Miljenko-Dereta/Poplava-licemerja.sr.html (http://www.politika.rs/pogledi/Miljenko-Dereta/Poplava-licemerja.sr.html)
NOVI TWIST?
I ministar Verbić doktorirao na fakultetu na kome nikad nije studirao
A sad još Ministre da proverite proceduru svog doktoriranja i date odgovor na sledeća pitanja:
Kako fizičar po osnovnom i magistarskom obrazovanju, koji je doktorirao na multidisciplinarnim studijama BU iz, kako sam definiše u tezi, naučne oblasti obrazovanje (koja ne postoji prema važecoj nomenklaturi naučnih oblasti)dobija titulu doktora filozofije ?
Da li se na BU, kao što je na svim fakultetima, može doktorirati samo iz oblasti akreditovanih multi i interdisciplinarnih programa doktorskih studija ili i mimo njih i šta su onda kriterijumi multidisciplinarnosti i naučne oblasti iz kojih može da se radi teza?
Zašto na sajtu Univerziteta stoji da ste doktorirali na Filozofskom fakultetu kada je cela procedura izrade doktorata odvijana na Univerzitetu u okviru Veća za studije pri univerzitetu i nikada niste bili doktorand Filozofskog fakulteta?
Ako je u pitanju greška na sajtu kako na nju ne reagujete i kojih nauka ste vi doktor?
O tome da li teza od 104 strane teksta bez teorijskog utemeljenja problematike (sa)znanja i testiranja znanja zadovoljava kriterijume izrade doktorske disertacije i u čemu se ogleda njena multidisciplinarnost ako sam autor definiše kao (opet nepostojeću) užu naučnu oblast "obrazovna merenja", pretpostavljam da je dobro obrazloženo u referatu o doktoratu. Nažalost, referat nije dostupan, pošto su samo zapisnici sa sednica Veća za studije pri univerzitetu , protivno propisima, zaključani.
Ima li kraja brukama?
(Kako se postaje doktor filozofije, 12. jun 2014 18:57)
http://zokstersomething.com/2014/06/12/i-ministar-verbic-doktorirao-na-fakultetu-na-kome-nikad-nije-studirao/ (http://zokstersomething.com/2014/06/12/i-ministar-verbic-doktorirao-na-fakultetu-na-kome-nikad-nije-studirao/)
BONUS - MEGADET HIMNA:
http://youtu.be/_GMNQim_xW8 (http://youtu.be/_GMNQim_xW8)
VUČIĆ NIJE IZNENAĐEN!
"Nisam iznenađen lažnim doktoratom"
IZVOR: BLIC
Beograd -- Premijer Aleksandar Vučić nije iznenađen time što je utvrđeno da je doktorat Miće Jovanovića, rektora Univerziteta Megatrend lažan, piše Blic.
Vučić je rekao i da ne vidi kakve to veze može da ima s doktoratom Nebojše Stefanovića, ministra unutrašnjih poslova Srbije, koji je doktorirao na Megatrendu.
"Nisam iznenađen, ali nemojte da sada sve ide ka tome da se ispituju sve diplome sa Megatrenda", rekao je Vučić na konferenciji za novinare u Vladi Srbije.
On ne misli da je realno da Mića Jovanović ostane rektor Megatrenda.
"Koliko mi je poznato, ipak se već ispituje i diploma ministra Stefanovića", kazao je premijer.
Prvi potpredsednik Vlade Ivica Dačić je, s druge strane, iznenađen otkrićem o lažnoj diplomi Jovanovića, ali je upitao i kakve on ima veze s tim, kad Jovanović nije član rukovodstva SPS.
Podsetimo, nakon što su Jovanovićev londonski doktorat osporili srpski naučnici iz Engleske, koji su na sajtu "Peščanik" objavili tekst u kom navode da nisu uspeli da uđu u trag disertaciji rektora Megatrenda iz 1983. godine, ministar Srđan Verbić objavio je da na Londonskoj školi ekonomije nema doktorskog rada rektora Megatrenda Miće Jovanovića i pozvao ga da podnese ostavku.
Informacijom da rektor Jovanović nema londonski doktorat bili su iznenađeni zaposleni na Univerzitetu Megatrend.
Slučaj Jovanovićeve disertacije dospeo je u javnost u danima nakon što je na sajtu "Peščanika" dovedena u pitanje doktorska disertacija ministra policije Nebojše Stefanovića.
Megatrend i Stefanović su u nekoliko navrata odbacivali optužbe, a juče je Senat Megatrenda saopštio da nema razloga za postupak postupka za poništenje njegove diplome, dok je Stefanović rekao za Nedeljnik da ništa nije plagirao.
http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2014&mm=06&dd=13&nav_category=11&nav_id=860531 (http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2014&mm=06&dd=13&nav_category=11&nav_id=860531)
http://www.politika.rs/rubrike/uvodnik/Mica-od-Nedodjije.sr.html (http://www.politika.rs/rubrike/uvodnik/Mica-od-Nedodjije.sr.html)
Čovek je drug član UKS. Što znači kako je maštovit, elokventan, dozvolite, uspešan i afirmisan kao pisac. Sve što mu se dešava posledica je čiste ljudske zavisti, zlobe i pizme na jadnog dr. i pisca. :evil:
Mića Jovanović podnosi ostavku
IZVOR: B92, BLIC, RTS
Beograd -- Rektor i vlasnik univerziteta Megatrend Mića Jovanović izjavio medijima da će podneti ostavku na sve funkcije i da je u Londonu gde traži "izgubljeni" doktorat.
Jovanović je za RTS rekao da pored kompletne dokumentacije koju poseduje o svom doktoratu koji je branjen u Londonu, ima i dokumentaciju u Beogradu na Univerzitetu.
"Međutim, hoću da imam sada sveži dokument koji to potvrđuje, tako da sam došao u London samo na dva, tri sata da bih ove gnusne laži pobio. Posle 38 godina moje uspešne karijere, ja sam došao sada dve godine pred penziju da se pravdam za doktorat jedan i drugi, i za sve - za moju uspešnu karijeru", rekao je Jovanović.
Mića Jovanović biće gost emisije Utisak nedelje 15. juna. Emisija je na našem programu u 21 h.
Ističe da je priča o njegovom doktoratu "montirana". "Radi se o tome da je moj doktorat uredno predat pre 30 i nešto godina. Bio je prijavljen u okviru Britanskog saveta za nacionalna akademska zvanja i ja sam svoju doktorsku disertaciju prijavio i branio pred ovom institucijom. To je vladina institucija, koja je u to vreme bila iznad svih univerziteta", naglasio je Jovanović.
Institucija u kojoj je, kako kaže, branio svoj doktorat, nije bio fakultet, već nešto u rangu našeg Nacionalnog saveta za visoko obrazovanje. "U odbrani doktorata angažovala je sve univerzitetske institucije. U mom slučaju to je bila LSE, ova koju osporavaju, a druga je PP, a to je preraslo u univerzitet", kaže Jovanović.
On ističe da svuda jasno piše da je on doktorirao u Londonu, ali da, ipak, ima prostora za "manipulacije". "Ja sam doktorirao na Britanskom savetu, to je u to vreme tako bilo jer sam imao jeftiniju školarinu i neke druge pogodnosti, ali mi je mentor bio Stiven Vulf i imao sam još dva člana komisije. Onda je 1992. britanska vlada ukinula ovu instituciju i kompletna arhiva je prešla na Londonski otvoreni univerzitet", kazao je Jovanović za RTS.
Na pitanje kako je onda moguće da njegove doktorske disertavije nema, Jovanović je odgovorio da mora da je ima i da je zato došao u London.
Nešto ranije on je Blicu takođe rekao da će podneti ostavku, ali ne iz moralnih razloga, već zbog toga što u njegov rad sumnjaju pemijer Srbije Aleksandar Vučić i prvi potpredsednik vlade Ivica Dačić.
"Podnosim ostavku na mesto rektora Univerziteta i na mesto predsednika Konferencije univerziteta Srbije (KONUS), ali ne iz moralnih razloga i što je to od mene tražio minstar prosvete Srđan Verbić, već zato što sumnju u moj doktorat imaju premijer Aleksandar Vučić i lider SPS Ivica Dačić ", poručio je on za Blic.
Premijer Aleksandar Vučić izjavio je nešto ranije danas da ne smatra realnim da rektor Univerziteta Megatrend Mića Jovanović ostane na toj funkciji, ako se dokažu navodi da nema doktorat.
"Ne mislim da je realno da neko ostane rektor ako se to dokaže. Prosto ne mislim da je to moguće", rekao je Vučić na konferenciji za novinare u Vladi Srbije.
On je kazao da nije iznenađen navodima da rektor Jovanović nema doktorat Londonske škole ekonomije i političkih nauka, ali da ne želi da tvrdi da je to tačno dok ne vidi dokaze.
Podsetimo, nakon što su Jovanovićev londonski doktorat osporili srpski naučnici iz Engleske, koji su na sajtu "Peščanik" objavili tekst u kom navode da nisu uspeli da uđu u trag disertaciji rektora Megatrenda iz 1983. godine, ministar Srđan Verbić objavio je da na Londonskoj školi ekonomije nema doktorskog rada rektora Megatrenda Miće Jovanovića i pozvao ga da podnese ostavku.
Informacijom da rektor Jovanović nema londonski doktorat bili su iznenađeni zaposleni na Univerzitetu Megatrend.
Slučaj Jovanovićeve disertacije dospeo je u javnost u danima nakon što je na sajtu "Peščanika" dovedena u pitanje doktorska disertacija ministra policije Nebojše Stefanovića.
Megatrend i Stefanović su u nekoliko navrata odbacivali optužbe, a juče je Senat Megatrenda saopštio da nema razloga za postupak postupka za poništenje njegove diplome, dok je Stefanović rekao za Nedeljnik da ništa nije plagirao.
MEGAPREVARANT. Ono što je zanimljivo je da ''čišćenja augijevih štala'' uopšte ne bi bilo bez lične inicijative naših mladih i pametnih ljudi U INOSTRANSTVU. Što će reći da ovu zemlju mogu da izvuku samo ljudi koji su otišli preko grane i stranci. Ovi ovde su previše uvučeni u prljave igre da bi sekli granu na kojoj sede.
Actually, reklo bi se da čišćenja štala ne bi bilo da se nisu angažovale zapadne obaveštajne službe, ali dobro, daj šta daš :lol: :lol:
Nego, peščanik prenosi tekst iz Dojče Vele koji dalje nastavlja sa zakucavanjem eksera u kovčeg Mićine karijere:
http://pescanik.net/2014/06/megatrendovi-potemkinovi-univerziteti/ (http://pescanik.net/2014/06/megatrendovi-potemkinovi-univerziteti/)
QuotePrivatni univerzitet Megatrend u Beogradu našao se u žiži javnosti nakon optužbi da je doktorska disertacija aktuelnog ministra unutrašnjih poslova Nebojše Stefanovića, koju je on odbranio na tom univerzitetu obilovala plagijatima. Stefanović je te optužbe odbacio, a oglasio se i Senat Megatrend univerziteta koji je saopštio da je komisija koju je formirao Senat univerziteta utvrdila da nema osnova za osporavanje orginalnosti Stefanovićeve doktorske disertacije.
Paralelno s tim, pažnja javnosti fokusirana je i na Stefanovićevog mentora na disertaciji, rektora Megatrenda Miću Jovanovića. Njega je ministar prosvete Srđan Verbić pozvao da podnese ostavku jer je utvrđeno da na Londonskoj školi ekonomije (http://www.dw.de/popups/pdf/35959466/odgovor-londonske-%C5%A1kole-ekonomije-i-politi%C4%8Dkih-naukapdf.pdf) i političkih nauka nema doktorske teze rektora Jovanovića.
Na Megatrendu su bili ,,iznenađeni tom informacijom", rekao je zamenik rektora tog Univerziteta, ali i dodao da ,,univerzitet normalno funkcioniše". Ono što međutim ne funkcioniše normalno jeste internet-prezentacija Megatrenda, odnosno pojedine njene stranice koje se odnose na studiranje na navodnim Megatrend univerzitetima u Londonu, Beču i Japanu.
Londonski Megatrend – where is that?
,,Poslovna škola Zapadni London" (West London Business School) se, prema zvaničnim navodima koji su preko noći uklonjeni sa internet-stranice Megatrenda, ,,nalazi u sastavnom delu univerzitetske mreže". Ta londonska škola, ,,osnovana je u saradnji sa 'Londonskom školom za biznis i finansije' (London School of Business and Finance – LSBF) i Škole za biznis i menadžment iz Grenobla (Grenoble Graduate School of Business – GGSB)".
U registru vlade Ujedinjenog Kraljevstva, gde su pobrojane sve visokoobrazovne ustanove čije diplome i sertifikate priznaje država, nema ni traga univerzitetu Megatrend i njegovoj londonskoj poslovnoj školi. Dve pomenute Megatrend-institucije ne spominju se ni u izveštaju britanskog Ministarstva za univerzitete i nauku iz 2013. godine.
U elektronskoj komunikaciji (http://www.dw.de/popups/pdf/35957438/elektronska-komunikacija-sa-robom-forbsompdf.pdf), šef odseka za odnose sa javnošću i komunikacije LSBF Rob Forbs, potvrdio je za Dojče vele da su informacije Megatrenda netačne. On je istakao i da, suprotno tvrdnjama Megatrenda, ta škola nije jedan od osnivača ,,Poslovne škole Zapadni London". Forbs navodi da je pre pet godina (2009. prim. aut), postojao sporazum o razmeni studenata sa Megatrendom koji, međutim, nikada nije realizovan. Forbs takođe naglašava da nikada nije čuo ni za kakvu školu WLBS.
Univerzitetski biznis težak sto funti
U biografiji rektora Megatrenda Miće Jovanovića objavljenoj 13.10.2013. na portalu beogradskog ,,Press-online" (http://www.dw.de/popups/pdf/35959533/presse-ko-je-mi%C4%87a-jovanovi%C4%87-izvod-sa-internet-stranicepdf.pdf) spominje se da je on već tokom prve godine boravka u Londonu, u avgustu 1980, osnovao konsultantsku kuću ,,Megatrend International Expert Consortium Limited". Kompanija pod tim imenom zaista postoji u britanskom registru privatnih preduzeća, ali tek od 1990. Devetnaest godina kasnije, 2009, registrovana je kompanija ,,West London Business School Limited". Pored vremena osnivanja, u registrima je moguće videti i to da je kapital svake od tih kompanija iznosio sto funti (http://www.dw.de/popups/pdf/35956926/osniva%C4%8Dki-kapital-100-funtipdf.pdf), zaključno sa 19.09.2013. (link SS5). U arhivi se navodi i da je jedan od direktora kompanije West London Business School Limited Mića Jovanović.
Na istoj adresi registrovano je preko 140 kompanija, što može da ukazuje i na to da se ne radi o univerzitetskim kampusima, već o tzv. ,,Letter-Box Companies". Takve firme uobičajene su u Velikoj Britaniji, ali i u drugim državama sa niskim poreskim stopama i jednostavnom procedurom za osnivanje privatnih preduzeća. Izvori DW u Londonu potvrdili su da se na adresama tih kompanija u Londonu ne nalaze ni ,,Megatrend univerzitet London" ni ,,Poslovna škola Zapadni London".
Bečka priča i ,,pranje" diploma
Međunarodni Megatrend univerzitet sa sedištem u Beču (MIUV), počeo je sa radom u letnjem semestru akademske 2011/12 godine. Osnovan je kada je kompanija ,,Megatrend Education Network GmbH" otkupila ,,Međunarodni univerzitet u Beču" (International University Vienna – IUV) koji je bankrotirao nakon što je otkriveno da je godinama radio bez akreditacije i izdavao nepriznate, odnosno bezvredne diplome, o čemu su izveštavali austrijski ,,Prese" i ,,Standard". ,,Prese" je izveštavao (http://diepresse.com/home/bildung/universitaet/1302510/Wiener-Geschaefte-mit-Belgrader-Titeln?from=suche.intern.portal) i o tome kako je novonastali Megatrend univerzitet, bivšim studentima bečkog Međunarodnog univerziteta, u okviru programa ,,Obezbedi akreditovanu diplomu!" (Get an accredited diploma!) ponudio da za 7.500 evra svoje bezvredne diplome ,,operu" u Srbiji.
Iako je austrijska Agencija za osiguravanje kvaliteta i akreditaciju u izveštaju 2013. godine navela da je zahtev za akreditaciju te škole povučen 4. aprila te godine, na internet-stranici ,,Master-studije" Megatrenda moguće je pronaći informacije o raspisanom konkursu za akademsku 2015. godinu na Megatrendu u Beču.
Megatrend tvrdi da je univerzitet akreditovala Komisija za akreditaciju i proveru kvaliteta Srbije (http://www.kapk.org/). Ta informacija dostupna je i na stranici Master studije, na kome Megatrend – MIUV reklamira i nudi programe budućim studentima. (SS9) Novinari Presea su još 2012. uspostavili kontakt sa Komisijom za akreditaciju u Srbiji koja je negirala da je bečkom Megatrendu izdata bilo kakva akreditacija za rad u Beču. Ubrzo zatim Ministarstvo prosvete Srbije, tada sa Žarkom Obradovićem na čelu, demantovalo je tvrdnje Komisije i potvrdilo da Megatrend Beč poseduje akreditaciju za rad. Bivši ministar Obradović je inače profesor i prorektor Odeljenja za međunarodnu saradnju Megatrend Univerziteta.
Međutim, u odgovoru na upit DW (http://www.dw.de/popups/pdf/35962882/odgovor-ministarstva-prosvete-na-upit-dw-novinarapdf.pdf), Ministarstvo prosvete Srbije navodi da ono ne poseduje informacije o bečkoj akreditaciji tog fakulteta. Naglašeno je i da su sva pitanja u vezi sa akreditacijom visokoškolskih ustanova u nadležnosti Komisije za akreditaciju i proveru kvaliteta koja je radno telo Nacionalnog saveta za visoko obrazovanje i nezavisno je od Ministarstva.
Megatrendova dalekoistočna misterija
Univerzitet u Japanu (MUWJ) osnovan je u saradnji sa ,,Teogaku Training School Japan – TTSJ", koju je pak Megatrend osnovao zajedno sa kompanijom ,,Proudfoot Japan Inc." 20. maja 2011. godine. Potpisivanju sporazuma o saradnji prisustvovali su tadašnji ministar prosvete Žarko Obradović, ambasador Japana u Srbiji Tošio Cunozaki, predsednik Megatrenda u Japanu Kičiro Hazegava i rektor Megatrend univerziteta Mića Jovanović.
Na osnovu informacija koje su bile dostupne na nedavno uklonjenoj zvaničnoj internet-prezentaciji Megatrend Univerziteta u odeljku Međunarodna saradnja, nije jasno gde se tačno nalazi sedište japanske ispostave Megatrenda, kao ni kakve programe i sertifikate nudi taj univerzitet.
Institut za sudbinu i inovacije
Internet pretraga ,,Teogaku Training School Japan – TTSJ" vodi samo ka onlajn-adresama povezanim sa Megatrendom. Škola takvog naziva nije registrovana ili akreditovana kod japanskog Ministarstva za obrazovanje, kulturu, sport, nauku i tehnologiju (MEXT), kao ni kod Japanske asocijacije za akreditaciju univerziteta JUAA. Isto važi i za japanski Megatrend – MUWJ.
Japanska partnerska firma (http://http//pfjcorp.com/company.html) Megatrenda ,,Proudfoot Japan Inc." je, kako stoji na njihovoj zvaničnoj internet-prezentaciji, zapravo Institut za sudbinu i inovacije osnovan zarad ,,razvijanja uspešnih, slučajnih otkrića". Taj institut nije registrovan ni akreditovan od strane japanskog Ministarstva za obrazovanje ili Asocijacije za akreditaciju.
Na sajtu Instituta se takođe navodi da je adresa za inostrane kontakte u Londonu, ali kompanija pod tim imenom ne postoji u registrima privatnih firmi i obrazovnih institucija u Velikoj Britaniji. Izvori DW-a u Londonu potvrdili su da se na pomenutoj adresi ne nalazi firma ili institut pod tim imenom.
Ukratko: akreditovani Megatrend univerzitet u Londonu – ne postoji, akreditovani Megatrend univerzitet u Beču – ne postoji, a ne postoji ni akreditovani Megatrend u Japanu. Od nadležnih državnih organa osnovano se može tražiti da provere da li je u beogradskoj centrali Megatrenda ikada nostrifikovana neka diploma njegovih nepostojećih inostranih ekspozitura. Takođe, može se tražiti da provere i da li je u akreditacionoj dokumentaciji beogradskog Megatranda pominjana njegova navodno razgranata međunarodna mreža i u kom kontekstu. Tu dokumentaciju Megatrend barem nije u stanju da revidira tako lako kao sadržaj svog internet sajta.
Deutsche Welle (http://www.dw.de/megatrendovi-potemkinovi-univerziteti/a-17704655?maca=ser-serbian_all-2277-rdf), 13.06.2014.
Peščanik.net, 13.06.2014.
TEMA – SLUČAJ MEGATREND (http://pescanik.net/2014/06/slucaj-megatrend/)
A kad kiši onda jebe kevu. Naslovna strana današnje Politike:
(https://www.znaksagite.com/diskusije/proxy.php?request=http%3A%2F%2Fi57.tinypic.com%2F23m8vn8.jpg&hash=151e4b2557a159ffc371224bb7eb946966ac94b7)
jbt, na kraju cu da krenem da branim micu jovanovica.
Pa, to sad i Vućić možda dao odobrenje da se krene sa baražnom paljbom po Mići (Kurir jutros na naslovnoj strani veli MEGALAŽOV!!) ne bi li malo skrenuo reflektor pažnje javnosti sa Stefanovića (pa će posle biti "Šta je ovaj znao, dobar čovek, pošten, navuko ga ovaj belosvecki prevarant a ovaj pošteno radio doktorat") a i da se olabavi još malo položaj SPS-a pred dolazeće rekonstrukcije vlade...
Quote from: Ghoul on 13-06-2014, 09:20:15
NOVI TWIST?
I ministar Verbić doktorirao na fakultetu na kome nikad nije studirao
Verbicev put je samo počeo sa fizikom ali se on u jednom trenutku potpuno preusmerio na obrazovanje. Sastavio je par udžbenika fizike i njegova karijera je tekla u Zavodu za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja, te je najprirodnije da je čovek doktorirao na fakultetu koji je tome najbliži obrazovanju (dakle psihologija ili pedagogija), a ne na onom gde se bave fizikom.
čuješ ona trojka polupismena da je očistila štale, pa nije ovo topik ''Gluposti'', jedva su sklepali i onaj prvi tekst da liči na nešto
Megatrend je SPS-ovo uporište, ovdje je samo to u pitanju
Quote from: Meho Krljic on 13-06-2014, 16:26:52
Pa, to sad i Vućić možda dao odobrenje da se krene sa baražnom paljbom po Mići (Kurir jutros na naslovnoj strani veli MEGALAŽOV!!) ne bi li malo skrenuo reflektor pažnje javnosti sa Stefanovića (pa će posle biti "Šta je ovaj znao, dobar čovek, pošten, navuko ga ovaj belosvecki prevarant a ovaj pošteno radio doktorat") a i da se olabavi još malo položaj SPS-a pred dolazeće rekonstrukcije vlade...
kad osakate SPS oslobodiće se i ruskog stiska, samim tim te ''zapadne službe'' koje spominješ nemaju nikakav problem sa napadima na SPS, ionako je na ljevici konkurencija sa DS-om, koji mora da opstane
i dobijamo dvopartijski sistem
Da, zvuči moguće, naravno. Pogotovo kad vidimo da je u novoj vladi, možda po ruskom diktatu, energetika oduzeta Zoki a data Antiši koji je decenijski SPS kadar, pa se sve ovo onda možda zaobilaznim putem vraća na priču o južnom toku.
Quote from: Meho Krljic on 13-06-2014, 16:26:52
Pa, to sad i Vućić možda dao odobrenje da se krene sa baražnom paljbom po Mići (Kurir jutros na naslovnoj strani veli MEGALAŽOV!!) ne bi li malo skrenuo reflektor pažnje javnosti sa Stefanovića (pa će posle biti "Šta je ovaj znao, dobar čovek, pošten, navuko ga ovaj belosvecki prevarant a ovaj pošteno radio doktorat") a i da se olabavi još malo položaj SPS-a pred dolazeće rekonstrukcije vlade...
hm, to i rekoh gore u nešto manje reči. istina, možda malo konfuzno. :lol:
http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2014&mm=06&dd=13&nav_category=12&nav_id=860745 (http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2014&mm=06&dd=13&nav_category=12&nav_id=860745)
Jovanović: Našao sam svoj doktorat
Izvor: B92
Beograd -- Rektor Megatrenda Mića Jovanović tvrdi da je u Londonu našao svoj doktorat i da ima svedoka koji će to da potvrdi.
xcheers
A OVAJ JE, KAO, PRAVI?
dakle, evo navodno pune, prave, originalne verzije slininog rada na 229 strana:
https://docs.google.com/file/d/0B3_PsDe1uaHkY3RYMDF4bWlRSkE/edit (https://docs.google.com/file/d/0B3_PsDe1uaHkY3RYMDF4bWlRSkE/edit)
http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2014&mm=06&dd=14&nav_category=12&nav_id=861037 (http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2014&mm=06&dd=14&nav_category=12&nav_id=861037)
Jovanović najavio krivične prijave
Izvor: B92, Blic, Tanjug
Beograd -- Rektor Megatrenda Mića Jovanović izjavio je da će, nakon donošenja dokaza, podneti krivičnu prijavu protiv "svih aktera ujdurme" oko njegovog doktorata.
i treba, da su pametni i Vučko bi trebao da tuži mnoge koji su svašta piskarali, ali on umjesto toga ruši sajtove
bolje da ih je sve oladio tužbama, i upropastio odštetom, al nema mozga
ova tzv opozicija ne zna đe udara, ništa ne provjerava, nalupeta se i nadrobi šta joj padne na pamet i onda ne odgovara zbog toga
samo tužbe bre
E sad kad je Mića našao doktorat za 40 min. i vrće se u Zerbiju da ga prezentira, ispašće kako je u pitanju veeeliki nesporazum. Naime, svi su tražili pod Jovanovich, a treba pod Jovanoviczh ili tako nekako.
U ovo mogu i da se kladim, jer jedno slovo - menja sve.
Quote from: ALEKSIJE D. on 14-06-2014, 13:27:16
svi su tražili pod Jovanovich, a treba pod Jovanoviczh ili tako nekako.
nije mića nego mićoslav ili kako se uopšte taj zove. miodrag, miroslav...
Bas me cudi - Mica Prevara otkazao gostovanje u Utisku nedelje ( http://mondo.rs/a701258/Info/Drustvo/Mica-Jovanovic-otkazao-gostovanje-i-na-B92.html (http://mondo.rs/a701258/Info/Drustvo/Mica-Jovanovic-otkazao-gostovanje-i-na-B92.html) ).
Quote from: Truman on 14-06-2014, 15:12:24
Bas me cudi - Mica Prevara otkazao gostovanje u Utisku nedelje ( http://mondo.rs/a701258/Info/Drustvo/Mica-Jovanovic-otkazao-gostovanje-i-na-B92.html (http://mondo.rs/a701258/Info/Drustvo/Mica-Jovanovic-otkazao-gostovanje-i-na-B92.html) ).
valjda zato što se tek u ponedeljak vraća iz londona.
ili tako nešto.
Ide čovek preko Amerike. Ima i tamo doktorat.
Nego, da nema još neki London u belom svetu, a ne ovaj u Engleskog? Možda mu teško da doleti iz te daljine.
valjda dovodi i nekog Engleza, koji je član komisije, pa taj nije mogao da dođe do ponedjeljka
ovdje su se kritičari podosta zaebali, pa čak i onaj Griška Bogdanov ima doktorat, napisan i odbranjen u Francuskoj jbt
kažem da su srpski opozicionari teške debilčine, i treba ih istrebiti sudskim odštetama zbog tupih kleveta i još tupljih budalaština koje svakodnevno prosipaju
sve dok je opozicija ovako retardirana ni vlast neće biti bolja
Imaju oba brata Bogdanov doktorate. Problem s njima je što su se predstavljali kao doktori godinama pre nego što su odbranili doktorate. Plus, to što glavnina toga što napišu, vele, nije ni za kurac (http://en.wikipedia.org/wiki/Bogdanov_affair).
Megatrendovi Potemkinovi univerziteti
Privatni univerzitet Megatrend u Beogradu našao se u žiži javnosti nakon optužbi da je doktorska disertacija aktuelnog ministra unutrašnjih poslova Nebojše Stefanovića, koju je on odbranio na tom univerzitetu obilovala plagijatima.
Stefanović je te optužbe odbacio, a oglasio se i Senat Megatrend univerziteta koji je saopštio da je komisija koju je formirao Senat univerziteta utvrdila da nema osnova za osporavanje orginalnosti Stefanovićeve doktorske disertacije.
Paralelno s tim, pažnja javnosti fokusirana je i na Stefanovićevog mentora na disertaciji, rektora Megatrenda Miću Jovanovića. Njega je ministar prosvete Srđan Verbić pozvao da podnese ostavku jer je utvrđeno da na Londonskoj školi ekonomije i političkih nauka nema doktorske teze rektora Jovanovića.
Na Megatrendu su bili ,,iznenađeni tom informacijom", rekao je zamenik rektora tog Univerziteta, ali i dodao da ,,univerzitet normalno funkcioniše". Ono što međutim ne funkcioniše normalno jeste internet-prezentacija Megatrenda, odnosno pojedine njene stranice koje se odnose na studiranje na navodnim Megatrend univerzitetima u Londonu, Beču i Japanu.
Londonski Megatrend – where is that?
,,Poslovna škola Zapadni London" (West London Business School) se, prema zvaničnim navodima koji su preko noći uklonjeni sa internet-stranice Megatrenda, ,,nalazi u sastavnom delu univerzitetske mreže". Ta londonska škola, ,,osnovana je u saradnji sa 'Londonskom školom za biznis i finansije' (London School of Business and Finance – LSBF) i Škole za biznis i menadžment iz Grenobla (Grenoble Graduate School of Business – GGSB)".
U registru vlade Ujedinjenog Kraljevstva, gde su pobrojane sve visokoobrazovne ustanove čije diplome i sertifikate priznaje država, nema ni traga univerzitetu Megatrend i njegovoj londonskoj poslovnoj školi. Dve pomenute Megatrend-institucije ne spominju se ni u izveštaju britanskog Ministarstva za univerzitete i nauku iz 2013. godine.
U elektronskoj komunikaciji, šef odseka za odnose sa javnošću i komunikacije LSBF Rob Forbs, potvrdio je za Dojče vele da su informacije Megatrenda netačne. On je istakao i da, suprotno tvrdnjama Megatrenda, ta škola nije jedan od osnivača ,,Poslovne škole Zapadni London". Forbs navodi da je pre pet godina (2009. prim. aut), postojao sporazum o razmeni studenata sa Megatrendom koji, međutim, nikada nije realizovan. Forbs takođe naglašava da nikada nije čuo ni za kakvu školu WLBS.
Univerzitetski biznis težak sto funti
U biografiji rektora Megatrenda Miće Jovanovića objavljenoj 13.10.2013. na portalu beogradskog ,,Press-online" spominje se da je on već tokom prve godine boravka u Londonu, u avgustu 1980, osnovao konsultantsku kuću ,,Megatrend International Expert Consortium Limited". Kompanija pod tim imenom zaista postoji u britanskom registru privatnih preduzeća, ali tek od 1990. Devetnaest godina kasnije, 2009, registrovana je kompanija ,,West London Business School Limited". Pored vremena osnivanja, u registrima je moguće videti i to da je kapital svake od tih kompanija iznosio sto funti, zaključno sa 19.09.2013. (link SS5). U arhivi se navodi i da je jedan od direktora kompanije West London Business School Limited Mića Jovanović.
Na istoj adresi registrovano je preko 140 kompanija, što može da ukazuje i na to da se ne radi o univerzitetskim kampusima, već o tzv. ,,Letter-Box Companies". Takve firme uobičajene su u Velikoj Britaniji, ali i u drugim državama sa niskim poreskim stopama i jednostavnom procedurom za osnivanje privatnih preduzeća. Izvori DW u Londonu potvrdili su da se na adresama tih kompanija u Londonu ne nalaze ni ,,Megatrend univerzitet London" ni ,,Poslovna škola Zapadni London".
Bečka priča i ,,pranje" diploma
Međunarodni Megatrend univerzitet sa sedištem u Beču (MIUV), počeo je sa radom u letnjem semestru akademske 2011/12 godine. Osnovan je kada je kompanija ,,Megatrend Education Network GmbH" otkupila ,,Međunarodni univerzitet u Beču" (International University Vienna – IUV) koji je bankrotirao nakon što je otkriveno da je godinama radio bez akreditacije i izdavao nepriznate, odnosno bezvredne diplome, o čemu su izveštavali austrijski ,,Prese" i ,,Standard". ,,Prese" je izveštavao i o tome kako je novonastali Megatrend univerzitet, bivšim studentima bečkog Međunarodnog univerziteta, u okviru programa ,,Obezbedi akreditovanu diplomu!" (Get an accredited diploma!) ponudio da za 7.500 evra svoje bezvredne diplome ,,operu" u Srbiji.
Iako je austrijska Agencija za osiguravanje kvaliteta i akreditaciju u izveštaju 2013. godine navela da je zahtev za akreditaciju te škole povučen 4. aprila te godine, na internet-stranici ,,Master-studije" Megatrenda moguće je pronaći informacije o raspisanom konkursu za akademsku 2015. godinu na Megatrendu u Beču.
Megatrend tvrdi da je univerzitet akreditovala Komisija za akreditaciju i proveru kvaliteta Srbije. Ta informacija dostupna je i na stranici Master studije, na kome Megatrend – MIUV reklamira i nudi programe budućim studentima. (SS9) Novinari Presea su još 2012. uspostavili kontakt sa Komisijom za akreditaciju u Srbiji koja je negirala da je bečkom Megatrendu izdata bilo kakva akreditacija za rad u Beču. Ubrzo zatim Ministarstvo prosvete Srbije, tada sa Žarkom Obradovićem na čelu, demantovalo je tvrdnje Komisije i potvrdilo da Megatrend Beč poseduje akreditaciju za rad. Bivši ministar Obradović je inače profesor i prorektor Odeljenja za međunarodnu saradnju Megatrend Univerziteta.
Međutim, u odgovoru na upit DW, Ministarstvo prosvete Srbije navodi da ono ne poseduje informacije o bečkoj akreditaciji tog fakulteta. Naglašeno je i da su sva pitanja u vezi sa akreditacijom visokoškolskih ustanova u nadležnosti Komisije za akreditaciju i proveru kvaliteta koja je radno telo Nacionalnog saveta za visoko obrazovanje i nezavisno je od Ministarstva.
Megatrendova dalekoistočna misterija
Univerzitet u Japanu (MUWJ) osnovan je u saradnji sa ,,Teogaku Training School Japan – TTSJ", koju je pak Megatrend osnovao zajedno sa kompanijom ,,Proudfoot Japan Inc." 20. maja 2011. godine. Potpisivanju sporazuma o saradnji prisustvovali su tadašnji ministar prosvete Žarko Obradović, ambasador Japana u Srbiji Tošio Cunozaki, predsednik Megatrenda u Japanu Kičiro Hazegava i rektor Megatrend univerziteta Mića Jovanović.
Na osnovu informacija koje su bile dostupne na nedavno uklonjenoj zvaničnoj internet-prezentaciji Megatrend Univerziteta u odeljku Međunarodna saradnja, nije jasno gde se tačno nalazi sedište japanske ispostave Megatrenda, kao ni kakve programe i sertifikate nudi taj univerzitet.
Institut za sudbinu i inovacije
Internet pretraga ,,Teogaku Training School Japan – TTSJ" vodi samo ka onlajn-adresama povezanim sa Megatrendom. Škola takvog naziva nije registrovana ili akreditovana kod japanskog Ministarstva za obrazovanje, kulturu, sport, nauku i tehnologiju (MEXT), kao ni kod Japanske asocijacije za akreditaciju univerziteta JUAA. Isto važi i za japanski Megatrend – MUWJ.
Japanska partnerska firma Megatrenda ,,Proudfoot Japan Inc." je, kako stoji na njihovoj zvaničnoj internet-prezentaciji, zapravo Institut za sudbinu i inovacije osnovan zarad ,,razvijanja uspešnih, slučajnih otkrića". Taj institut nije registrovan ni akreditovan od strane japanskog Ministarstva za obrazovanje ili Asocijacije za akreditaciju.
Na sajtu Instituta se takođe navodi da je adresa za inostrane kontakte u Londonu, ali kompanija pod tim imenom ne postoji u registrima privatnih firmi i obrazovnih institucija u Velikoj Britaniji. Izvori DW-a u Londonu potvrdili su da se na pomenutoj adresi ne nalazi firma ili institut pod tim imenom.
Ukratko: akreditovani Megatrend univerzitet u Londonu – ne postoji, akreditovani Megatrend univerzitet u Beču – ne postoji, a ne postoji ni akreditovani Megatrend u Japanu. Od nadležnih državnih organa osnovano se može tražiti da provere da li je u beogradskoj centrali Megatrenda ikada nostrifikovana neka diploma njegovih nepostojećih inostranih ekspozitura. Takođe, može se tražiti da provere i da li je u akreditacionoj dokumentaciji beogradskog Megatranda pominjana njegova navodno razgranata međunarodna mreža i u kom kontekstu. Tu dokumentaciju Megatrend barem nije u stanju da revidira tako lako kao sadržaj svog internet sajta.
Deutsche Welle, 13.06.2014.
Peščanik.net, 13.06.2014.
http://pescanik.net/2014/06/megatrendovi-potemkinovi-univerziteti/ (http://pescanik.net/2014/06/megatrendovi-potemkinovi-univerziteti/)
već je to kačeno ovde negde.
Quote from: Meho Krljic on 14-06-2014, 20:51:18
Imaju oba brata Bogdanov doktorate. Problem s njima je što su se predstavljali kao doktori godinama pre nego što su odbranili doktorate. Plus, to što glavnina toga što napišu, vele, nije ni za kurac (http://en.wikipedia.org/wiki/Bogdanov_affair).
naravno, pa 60% disertacija u Srbiji nije ni za kurac, ali to ovdje niko ni ne spominje, neće oni suštinsku reformu, nego malo slinu da obrišu
realno, ako neće da čiste radikalno onda ću radije da branim balavog, jedan manje više ništa ne mijenja
Ma, naravno. Ali imaj na umu da ovo nije projekat "opozicije" već službi, a službe nikada ne menjaju sisteme, već ljude.
No, kad vidim Miću kako s ljubavlju svira Hendriksa, kako da ga mrzim?
http://youtu.be/1ZZMYdXE8VY (http://youtu.be/1ZZMYdXE8VY)
Ćomi tebra!
Vlasnik i rektor Univerziteta Megatrend Mića Jovanović uputio je SMS poruku voditeljki Televizije B92 Olji Bećković, u kojoj je otkazao gostovanje u emisiji "Utisak nedelje".
"Poštovana gospođo Bećković,
pre svega, ostajem u Londonu jos par dana, pa je to razlog što ne mogu kod Vas u emisiju. Međutim, čak i da mogu, ne bih došao. Predomislio sam se...
Dve godine mi se, gotovo u svakoj emisiji, uneređujete (postoji i drugi izraz) u život i to bez razloga...
Biću, u ponedeljak, na jednoj drugoj TV. Dokazaću istinu, a pomenuću i Vas i Verana. Srdačan pozdrav iz Londona, ovako sabajle.
Ljubi Vas M. Jovanović
P. S. Zbog Vas i Vama sličnih, ne mogu da spavam (vec jedanaestu noć)", napisao je Jovanović u SMS poruci.
Mića Jovanović, koji je trenutno u Londonu, je u "Utisku nedelje" trebalo da pruži dokaze o posedovanju doktorata iz Londonske škole ekonomije.
Nedelja, 15. jun u 21:00 na TV B92
Gosti emisije "Utisak nedelje" biće:
Marko Milanović, docent na Pravnom fakultetu u Notingemu
prof. Srđan Stanković, predsednik Nacionalnog saveta za visoko obrazovanje
Ilija Vujačić - dekan Fakulteta političkih nauka
Milovan Šuvakov - savetnik
Tema:
Kakav je doktor Mića Jovanović, rektor Megatrend Univerziteta?
Da li će podneti ostavku?
Kako je Srbija postala zemlja sa najviše doktoranata na svetu?
У недељу у 21,05 у "Тешкој речи" на ТВ Пинк ексклузивни гост: Мића Јовановић, ректор у оставци Мегатренда
mene bi bilo sramota da učestvujem u ovome, bar da je kod ludog Marića otišao
Vučićević ga u vikend izdanju Informera nazvao frfljivim Mićom (ili tako nešto), a ovaj mu sad dolazi u emisiju.
Evo šta je za njega napisao u aktuelnom broju:
(https://www.znaksagite.com/diskusije/proxy.php?request=http%3A%2F%2Fi57.tinypic.com%2F2zokcj9.jpg&hash=53d7f07f6b160bb0e88214ace6a0f89e42b4da53)
ima unutra tekst koji je Vučićević potpisao, onaj kao editorijal.
Znači, em frflja em najveći prevarant u istoriji Srbije? Whoa, Mića će morati DVAPUT da ga ošamari doktoratom.
TUGA
Док се суђење развлачи, оптужени професори функционишу под претпоставком невиности. Раде, предају, оцењују, па чак и напредују у каријери. У новембру прошле године министра правде Николу Селаковића, као прави домаћини, дочекали су скоро сви оптужени у афери ,,индекс" и из првих редова крагујевачког факултета слушали његово предавање о реформи правосуђа.
Главни пример успона у каријери током суђења за корупцију, управо је професор Предраг Стојановић, који је два пута изабран за декана.
Другооптужена у афери била је унапређена у вишег научног сарадника на Институту за упоредно право у Београду, упркос томе што се терети да је била главна карика у ланцу купопродаје испита. Трећи професор, који се терети за корупцију и продају испита по цени од 700 евра, одлучује о факултетским парама као продекан за финансије, незванично сазнајемо. Они нису једини. Неки су од оптужнице до данас успели да нанижу и неколико функција.
Тако је професор облигационог и црквеног права који је оптужен за примање мита у међувремену постављен за руководиоца докторских студија, шефа Катедре за грађанско право, главног уредника онлајн часописа, уредника сајта Факултета и председника Комисије за друштвено-хуманистичке науке на Универзитету, тврди наш извор на факултету у Крагујевцу.
Незванично сазнајемо да је једна од оптужених професорки постала руководилац мастер студија на факултету, а њен колега, професор кога оптужница терети да је ,,убаченом" инспектору продао два испита за 1.400 евра, успео је да напредује из звања доцента у звање ванредног професора. Трећеоптужена је у међувремену постала координаторка једног важног научног програма.
http://www.politika.rs/rubrike/Hronika/Ko-i-kako-razvlaci-indeks.sr.html (http://www.politika.rs/rubrike/Hronika/Ko-i-kako-razvlaci-indeks.sr.html)
Quote from: Mark on 15-06-2014, 15:46:54
оптужени професори функционишу под претпоставком невиности.
Pa zar treba drugacije? :-x
Hiljade i hiljade sklekova...ovih... pročitanih strana
Mica Jovanovic (a.k.a. Ron Kirk) - LSE doctorate for dummies! on Vimeo (http://vimeo.com/98092650)
Quote from: Boris on 15-06-2014, 16:20:56
Quote from: Mark on 15-06-2014, 15:46:54
оптужени професори функционишу под претпоставком невиности.
Pa zar treba drugacije? :-x
Hm, u obrazovanju... možda i da. Nisam sigurna. Bar suspenzija dok se ne razreši situacija.
Nikako.
Ako je svako nevin dok se ne dokaze suprotno (pa ima prava kao i svi nevini ljudi), onda se ne moze praviti razlika po zanimanjima.
Slazem se da bi suspenzija (u slucaju jakih dokaza) mogla da bude neko resenje,
ali ona mi ne deluje prihvatljivo da ona traje duzi vremenski period, godinama (koliko traju sudjenja).
pre svega, on je prekršio radni kodeks i hajde da se ne pitamo zašto nije na robiji, ali svakako da je otkaz morao da dobije, a ne još i unapređenje jbt
http://www.blic.rs/Vesti/Drustvo/473522/Dodjoh-videh-diplomirah (http://www.blic.rs/Vesti/Drustvo/473522/Dodjoh-videh-diplomirah)
Dođoh, videh, diplomirah
Sumnjive diplome i doktorati mnogim političarima poslužili su kao pokriće za napredovanje u karijeri.
(https://www.znaksagite.com/diskusije/proxy.php?request=http%3A%2F%2Fwww.blic.rs%2Fdata%2Fimages%2F2014-06-14%2F481502_1011_lb.jpg%3Fver%3D1402775488.jpg&hash=655cd42d1661cd2b3ca5502abe3b2ff49185fedf)
Veliki broj funkcionera odlučio je da završi školu u kasnim četrdesetim ili pedesetim, i to neposredno pre nego što su unapređeni u ministre i direktore javnih preduzeća.
Skoro nijedan od njih studije nije završio na državnom fakultetu. Po svemu sudeći, priča o navodno plagiranom doktoratu ministra policije Nebojše Stefanovića završiće se bez provere i odgovora prosvetnih vlasti.
Osim same komisije Megatrenda, koja je odmah potvrdila da je to originalan rad, nijedna druga institucija u zemlji ne pronalazi se odgovornom da ovaj slučaj ispita do kraja.
Podsećanja radi, trojica srpskih naučnika, priznatih u svetu, tvrde da doktorat ministra Stefanovića obiluje plagijatima i da su pojedini delovi njegove disertacije doslovno kopirani iz tuđih radova, bez odgovarajućeg navođenja.
Što se tiče ostalih kriterijuma neophodnih za uspešan doktorat, ostaje nejasno kako je ministar Stefanović stekao pravo da brani doktorat samo dve godine nakon sticanja zvanja mastera, navode naučnici.
Stefanović se brani tvrdnjama da su posredi političke optužbe i da je njegov doktorat pošteno urađen.
koji lud zbunjenog danas s Mićom, pa ovo nije normalno
tip slagao i kad je doktorirao, i gdje je doktorirao, i ko mu je bio mentor, sve je slagao jbt, još na Pinku otvoreno govori da mu je teško odbiti 1500 evra, i da prijemni ne polože samo debili
Ciceron je mudro zborio
Zaboravio čovek. A roker.
(https://www.znaksagite.com/diskusije/proxy.php?request=http%3A%2F%2Fimages.kurir-info.rs%2Fslika-620x419%2Fzuto-1402685367-515229.jpg&hash=aed8ec28fe30a0214914966ba17468730957fdd7)
Pravi cirkus.
http://www.blic.rs/Vesti/Drustvo/473722/Na-kom-je-fakultetu-zapravo-Jovanovic-doktorirao (http://www.blic.rs/Vesti/Drustvo/473722/Na-kom-je-fakultetu-zapravo-Jovanovic-doktorirao)
Ima li čovek doktorat iz Engleske? Izgleda kako ima. Ima li doktorat iz Kranja? Ima. Da li Megatrend ispunjava uslove za akreditaciju ( merilo su kvalifikacije nastavnog ospoblja po predmetima, nastavni plan, finansijsko materijalni uslovi )? Izgleda kako ima. On je vlasnik i dr. iz Kranja. Gde piše kako vlasnik mora imati doktorat ili bilo koju školu? Nigde. Pitanje: ko je vlasnik Singidunima? Koju školu taj ima? Raspitajte se ko je to kupio.
Ministarstvo prosvete se ovde fino pokazalo, tako da će vajni ministar koji deluje kao da mu je Koštunica tata, na kraju ispasti ovca. Prve njegove rečenice su bile kako nije ministarstvo nadležno za ovo ili ono, a onda se oglašava pošto su mu saradnici obradili predmet. Saradnici u MP su od davnijeh vremena, inertni i resavska škola, tako da su mu servirali šta su skrpili sa interneta - iako procedura ide malko drugačije. Kad priča o završnom ispitu, ni za to MP nije nadležno nego komisije za upis, kada je reč o statusnim pitanjima zaposlenih - gle čuda, ni tu nije nadležno. Čovek ili ne zna kako funkcioniše sistem ili ne shvata šta je njegov posao po Zakonu, jer se u krajnjoj isnstanci sve svodi na odluke ministra (narp. žalba na upis i zahtev za premeštaj učenika piše se ministru, pojedine nedefinisane oblasti - reguliše ministar, upis učenika koji imaju više od 17 godina - odlučuje ministar, odluku o potvrđivanju izbora direktora -ministar, itd.) Tačno je da tu rade stručne službe, ali iza svega stoji ministar lično. Nakon svih ovih izjava, a one se svode na to da ne postoji doktorat iz Engleske, i da M. J. nije doktorirao u Engleskoj, što će ispasti netačno na kraju, predstavlja tešku omašku ministra koji će snositi odgovornost. Ništa ne vredi priča tipa: ali M.J. je doktorio tad a ne tad, pa on je to na drugoj ustavnovi ne onoj koja je rečena, te bio mu mentor Žika, a on kazao Pera, i slične pikanterije kako je izigravao slepca (što je stvarno poteža kleveta, jer se svoji na "čuo sam"). Fakat je da dotična osoba ima to zvanje i te kvalifikacije. Da li se firma koja je njegovo vlasništvo i on sam nekom svidjaju ili ne, potpuno je nebitno. Faktičko stanje je takvo da se iz petnih žila krenulo u mazanje govnima jedne osobe, i da je ispalo kako sve što je rečeno nije tačno. Ostaje pitanje motiva, ostaje pitanje stvarnog morala i sposonosti države da proveri navode ili komunicira sa drugim državama, a ne da se pouzda u internet i to što je neko "ekspert" - docent na stranjskom fakultetu, ili cura koja je "doktorant" - nema još doktorat, ali procenjuje tuđe doktorate. P
Ergo, priča o disrtacijama više govori ne o doktorantima kojih ima kao kusih pasa ( i to ne samo kod nas nego u regionu) već o medijima i političkim igrarijama iza kulisa.
jbt, gledam ovu Alisu Marić, koja je jebena razlika između predmeta
Marketing u kulturi i medijima
i
Oglašavanje u medijima
???
Ako ti Rambo Amadeus izjavi na Studiju B, na pitanje o njegovoj profesuri na Akademiji umetnosti, kako je "izmislio predmet" i kako se radi o "učenju o kreativnosti koja dolazi iz besposlice", ta da sa studentima ide na reku, pijacu i tsl. kada ima časove, o čemu mi govorimo? Pobogu, to je nešto gde se deci uzimaju pare jer žive u nadi kako imaju nekog talenta za ne znam ni ja šta! Grand parada i Zvezde Akademije umetnosti! Koga i šta oni stvaraju i ko radi u takvim nazovi obrazovnim ustanovama?
Simpatičan je taj Antonije Pušić, zajebant i pametan čovek, voli da se hvali kako je Mlađi Dinkiću držao predavanje o ekonomiji uoči oktobarskih promenea, daj da bude profesor. Ima da privuče čeljad koja će roditeljima iscediti zadnju paru iz džepa, uvući u kredite kako bi postali nove Šerbedžije i Karanovićke.
Šta da predaje?
Ma, zar je to važno? Bitno je ime.
I tebe čudi marketing?
sigurno je u totalnoj besposlici kreirao euro neuro :)
realno, i to oko kreativnosti koja izrasta iz besposlice je pokrao od Ratka Božovića, al dobro sad...
ali jbt, ovaj marketing predmet em je samo dio jednog predmeta na FPN, a onda vidim i udvostručen na Megatrendu poigravanjem sa sinonimima
tako od četvrtine jednog predmeta napraviš 2 mega predmeta
Na pravima bilo kontra, u moje vreme: spojiš 2 ili 3 u 1. Napr: Porodično pravo i Sociologija porodice, Radno pravo i Sociologija rada, Kriminologija sa Penologijom i Kriminalnom politikom, Sudska medicina sa psihologijom i psihopatologijom... Ima toga još, samo me pamćenje slabo služi.
Quote from: Pizzobatto on 16-06-2014, 12:06:31
jbt, gledam ovu Alisu Marić, koja je jebena razlika između predmeta
Marketing u kulturi i medijima
i
Oglašavanje u medijima
???
Mogao bih da ti objasnim, ali je možda prekomplikovano.
oglašavanje je jedan marketinški metod, i koji moj bi trebalo da ima poseban predmet kad na FPN ni marketing u medijima nije poseban predmet
Peščanik danas objavljuje integralni tekst mariborsko-kranjskog doktorata g. Jovanovića, koji smo mi pogledali samo ovlaš. G. Jovanović je u svom prepoznatljivom maniru slagao već u uvodu, u kome kaže kako je njegova ,,prva disertacija odbranjena na Londonskom univerzitetu 1983. godine". Londonska laž g. Jovanovića dakle traje već više od 20 godina, a na njoj je sagrađen i Megatrend u Srbiji i njegova fiktivna imperija po inostranstvu. Po pečatu sa njene prve unutrašnje strane, mariborsko-kranjska disertacija zavedena je u biblioteci Univerziteta u Mariboru 18.7.1991. Valjalo bi proveriti i tačan datum same doktorske diplome i utvrditi da li je podlegala obavezi nostrifikacije, imajući u vidu da je 25.6.1991. Skupštine Slovenije proglasila nezavisnost od SFRJ. U svakom slučaju evidentna je ljubav prema nauci g. Jovanovića, koji je ovu disertaciju branio u Kranju dok je gorela Jugoslavija.
http://pescanik.net/2014/06/kratki-zakljucak-o-doktoru-mici-od-maribora/ (http://pescanik.net/2014/06/kratki-zakljucak-o-doktoru-mici-od-maribora/)
ko nema pametniju lektiru, može da čita mićin doktorat ovde:
http://pescanik.net/wp-content/PDF/disertacijamicejovanovica.pdf (http://pescanik.net/wp-content/PDF/disertacijamicejovanovica.pdf)
Quote from: Pizzobatto on 16-06-2014, 14:46:12
oglašavanje je jedan marketinški metod, i koji moj bi trebalo da ima poseban predmet kad na FPN ni marketing u medijima nije poseban predmet
Upravo zato. I kakve veze ima FPN sa marketingom uopšte? Bre, vi ne znate ni šta je marketing. Dolaze sa drugih fakulteta da vam drže predavanja o posebnosti oglašavanja u medijima.
Nema laži u eri snepšota. Novi show - 48 minuta sa mentorom Nebojše Stefanovića!
(ko ne zna, on je juče u Teškoj reči rekao da je doktorirao 1989, iako je na sajtu Megatrenda do pre pola sata pisalo - 1983)
(https://www.znaksagite.com/diskusije/proxy.php?request=http%3A%2F%2Fi62.tinypic.com%2F11izfvb.jpg&hash=9a9887888f0b6984db63baa95d47279296b22f94)
(https://www.znaksagite.com/diskusije/proxy.php?request=http%3A%2F%2Fi59.tinypic.com%2F33az79e.jpg&hash=7cd6ee63c865959226bd4751f9ae70a18bfb246c)
Quote from: scallop on 16-06-2014, 15:36:25
Quote from: Pizzobatto on 16-06-2014, 14:46:12
oglašavanje je jedan marketinški metod, i koji moj bi trebalo da ima poseban predmet kad na FPN ni marketing u medijima nije poseban predmet
Upravo zato. I kakve veze ima FPN sa marketingom uopšte? Bre, vi ne znate ni šta je marketing. Dolaze sa drugih fakulteta da vam drže predavanja o posebnosti oglašavanja u medijima.
molim te, jel ti pratiš reklame u Srbiji, nikad gore nisu bile
možda zato što ti s drugih faksova drže predavanja
Idi komentariši bioskop, to ti bolje ide. Marketing je za tebe komplikovan.
http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2014&mm=06&dd=16&nav_category=12&nav_id=862265 (http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2014&mm=06&dd=16&nav_category=12&nav_id=862265)
ANONIMUSI hakovali u Mićinu korist!! :mrgreen:
..."Mi smo našim izvorima došli do podataka da je to inicirao bivši rektor Beogradskog univerziteta Dejan Popović", rekao je Jovanović. "On je dao zadatak Miljani Radivojević da na 'Peščaniku' napravi analizu, a ona je našla još trojicu kolega i cilj je bio čisto političke prirode, a to je rušenje državnog vrha", kazao je Jovanović.
Do prepiske koja, kako tvrdi Jovanović, potvrđuje tu hipotezu došla je grupa "Anonimus".
Ta neformalna hakerska grupa je juče, naime, u više medijskih redakcija dostavila dopis sa veb-adresama na kojima je moguće pronaći navodnu prepisku između ljudi koji su umešani u ovaj slučaj. ..."
spremite se za ovo
Stiven Vud (http://www.youtube.com/watch?v=HxHxOVeaFwM#)
Quote from: scallop on 16-06-2014, 19:17:59
Idi komentariši bioskop, to ti bolje ide. Marketing je za tebe komplikovan.
objasni razliku, molim te, prosvijetli me
Misliš marketing u medijima i oglašavanje u medijima?
naravno, s naglaskom u kom smislu je nešto oglašavanje a nije marketing, sem pukih obavještenja da će Nebojša Stefanović braniti disretaciju na Megadesnu
Voliš ti da prevrneš sopstvenu tvrdnju kako bi došao u bolju poziciju, ali to kod mene ne prolazi. Evo tvog posta.Quote from: Pizzobatto on 16-06-2014, 12:06:31
jbt, gledam ovu Alisu Marić, koja je jebena razlika između predmeta
Marketing u kulturi i medijima
i
Oglašavanje u medijima
Prvo se bavi tačno onim šta je i napisano: marketingom u kulturi i medijima. Na sličan način kako se marketingom bave modne kuće, proizvođači sira i kajmaka, tišleri kao Ikea i svi drugi proizvođači neke robe ili usluge.
Drugi predmet se bavi marketinškim metodom oglašavanja u kibernetskom nizu: ponuđač neke robe ili usluge - kanal (masovni mediji) - potrošačka ciljna grupa.
Pametnom je i komarac muzika.
Mića uptavo gostuje u ĆIRILICI kod Marića, na TV Hepi. Kontrakampanja! :)
Mića M. ili Mića J.?
Marketing je predstavljanje neke robe (u medijima) radi pospješivanja prodaje.
Samim tim je jedno te isto kao i oglašavanje, štaviše - nekad je to bio EPP, sad su ''reklame'', a nerijetko lijepo piše ''marketing''
sasvim je normalno da marketing podrazumijeva kakva je potrošačka grupa, ko može da kupi robu i kome je treba predstaviti, stvarno ne vidim razliku između toga što ti nazivaš ''kibernetski niz'' i najobičnijeg marketinškog plana
prosvijetli me šta to rade proizvođači sira nego da nude svoju robu preko masovnih medija potrošačkoj ciljnoj grupi
jedino, ali jedino što ima veze kod Alise Marić je da su to predmeti na osnovnim i master studijama, pa kao malo izmijenjen naziv i nešto šira perspektiva
koji je ovo cirkus...
onaj snimak 'konsultacija' s tim vudom... jebote, WTF!
http://youtu.be/HxHxOVeaFwM (http://youtu.be/HxHxOVeaFwM)
Za Skalopa:
Mića Jovanović. Upravo je malo pljuvao po Dejanu Popoviću, bivšem rektoru BU, koga smatra izrazito žutim...
Quote from: Pizzobatto on 16-06-2014, 22:27:15
Marketing je predstavljanje neke robe (u medijima) radi pospješivanja prodaje.
Samim tim je jedno te isto kao i oglašavanje, štaviše - nekad je to bio EPP, sad su ''reklame'', a nerijetko lijepo piše ''marketing''
uuuu, pogrešno.
nisam stručnjak iz oblasti marketinga, i davno sam polagao taj predmet, ali marketing bi bio, recimo, identifikovanje tržišta ili segmenta tržišta, identifikovanje potreba tog tržišta za određenom vrednošću, učestvovanje u stvaranju te vrednosti, i objavljivanje tržištu da se ta vrednost može naći kod tog proizvođača/pružaoca usluga. oglašavanje bi bilo otprilike ovo poslednje.
dakle, nije marketing sira samo objavljivanje da imam sir i ubeđivanje potrošača da treba kod mene da ga kupe, već bi marketing bio da vidim kakav sir bi potrošači hteli da konzumiraju, da preference potrošača pretočim u karakteristike proizvoda (sira) i pomognem da se proizvod realizuje, pa onda i da ponudim moj sir potrošačkoj grupi čije sam potrebe identifikovao, i koje pokušavam da zadovoljim.
e sad, da li to treba da budu dva odvojena predmeta je druga priča.
nisi čitao od početka, to jest od prošle strane, rekoh da je oglašavanje marketinški metod, i da je meni potpuno besmisleno da to budu dva odvojena predmeta, što čak i tvoje objašnjenje pokazuje da je besmisleno
ako ti ne znaš da sagledaš tržište, pozicioniraš robu, da uočiš kome je namijenjena, kako možeš da je predstaviš bilo kome?
oglašavanje je nemoguće bez marketinškog plana
uostalom, ono što su u nas marketing agencije u SAD su advertising agencies
Quote from: Pizzobatto on 16-06-2014, 22:49:08
nisi čitao od početka, to jest od prošle strane, rekoh da je oglašavanje marketinški metod, i da je meni potpuno besmisleno da to budu dva odvojena predmeta, što čak i tvoje objašnjenje pokazuje da je besmisleno
čitao sam, ali si nekoliko postova gore napisao
Quote from: Pizzobatto on 16-06-2014, 22:27:15
Marketing je predstavljanje neke robe (u medijima) radi pospješivanja prodaje.
Samim tim je jedno te isto kao i oglašavanje, štaviše - nekad je to bio EPP, sad su ''reklame'', a nerijetko lijepo piše ''marketing''
što mislim da nije tačno. to što na televizije računaju kao marketing nije baš pravi marketing.
Varvarine, šalim se. Naravno da sam pogledao drkačku scenu i potpuno se slažem sa Ghoulom.
Tomate, prilično se slažem s tobom, ali tu stalno promiče nešto što je bilo teže pojmljivo i onda kad smo dokazivali da je natpis na TV ekranu "Marketing" skroz pogrešan. Marketing u kulturi i medijima je kad neki fragment kulture ili medij promoviše i nudi tržištu sebe, a ne proizvode i usluge koje oglašavaju drugi. Recimo, kad RTS1 ili Pink saopštavaju javnosti svoju gledanost. Svaki radio i TV u SAD ima i svoj marketing kojim pokušava da privuče veći auditorijum, Blic redovno promoviše sebe objavljivanjem knjižica velikih pisaca i sl. Na kraju, i čitav proces koji je Ghoul primenio u realizaciji i plasmanu "Zavodnika" je dobar primer marketinga u kulturi. Na drugoj strani, u oglašavanju, mediji su kanal, a ne funkcionalna strana u marketingu. Najobičnija protočna cevka.
ok, ja se jesam slobodno koristio tim terminima, prosto zato što je scallop takođe preklopio njihova značenja, ali evo da guram dalje čisto radi principa
ako Adriana Lima dolazi na teren američkog fudbala, i šutira soccer loptu uz rečenicu ''this is football'', možemo reći da je to reklama u smislu ''objavljivanje tržištu da se ta vrednost može naći kod tog proizvođača/pružaoca usluga'', to jest gledajte svjetsko prvenstvo i kupite auto
ali to što se Adriana Lima nalazi u spotu je čist marketing - jer zna se ko gleda fudbalsko prvenstvo i koja potrošačka grupa se time gađa, i šta će oni gledati u pauzama u poluvremenu
takođe se zna šta ljubitelji fudbala misle o američkoj verziji tog sporta
u tom smislu oglašavanje u potpunosti je vezano marketingom, totalno određeno, sem u slučaju nekog bilborda na ulici na kojem piše ''mesara 50 metara levo''
mada je i to marketing, samo vrlo loše smišljen
poenta je da ne može ništa da se oglašava ako pritom nije promišljeno i ako nema marketinški plan, to jest ako nije dio tog plana, i samim tim oglašavanje jeste u nekom apstraktnom smislu nešto što nije marketing, ali suštinski i praktično to jeste jedno te isto
jer ne postoji nikakvo objašnjenje šta će Lima u toj reklami, sem marketinškog objašnjenja
ukratko - sadržaj oglasa je marketing
jasno, i Blic prvo identifikuje da bi čitaoci voleli da dobiju poklon uz novine, onda skonta da bi bilo dobro da to bude knjiga, onda izabere knjige koje su popularne među širokim masama (klasici, najčešće), pa onda na sve strane objavi kako uz novine ide i knjiga, i kako su oni mnogo dobri, pa im skoči tiraž.
samo, ja tu ne vidim neku suštinsku razliku između, recimo, pozorišta i siradžije. i jedan i drugi nude sebe. koji će kanal izabrati je druga stvar. npr, pozorište može samo da se nudi (deljenje letaka u samom pozorištu, plakati i sl.), a može to neko za njih da radi.
edit: ulete Bata, ovo je bio komentar na scallopoc post.
Quote from: scallop on 16-06-2014, 23:02:40
Varvarine, šalim se. Naravno da sam pogledao drkačku scenu i potpuno se slažem sa Ghoulom.
Tomate, prilično se slažem s tobom, ali tu stalno promiče nešto što je bilo teže pojmljivo i onda kad smo dokazivali da je natpis na TV ekranu "Marketing" skroz pogrešan. Marketing u kulturi i medijima je kad neki fragment kulture ili medij promoviše i nudi tržištu sebe, a ne proizvode i usluge koje oglašavaju drugi. Recimo, kad RTS1 ili Pink saopštavaju javnosti svoju gledanost. Svaki radio i TV u SAD ima i svoj marketing kojim pokušava da privuče veći auditorijum, Blic redovno promoviše sebe objavljivanjem knjižica velikih pisaca i sl. Na kraju, i čitav proces koji je Ghoul primenio u realizaciji i plasmanu "Zavodnika" je dobar primer marketinga u kulturi. Na drugoj strani, u oglašavanju, mediji su kanal, a ne funkcionalna strana u marketingu. Najobičnija protočna cevka.
ovdje čak i pokušavaš da razdvojiš značenje, što nisi radio u prethodnom postu, ali ni sa ovim se ne slažem
prvo, kakvo to oglašavanje postoji a da nije u medijima?
Kakav to marketing postoji a da nije u medijima?
Možda prije sto godina je bilo ali sad ne postoji, ili je totalno marginalno, tipa viče neko na pijaci
sve je u medijima, i bilbord je medij, plakat je medij, knjga je medij, tv je medij
oglašavanje u medijima je maltene oksimoron, mada me ne bi čudilo da na megadensu kao istoriju oglašavanja nađu neke crteže u pećini.
Svi se oglašavaju u medijima.
s druge strane, marketing u kulturi u potpunosti podrazumijeva oglašavanje. Dođe Tasovac, hoće prodaju karata za koncerte, dovede Kineza u reklamu i objasni stvari. Oglašavanje u potpunosti predstavlja šta dobijaš a šta ne dobijaš i koliko plaćaš, poruka je poslata onom koga se tiče
sad pokušavaš da kažeš kako mediji predstavljaju sebe, ali to nije ono što si ranije govorio, jer razlika između predmeta je onda što se jedan bavi oglašavanjem u oblasti kulture a dugi oglašavanjem u drugim oblastima
ali neće biti da su marketing i oglašavanje babe i žabe
Quote from: Pizzobatto on 16-06-2014, 23:07:26
poenta je da ne može ništa da se oglašava ako pritom nije promišljeno i ako nema marketinški plan, to jest ako nije dio tog plana, i samim tim oglašavanje jeste u nekom apstraktnom smislu nešto što nije marketing, ali suštinski i praktično to jeste jedno te isto
mislim da se ovde razlikujemo, mada nisam potpuno siguran šta misliš pod marketing planom.
fudbal je malo specifičan primer, obzirom da je "proizvod" dobro poznat i konstantak, i treba ga samo izpromovisati.
scallop je pomenuo Ghoulov marketing, i ja tu vidim razliku između Ghoulovog marketinga, koji bi bio promocija proizvoda koji je već gotov, i samo treba što je moguće više obnarodovati da je proizvod na tržištu, i recimo Laguninog marketinga. Laguna će istražit tržište pre nego što je proizvod nastao, i videti da postoji veliko tržište za, recimo, knjige fantastike sa motivima iz srpske istorije. onda će tražiti pisce koji mogu da pišu na tu temu, uzeti njihova dela, i onda ih promovisati (ne kažem da Lagunin marketing stvarno ovako funkcioniše, samo pokušavam da ilustrujem razliku onako kako je ja vidim). ja bih ovo Lagunino nazvao marketinsgom u nekom pravom smislu, dok bi ovo Ghoulovo nazvao promocija.
Pa, Tomate, ja sam i napisao da nema razlike. Svako ko nešto nudi mora da ima marketinški plan. To važi za prvi predmet Alise Marić. Međutim, oglašavanje u medijima na jednoj strani ima deo nečijeg marketinškog plana, a medij je posrednik, kanal kojim se posreduje, krajnjem kupcu. Tu se u procesu javlja čitav niz sekundarnih posrednika: reklamne agencije, rejting institucije i da ne nabrajam. Niko od njih nije marketing iz prvog predmeta. Ja ne znam nastavni plan Alise Marić, ali jasno razlikujem ta dva predmeta.
I da ti kažem, Bato, baš me briga za tvoje elaboracije. Ko zna znaće, ko ne zna - neznaće.
onda neće biti jasna razlika između marketinga i rada bilo koje fabrike
to što si napisao je poslovanje Lagune ili bilo kog preduzeća, a poslovanje je malo širi pojam od marketinga
jer onda sipade da Laguna ništa ne radi sem što se bavi marketingom, ali proizvodnja je proizvodnja a marketing je marketing, iako jesu povezani, svakako
mislim da je jedna drastična razlika između marketinga i istraživanja tržišta koje otkrije potražnju za epskom fantastikom - da marketing stvara potražnju a ne tek ispunjava već postojeće želje već proizvodi nove želje
Quote from: scallop on 16-06-2014, 23:25:14
Pa, Tomate, ja sam i napisao da nema razlike. Svako ko nešto nudi mora da ima marketinški plan. To važi za prvi predmet Alise Marić. Međutim, oglašavanje u medijima na jednoj strani ima deo nečijeg marketinškog plana, a medij je posrednik, kanal kojim se posreduje, krajnjem kupcu. Tu se u procesu javlja čitav niz sekundarnih posrednika: reklamne agencije, rejting institucije i da ne nabrajam. Niko od njih nije marketing iz prvog predmeta. Ja ne znam nastavni plan Alise Marić, ali jasno razlikujem ta dva predmeta.
I da ti kažem, Bato, baš me briga za tvoje elaboracije. Ko zna znaće, ko ne zna - neznaće.
misliš, braniš megadens podjelu ispitnih predmeta? Stvarno se pitam ko će neznati :)
Bre, Tomate, ne zastranjuj. Ghoul je sve to savršeno odradio. Najpre je prikupio dovoljno pretplatnika (istražio tržište), čime je obezbedio primarne troškove u štampi.
Bato, Bato, razbrljavaš jasne stvari. Misliš da ako zamutiš bićeš u pravu. E, nećeš. Tomat nije pomenuo produkciju, a ja da podržavam Megadens, taman posla. Više se brinem za FPN i FON. Bavite se onim na šta bi i Ekonomski fakultet stavio tapiju (da ne prizovem Borisa), a medijima se bavi sasvim različit fakultet.
Quote from: Pizzobatto on 16-06-2014, 23:14:42
prvo, kakvo to oglašavanje postoji a da nije u medijima?
http://en.wikipedia.org/wiki/Word-of-mouth_marketing (http://en.wikipedia.org/wiki/Word-of-mouth_marketing)
Укључује медије, али добрим делом и не мора.
eh, sad bi ti scallop rekao da sam ja napisao oglašavanje a ti marketing 8-)
no, rekao sam gore da je nemedijsko oglašavanje marginalno, i da je medijsko najdominantnije
teško mi je da povjerujem da na megadensu ili nekom drugom faksu izučavaju nemedijsko oglašavanje, pa da onda imamo predmete Oglašavanje i Oglašavanje u medijima
Mogli smo da dodamo i one koji te pitaju na ulici ''da li volite pozorište?'' kao vid nemedijskog oglašavanja, no i dalje ostaje da su to rijetki slučajevi
Quote from: Pizzobatto on 16-06-2014, 23:29:38
onda neće biti jasna razlika između marketinga i rada bilo koje fabrike
to što si napisao je poslovanje Lagune ili bilo kog preduzeća, a poslovanje je malo širi pojam od marketinga
pa poslovanje mu dođu marketing, finansije i operacije.
Quote from: scallop on 16-06-2014, 23:31:37
Bato, Bato, razbrljavaš jasne stvari. Misliš da ako zamutiš bićeš u pravu. E, nećeš. Tomat nije pomenuo produkciju, a ja da podržavam Megadens, taman posla. Više se brinem za FPN i FON. Bavite se onim na šta bi i Ekonomski fakultet stavio tapiju (da ne prizovem Borisa), a medijima se bavi sasvim različit fakultet.
pa tek onda ti nemaš šta da tražiš na temi o marketingu, zar ne? :) Ja sam bar imao nekoliko ispita u vezi toga (Politički marketing, Odnosi s javnošću, Menadžment kulture), ne kažem da sam briljirao ali sam ih bar imao, ne znam gdje si ti pokupio znanje o tome na tom ETF-u, fizici, ili čemu već? 8)
Quote from: tomat on 16-06-2014, 23:48:51
pa poslovanje mu dođu marketing, finansije i operacije.
pa i marketing mu dođe sken tržišta, formiranje ciljne grupe i kreativno oglašavanje
pa Alisa Marić predaje isti predmet dva puta 8-)
Quote from: Pizzobatto on 16-06-2014, 23:49:29
pa tek onda ti nemaš šta da tražiš na temi o marketingu, zar ne? :) Ja sam bar imao nekoliko ispita u vezi toga (Politički marketing, Odnosi s javnošću, Menadžment kulture), ne kažem da sam briljirao ali sam ih bar imao, ne znam gdje si ti pokupio znanje o tome na tom ETF-u, fizici, ili čemu već? 8)
Ja sam ti, Bato, monstrum. Kad počnem da radim nešto idem do krajnosti, a negde 1994. sam, kao mladi penzioner, otišao u jednu agenciju za marketing i oglašavanje. Naravno da sam odmah pročitao sve o toj materiji. I primenio. Oće me taj IQ.
Džon ti je lepo pomenuo da nije sve u masovnim medijima. Naravno, nisi se setio da je reč o masovnim medijima. Oglašavanje jeste praktično treći biznis u SAD, ali tu spadaju (pored pomenutog) i razni call centri, events, flajeri (ulični i poštanski) i ko zna šta još.
Quote from: Pizzobatto on 16-06-2014, 23:44:35
Mogli smo da dodamo i one koji te pitaju na ulici ''da li volite pozorište?'' kao vid nemedijskog oglašavanja, no i dalje ostaje da su to rijetki slučajevi
Па и промотерке су део маркетиншких кампања, а потпуно су ван медија (ако изузмеш то што неретко стоје уз мини-штандове с логом фирме, што му дође нешто као медиј). Пошто сам ја тај који иде у куповине на недељу-две дана, мене салећу по "Темпу" и истини за вољу, у мом случају, само производе контраефекат ма колико добрих рибиња међу њима било. Да скратим, нису то баш ретки случајеви, али просто видим да су неке фирме склоније томе, неке не. Рецимо, жестоко је лактање међу промотеркама кућне хемије, тамо где су прашкови, омекшивачи, хемија за чишћење итд, не можеш проћи од њих. Често се тако промовишу грицкалице, воде, сокови, пива - ту је могућа и дегустација. Исто је и код месних прерађевина.
flajer je masovni medij, naravno, pripada mediju štampe :wink:
i telefon je medij
+ se predmet ne zove Oglašavanje u masovnim medijima već u medijima, prosto jer internet nije masovni medij
Quote from: Джон Рейнольдс on 17-06-2014, 00:22:36
Quote from: Pizzobatto on 16-06-2014, 23:44:35
Mogli smo da dodamo i one koji te pitaju na ulici ''da li volite pozorište?'' kao vid nemedijskog oglašavanja, no i dalje ostaje da su to rijetki slučajevi
Па и промотерке су део маркетиншких кампања, а потпуно су ван медија (ако изузмеш то што неретко стоје уз мини-штандове с логом фирме, што му дође нешто као медиј). Пошто сам ја тај који иде у куповине на недељу-две дана, мене салећу по "Темпу" и истини за вољу, у мом случају, само производе контраефекат ма колико добрих рибиња међу њима било. Да скратим, нису то баш ретки случајеви, али просто видим да су неке фирме склоније томе, неке не. Рецимо, жестоко је лактање међу промотеркама кућне хемије, тамо где су прашкови, омекшивачи, хемија за чишћење итд, не можеш проћи од њих. Често се тако промовишу грицкалице, воде, сокови, пива - ту је могућа и дегустација. Исто је и код месних прерађевина.
ma jasno je to, ali u kojem predmetu Alisa Marić to predaje? to je pitanje. Ja ne vjerujem da se predmet Marketing u kulturi svodi na rad promoterki na Terazijama, nego je gotovo istovjetan predmetu (bar naslovu) Oglašavanje u medijima
svi veći supermarketi to rade, češće ili rjeđe, nije to sporno, sporno je šta Marićka predaje na Megadensu
da ima marketinga van medija to stoji, po meni je on marginalan, a sam si rekao, i to je i moj slučaj - kontraproduktivan
Neke grane biznisa se uzdaju u sajmove, kongrese, konferencije, specijalne dogadjaje... sad, ne znam koliko se to moze smatrati marginalnim, velike se pare tu obrcu.
Bato, isti si ko Ronaldo večeras (cit. Milojko Pantić u emisiji "Ples sa zvezdama"). Izgubio si sa 4:0. Nego, sredi ovu literaturu, upotrebi je na polzu društvenih nauka, samo me citiraj.
ne zasmijavaj me, scallope, predmeti se zovu marketing u medijima i oglašavanje u medijima, ne budi Sead Kolašinac
Quote from: tomat on 17-06-2014, 00:39:34
Neke grane biznisa se uzdaju u sajmove, kongrese, konferencije, specijalne dogadjaje... sad, ne znam koliko se to moze smatrati marginalnim, velike se pare tu obrcu.
to sve stoji, ali pričali smo o marketingu u kulturi, naravno da se gro npr farmaceutske industrije ne reklamira, štaviše, lijekovima je najčešće zabranjeno da se reklamiraju kao roba. Medicinski uređaji i slično...
no sajam je već prodaja, ne samo marketing
a konferencije su prilično uhodani događaji da čisto sumnjam da ih marketinški stručnjaci organizuju, ali možda griješim
imaš i one predstavnike farmaceutskih kuća što saleću doktore i predstavljaju lijekove
svega toga ima, naravno, samo jel poenta da pobiješ ono što ja tvrdim ili ono što Alisa Marić predaje? :)
ako je prvo prepuštam ti bez problema, našao si crne labudove a ja sam tvrdio da su marginalni ;)
pa ne znam šta je sadržaj ovih predmeta, ali bi razlika mogla da bude ono što je scallop pomenuo. marketing u kulturi i medijima je marketing koji ima svaka kompanija, samo je konkretizovan za kulturne ustanove i medije (npr. marketing u pozorištu i sl), a oglašavanje u medijima je, jbg, kako da se oglašavaš u medijima, dakle da ih koristiš kao kanal marketinga :)
opet kažem, ne znam koliki je smisao da se izučavaju odvojeno (posebno ovaj drugi predmet), ali bi ovo mogla da bude razlika.
po meni, to što si rekao bi trebalo da se naziva ''marketing kulture i medija'', a ne u kulturi i medijima, jer kao što rekoh predmeti se zovu ''marketing u medijima'' i ''oglašavanje u medijima'', ako izostaviš termin kultura :)
no, eo i ispitnih pitanja sa predmeta ''marketing u kulturi i medijima'', izdvojiću samo neke
64. Definisanje ciljeva u oglašavačkoj kampanji; karakteristike ciljeva; postupak za određivanje ciljeva u
pogledu merenja reakcije klijenata na oglase
65. Koncepcija oglašavačke kampanje; realizacija medijskog plana; praćenje i analaiza kampanje
66. Intenzitet emitovanja oglasnih poruka
67. Organizovane službe za marketing komunikacije
68. Novinski oglas
69. Štampane forme reklamnog oglašavanja
70. Auditivne forme reklamnog oglašavanja
71. Vizuelne i audio-vizuelne forme reklamnog oglašavanja
72. Internet i računarske forme u oglašavanju
73. Oglašavanje na otvorenom
74. Nužnost promene reklamnog pristupa
eo sad predmeta Oglašavanje u medijima
1. Терминолошки оквир, појава модерног оглашавања
2. Историја светске и српске штампе,историја новинског оглашавања
3. Елементи новинског огласа
4. Медијска стварност Србије
5.Етичка димензија оглашавања
6. Историјски развој радија као масовног медија
7. Стратегије оглашавања на радију
8. Програмски облици радио-оглашавања
9. Оглашавање на телевизији, структура телевизијске публике
11. Специфичности оглашавања на телевизији
12. Елементи телевизијског огласа
13. Оглашавање на интернету
14. Електронска пошта
15. Светска мрежа
trla baba lan, al da ne bude zabune, ne uče studenti oba predmeta već odjeljenje za menadžment u kulturi uči prvi, a PR odjeljenje uči drugi predmet
a kao što se može vidjeti, kad piše ''strategija oglašavanja'' to već nije oglašavanje u medijima (u takvom ograničenijem poimanju samo kao kanala) već baš marketing u medijima
Quote from: Ghoul on 16-06-2014, 22:27:49
koji je ovo cirkus...
onaj snimak 'konsultacija' s tim vudom... jebote, WTF!
http://youtu.be/HxHxOVeaFwM (http://youtu.be/HxHxOVeaFwM)
Tako je i Severina izbacila pornić.
Manguparija se opet sprda sa vlašću:
(https://www.znaksagite.com/diskusije/proxy.php?request=http%3A%2F%2Fi59.tinypic.com%2F2h72sfn.jpg&hash=ca2a30be4db067073f432301807d39507c51d5dd)
A najnoviji doktor je...
tana na na...
AMFILOHIJE
Počasni doktorat dala mu je ruska akademija.
http://mondo.rs/a702006/Info/Ex-Yu/Amfilohije-dobio-doktorat-ruske-akademije.html (http://mondo.rs/a702006/Info/Ex-Yu/Amfilohije-dobio-doktorat-ruske-akademije.html)
Toka gungula oko tih doktorata a sami Precednik kad je upitan sta je zavrsio nije znao ni da bekne u predizbornoj kampanji! Pa izabran!
I niko ga nigde ne spominje!
A smrdi se od glave, zar ne?
Misevi jedni , svi koji napadate jadne SNS funkcionere i nejakog Micu Megatrenda!
Quote from: Ugly MF on 17-06-2014, 22:35:50
Misevi jedni , svi koji napadate jadne SNS funkcionere i nejakog Micu Megatrenda!
da, mića megatrend, aka "nevinost bez zaštite"...
siroti mali udbaš koji barata 'operativnim podacima', a niko da ga zaštiti, da mu pomogne...
Slučaj Stefanović – zatvoren?
Priče o nepostojećem (slučaj Jovanović) i plagiranom (slučaj Stefanović) doktoratu očekivano su se otrgle kontroli. U slučaju Jovanović, sve se polako svodi na bes: na to da nekadašnji rektor Megatrenda poput cirkuske atrakcije za različite medije prepričava kome je koliko novca dao i za šta. On ne želi da strada sam, pa se mediji bave stvarima koje nemaju nikakve veze sa onim o čemu su prvobitno govorili tekstovi na Peščaniku – da Jovanović nema doktorat iz Londona. Mediji o tome više ne pišu, jer je to pitanje zatvoreno dopisom koji je stigao iz Londonske škole ekonomije i ostavkom koju je Jovanović zbog toga podneo. Sada svedočimo ponašanju jednog ogorčenog građanina koji bi svoje probleme trebalo da rešava za svoj račun – oni zaista nisu tema za javnost i građane Srbije. Takvo skretanje sa glavnog toka treba da učini da što pre zaboravimo jednu važnu činjenicu – da su upravo mediji i građani dokazali da Jovanović mora da ide. To je za vlasti, naravno, jako opasno. Jer ako je otišao jedan, to može da se desi i drugima.
Prvi na listi potencijalnih je, naravno, Nebojša Stefanović. Zato su sve snage usmerene na to da se takav scenario izbegne – najznačajniji pritisak vrše neformalne snage kojima upravlja premijer. On Stefanovića brani od samog početka (kaže – optužbe su glupe, napad je politički). Premijer naravno ima i formalnu moć, ali u ovom slučaju on vrši neformalan pritisak, zato što o pitanju originalnosti Stefanovićevog doktorata u prvom koraku ima pravo da odlučuje samo visokoškolska ustanova u kojoj je doktorirao.[1] Pošto javnost to zna, neformalna odbrana Stefanovića iz premijerovog kabineta mora na neki zaobilazan način biti formalizovana. Tako je ulogu formalnog ocenjivača pri univerzitetu Megatrend prikladno odigrala izvesna Komisija za ocenu osnovanosti pokretanja postupka poništavanja diplome o stečenom zvanju doktora ekonomskih nauka. Ta Komisija je nizom komičnih premisa stigla do zaključka da Stefanovićevu tezu ne treba preispitati. Tako je za javnost doktorat na nivou visokoškolske ustanove ocenjen kao originalan, a ministar Stefanović je izbegao sudbinu svog mentora.
Međutim, ta procedura je obična farsa, a pitanje Stefanovićevog doktorata formalno je i dalje otvoreno. Univerzitet je, poštujući član 101. Zakona o visokom obrazovanju i član 114. Zakona o opštem upravnom postupku, postupak provere morao pokrenuti, odnosno – nikakva komisija ne može prethodno odlučivati o tome da li će se to desiti ili ne. To je zakonska obaveza o kojoj se ne odlučuje. U tom smislu su nalazi Megatrendove komisije potpuno irelevantni – postupak ocene diplome je morao biti pokrenut onog trenutka kada je Fakultet za poslovne studije u Beogradu saznao za činjenice koje dovode u sumnju originalnost rada. Ovaj postupak ima svoj tok i svoja pravila i na kraju krajeva, svoju kontrolu u drugom stepenu – Ministarstvo obrazovanja.
Iz činjenice da upravni postupak nije pokrenut, dolazimo do zaključka da Stefanovićev fakultet do potrebnih saznanja nije došao, iako mediji u Srbiji o ovome pišu skoro dve nedelje. Zbog toga smo rešili da ovom fakultetu uputimo formalni zahtev za pokretanje stvarnog postupka u kome će se zaista rešiti da li je doktorat ministra Stefanovića originalan rad ili ne. Pokušaj da se ovom postupku pronađe dubler, što se nas tiče, nije uspeo.
Treba reći i to da će zaključak Megatrendove komisije, koji su potpisali tri profesora i jedan docent, ući u anale spektakularnog pada visokog obrazovanja u Srbiji. Potpisi tih ljudi će generacijama koje to budu proučavale pokazati da ovaj pad nema nikakve veze sa ekonomskom situacijom. Naprotiv, najveća nesreća srpskog obrazovanja su ljudi koji su profesionalno i moralno osiromašili – oni ne znaju (ili neće, svejedno) da rade svoj posao. Oni su zato spremni da svoj potpis stave ispod sledećih rečenica:
,,Ako bi autor morao da svaku svoju rečenicu brani fusnotom, rad bi se pretvorio u same fusnote, što bi potpuno zamaglilo suštinu."[2]
,,Drugim rečima, nema pouzdanih kriterijuma da se uvek tačno utvrdi da li je nešto plagijat."[3]
Tekst Predstavke
Megatrend Univerzitet
Fakultet za poslovne studije u Beogradu
Goce Delčeva 8
11070 Novi Beograd
U skladu sa članom 101. stav 4. Zakona o visokom obrazovanju[4] i članom 114. stav 2. Zakona o opštem upravnom postupku[5] , Fakultetu za poslovne studije dostavljamo
PREDSTAVKU
Na osnovu koje je Fakultet, prema članu 114. stav 1[6] Zakona o opštem upravnom postupku dužan da po službenoj dužnosti pokrene postupak radi zaštite javnog interesa, odnosno pokrene upravni postupak o utvrđivanju originalnosti doktorskog rada Nebojše (Branka) Stefanovića.
Predstavkom vas obaveštavamo sledećem činjeničnom stanju:
da postoji sumnja da je rad originalni rad kandidata, a koja je izražena u javnosti;
da postoji sumnja da je kandidat bez citiranja preuzeo tuđe autorske radove, što je u suprotnosti sa Zakonom o autorskim i srodnim pravima i to:
– na strani 14 – sadržaj preuzet iz knjige Decentralizacija kao polazište daljeg razvoja Srbije – priručnik, autora Dejana Vučetića i Dejana Janićijevića (2006);
– na strani 35 – sadržaj preuzet sa strana 279 i 280 iz zbornika Jačanje lokalne vlasti, koji je uredila Emilia Kandeva (2002);
– na strani 48 – sadržaj preuzet sa strana 15 i 16 iz publikacije "Priručnik za uključivanje građana i civilnog društva u procese odlučivanja" autorke Snežane Đorđević (2011);
– na strani 57 – sadržaj preuzet sa strane 16. publikacije Lokalna agenda 21: uvod u planiranje održivog razvoja, autora Slobodana Milutinovića (2004);
– na strani 59 – sadržaj preuzet sa strane 468 teksta Milane Mrkalj "Menadžment u funkciji održivog razvoja" (2012);
– na strani 61 – sadržaj preuzet iz rezimea teksta Mehmeda Avdagića, Maje Radić i Dževade Avdagić "Demokratizacija menadžmenta u procesima promjena" (2012);
– na strani 77 – sadržaj preuzet iz knjige Modeli lokalne organizacije lokalne samouprave: Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Makedonija i Srbija, koju su uredili Zdravka Zlokapa i Dušan Damjanović (2008);
– na strani 120 – sadržaj preuzet iz zbornika Reforma sistema finansiranja lokalne samouprave, koji su uredili Antony Levitas i Gábor Péteri (2004);
– na strani 146 – sadržaj preuzet sa strane 257 članka "Organizacione mogućnosti za poboljšanje procesa upravljanja ljudskim resursima u državnoj upravi" Srđana Isakovića i Lidije Marković (2012);
– na strani 149 – sadržaj preuzet sa strane 10 iz knjige Lokalni ekonomski razvoj – evropski putokaz ka modernoj lokalnoj samoupravi, autorki Vanese Belkić i Milice Hrnjez (2010);
– na strani 170 – sadržaj preuzet sa strane 74. strane knjige Efikasan opštinski menadžer, koju je izdao CeSID (2007).
Smatramo da su ovi navodi dovoljni da Fakultet, u skladu sa Zakonom o opštem upravnom postupku, ispita ove navode, kao i celokupni doktorski rad kandidata Stefanovića. Ukoliko doktorski rad nije originalni rad kandidata, pozivamo vas da oglasite ništavom diplomu o stečenom naučnom nazivu doktora nauka Nebojše (Branka) Stefanovića, onako kako to član 101. Zakona o visokom obrazovanju i propisuje.
U Beogradu,
Peščanik.net, 17.06.2014.
———–
Član 101. Zakona o visokom obrazovanju. ↑
Zaključak komisije, str. 3. ↑
Zaključak komisije, str. 5. ↑
Visokoškolska ustanova oglašava ništavom diplomu o stečenom naučnom nazivu doktora nauka, ako utvrdi da doktorska disertacija nije originalan naučni, odnosno umetnički rezultat rada kandidata. ↑
Pri pokretanju postupka po službenoj dužnosti organ uzima u obzir i eventualne predstavke građana i organizacija i upozorenje nadležnih organa. ↑
Nadležni organ će pokrenuti postupak po službenoj dužnosti kad to određuje zakon ili drugi propis i kad utvrdi ili sazna da, s obzirom na postojeće činjenično stanje, treba pokrenuti postupak radi zaštite javnog interesa. ↑
http://pescanik.net/2014/06/slucaj-stefanovic-zatvoren/ (http://pescanik.net/2014/06/slucaj-stefanovic-zatvoren/)
Čudo su ti doktori iz Londona. Mogli smo i ovako da prođemo:
http://www.blic.rs/Vesti/Svet/474195/Neurolog-oplodio-58-zena-na-ne-bas-legalan-nacin (http://www.blic.rs/Vesti/Svet/474195/Neurolog-oplodio-58-zena-na-ne-bas-legalan-nacin)
jel to Loni? 8-)
Bato, jesi li bio spreman da hvataš beleške?
http://www.alo.rs/v-i-p/estrada/otkazano-predavanje-kristijana-golubovica-na-fpn-u/58563 (http://www.alo.rs/v-i-p/estrada/otkazano-predavanje-kristijana-golubovica-na-fpn-u/58563)
A za one koji žele stvarno da se obrazuju i budu master, ima i ovo:http://www.accademiadellusso.rs/informacion.asp?utm_source=etarget,%20etarget.rs&utm_medium=cpc,%20Editoriale&utm_term=Am5.Serbia&utm_content=C.Serbia&utm_campaign=etarget,%201105.Predrag&idm=108298
Sve sa modulima, poenima, titulama. Idi begaj! Naučnici.
Dekan me razočarao zbog otkazivanja Kristijana, + je neko napao Puja Šotku, profesora doktora
vaskrso je Pujo.
Sad ste mi otvorili oči sa Pujom! Nisam znao gde to postoji. Koji sam ja seljober! I našao sam se u društvu ovih finih ljudi, sve master do mastera i doktor do doktora.
Moram pod hitno upisati ovu kozmetičku visoku školu za fešon i ostalo napisano na engleskom. I ja da imam neku titulicu.
Ko je čitao Danicu Popović mogao je da vidi zašto je Stefanovićev rad plagijat. I u današnjoj politici joj je izašao jedan tekst.
- Najradije bih ovim doktoratom razbio glavu nekom od tih mladih stručnjaka i takozvanih naučnika iz beklog sveta iz Berlina i kojekuda po Engleskoj
Dr Mića Jovanović
PLATI PA KLATI!!!
Serbian Journal Accepts Paper in 24 Hours with No Peer Review, Demands EUR 1785
The Archives of Biological Sciences is the official journal of the Serbian Biological Society. Here I describe one case in which the journal accepted a submitted paper within 24 hours and without any peer review.
(https://www.znaksagite.com/diskusije/proxy.php?request=http%3A%2F%2Fscholarlyoa.files.wordpress.com%2F2014%2F06%2Farchives-of-biological-sciences.jpg%3Fw%3D398%26amp%3Bh%3D566&hash=4dfc94e871753fb3e8425b8017134896313a5599)
I have verified that the Archives of Biological Sciences currently has an impact factor of 0.791.
Also, according to the Directory of Open Access Journals, the journal does not impose any article processing charges.
Within 24 hours after submitting the paper to the journal, the corresponding author received an acceptance letter and invoice. [Both have been redacted to remove identifying information.]
The invoice demanded € 1785. The email containing the invoice was sent by the journal's editor-in-chief, Prof. Dr. Božidar Ćurčić, who stated, "PLS. OPEN THE ATTACHMENT / PAYMENT IMMEDIATELY!!! University of Belgrade – Faculty of Biology."
According to a document shared with the corresponding author, the journal began to impose article processing charges in March, 2014.
With a verifiable impact factor and 24-hour, peer-review-free acceptance, I imagine the Society is making a lot of money at this time. The corresponding author reports that the submission was 10 A4 pages. Here is a selection from the new APC document:
(https://www.znaksagite.com/diskusije/proxy.php?request=http%3A%2F%2Fscholarlyoa.files.wordpress.com%2F2014%2F06%2Furgent-publishing.jpg%3Fw%3D633%26amp%3Bh%3D222&hash=6c8cc976aa663903066004d75c05aa016abc5135)
Urgent publishing? Just pay double ... or triple.
As you can see, authors can pay extra and get almost immediate publication.
I've added this journal to my list. I strongly recommend against submitting papers to the Archives of Biological Sciences.
Updated 2014-06-12
http://scholarlyoa.com/2014/06/12/serbian-journal-accepts-paper-in-24-hours-with-no-peer-review-demands-eur-1785/ (http://scholarlyoa.com/2014/06/12/serbian-journal-accepts-paper-in-24-hours-with-no-peer-review-demands-eur-1785/)
pa da l su oni normalni jbt?!!!
Donation fee, no invoice. Ljudski.
POČELA SU GOVNA DA ISPLIVAVAJU...
Pronađen plagijator među profesorima na Medicinskom fakultetu u Nišu!
OBJAVLJENO: 18/06/2014 · DRUŠTVO
Redakciji Teleprompter.rs javila se grupa nastavnika i saradnika sa Medicinskog fakulteta u Nišu i prosledila nam dokaze da se docent Dr Dragan Milić bavi plagiranjem naučnih radova. Grupa nastavnika nas je zamolila da ne otkrivamo njihov identitet.
(https://www.znaksagite.com/diskusije/proxy.php?request=http%3A%2F%2Fi0.wp.com%2Fwww.teleprompter.rs%2Fwp-content%2Fuploads%2F2014%2F06%2Fdoktor-dragan-milic-venolog-predsednik-udruzenja-venologa-balkana-nis-1329724822-126204.jpg%3Fzoom%3D1.5%26amp%3Bresize%3D702%252C467&hash=d8effc979f84040ae36156d64e1e0c920626d71f)
Obraćamo Vam se povodom plagijarizma na Univerzitetu u Nišu, o kome se godinama ćuti, a osvedočeni plagijator se (zahvaljujući svom političkom angažmanu – najpre u DS-u a sada u SNS-u) nagrađuje izborom u više zvanje na Medicinskom fakultetu u Nišu, kao i direktorskom funkcijom Klinike za vaskularnu hirurgiju Kliničkog Centra Niš.
Izbor dr Dragana Milića u zvanje docenta, na Medicinskom fakultetu u Nišu, obeležilo je nedopustivo tolerisanje plagijarizma i neizvršavanja radne obaveze, kao i flagrantno kršenje zakona, akademskih normi i same izborne procedure.
1. Dr Dragan Milić je do sada plagirao veliki broj stručnih radova, uključujući i svoj doktorat:
1.1. Dr Milić je 2001. godine, u renomiranom časopisu "Flebology" (vol. XVI, No I, 41) publikovao rad pod naslovom "Minimally invasive surgery (ambulatory flebectomy) in the treatment of varicose veins" sa potpuno izmišljenim podacima, obzirom da takva metoda, u to vreme, uopšte nije izvođena u Nišu.
1.2. Sličan, potpuno izmišljeni rad, asistent Milić je mentorisao studentu, za studentski kongres, podučavajući ga tajnama i veštinama grubog plagijarizma.
1.3. Dr Milić je plagirao i rad "Beztenzione procedure u hirurškom lečenju preponskih kila", koji je objavljen na PubMed-u. Celina pomenutog rada je objavljena in extenso na srpskom jeziku i u nacionalnom časopisu "Srpski Arhiv za Celokupno Lekarstvo" 2003; jan-feb; 131 (1-2): 82-91
1.4. Autorski rad dr Milića pod naslovom "Sindrom sistemskog zapaljenjskog odgovora kod hirurških bolesnika sa sepsom" koji je publikovan in extenso u renomiranom nacionalnom časopisu sa SCI liste, "Srpski Arhiv za Celokupno Lekarstvo" 2004; maj-juni; 132 (5-6): 182-6, predstavlja bukvalan i celovit prevod rada "Sepsis and the sistemic inflammatory response syndrome" autora Paterson RL i Webster NR, koji je publikovan u J R Coll Surg Edinb. 2000 Jun; 45 (3): 178-82.
Za poslednji rad, dr Milić je dobitnik sertifikata Uredništva časopisa "Srpski Arhiv" za čist plagijarizam.
Svi pomenuti plagijati su verifikovani od strane legitimne komisije Katedre za hirurgiju, kao i Uredništva pomenutog časopisa.
Obaveštenje o povlačenju rada uređivačkog odbora časopisa "Srpski arhiv za celokupno lekarstvo".
obavestenje casopis
1.5. DR MILIĆ JE PLAGIRAO I SOPSTVENI DOKTORAT, ELABORIRAJUĆI, IZMEĐU OSTALOG, REZULTATE TESTOVA NA LEIDENOVE MUTACIJE U SERIJI OD 100 PACIJENATA I PORED ČINJENICE DA U NIŠU TAKVA ANALIZA NIKADA NIJE RAĐENA.
obavestenje nis
Plagijarizam dr Milića je osuđen i na Nastavno-naučnom veću Medicinskog fakulteta i to pre njegovog izbora u zvanje docenta.
2. Dr Milić je nesavesno obavljao svoju radnu obavezu na fakultetu, u smislu neodržavanja praktične nastave strudentima, kao njegove jedine dužnosti, o čemu postoje pisani dokazi, uključujući i potpise studenata kojima je, ne njihovom krivicom, mesecima uskraćivana praktična nastava.
3. Zbog potvrđenog plagijarizma, kontinuiranog kršenja radne obaveze, lažnog predstavljanja u javnosti, otvorenog politikanstva, bahatog ponašanja kao i nipodaštavanja uglednih nastavnika, dr Milić nije dobio saglasnost matične katedre za napredovanje u više zvanje, čime nije ispunjen član 122 Statuta Medicinskog fakulteta, kao jedan od ključnih i zakonskih uslova konkursa.
U članku Blica pod naslovom "Najbolji vaskularni hirurg van prostora SAD za 2010", dr Milić lažno se predstavlja kao najbolji vlaskularni hirurg.
Međutim, "Američko udruženja vaskularnih hirurga" demantovalo je tvrdnje da je Dr Miliću dodelilo takvu titulu.
laz da je najbolji
4. Upravo iz pomenutih razloga, godinu i po dana je bilo nemoguće formirati kredibilnu komisiju za pisanje referata o kandidatu, obzirom da su se članovi 5 uzastopnih komisija, ne želeći da daju legitimitet plagijarizmu, izuzimali iz njenog sastava. Među brojnim profesorima, koji su se eksplicitno izuzeli, nalaze se i najveća imena srpske vaskularne hirurgije, poput akademika Đorđa Radaka i profesora Lazara Davidovića.
5. Osim uskraćene podrške matične Katedre, Izborno veće Medicinskog fakulteta je 05. novembra 2012, većinom glasova (sa samo jednim protiv i 3 uzdržana), dalo negativne ocene kandidatu dr Draganu Miliću, iz člana 136 Statuta Medicinskog fakulteta, (koji proističe iz Zakona o visokom obrazovanju, i to ocenu o rezultatima naučnog i istraživačkog rada, ocenu o angažovanju u razvoju nastave i drugih delatnosti Fakulteta i ocenu o rezultatima pedagoškog rada kandidata), čime je praktično isključena svaka zakonska mogućnost njegovog napredovanja.
6. Kako je postalo jasno da ni jedan vaskularni hirurg u Srbiji, koji je istovremeno profesor Univerziteta, ne želi da podrži kandidata, prepoznatljivog po čistom plagijarizmu, Senat Univerziteta u Nišu je, mimo matične Katedre i Izbornog veća Medicinskog fakulteta i mimo naučno-stručnog veća za medicinske nauke na univerzitetu, imenovao šestu po redu Komisiju, što je u koliziji sa zakonom, Statutom fakulteta i univerziteta ali ovoga puta od profesora drugih specijalnosti, a ne vaskularnih hirurga, i pored činjenice da se radi o izboru docenta iz oblasti vaskularna hirurgija.
7. Članovi ove poslednje komisije, opterećeni sukobom interesa (zapošljavanje dece na fakultetu i sl), zažmurili su pred svim napred iznešenim diskreditujućim činjenicama o kandidatu, sa kojima su bili detaljno upoznati, i napisali pozitivan referat o kandidatu.
8. Na sednici Izbornog veća, održanoj 06.02.2013, iz ne baš najjasnih razloga je organizovano ponovljeno glasanje po članu 136 Statuta fakulteta, kojom prilikom dr Milić ponovo nije dobio potrebnu saglasnost, čime je po drugi put, u roku od godinu dana, potvrđeno da kandidat ne ispunjava zakonske uslove za izbor u zvanje nastavnika.
9. Sem pomenutog, na poslednjoj sednici Izbornog veća Medicinskog fakulteta, nije prihvaćen ni izveštaj Komisije niti predlog da se dr Milić izabere u zvanje docenta.
10. Na sednici Naučno-stručnog veća Univerziteta u Nišu, održanoj 26.02.2014, i pored velikog pritiska na članove veća, samo 13 njenih članova (što je na samoj granici legitimiteta), profesora Medicinskog fakulteta, preinačilo je odluku Izbornog veća Medicinskog fakulteta i izglasalo izbor kandidata u zvanje docenta, afirmišući, pri tom, flagrantno kršenje zakona i plagijarizam na niškom Univerzitetu.
11. Na kraju napominjemo i to da je dekan Medicinskog fakulteta držao u radnom odnosu pomenutog kandidata, punih godinu i po dana po isteku ugovora o radu, što predstavlja još jedan u nizu zakonskih prekršaja.
Nažalost, kompletnu ovu bruku oko izbora dr Milića u zvanje docenta, svim legalnim i nelegalnim sredstvima, forsirali su i podržavali dekan Medicinskog fakulteta i rektor Univerziteta. Takođe, napominjemo da su sa ovim slučajem upoznati svi nadležni organi, ali da još uvek niko nije reagovao.
Grupa nastavnika i saradnika Medicinskog fakulteta Univerziteta u Nišu
http://www.teleprompter.rs/pronaden-plagijator-medu-profesorima-na-medicinskom-fakultetu-u-nisu.html (http://www.teleprompter.rs/pronaden-plagijator-medu-profesorima-na-medicinskom-fakultetu-u-nisu.html)
JOŠ JEDNO GOVNO:
Megatrendov ekonomista na čelu specijalizovane bolnice preko politike!
Upoznajte Dobricu Purenović. Ona je Megatrendov ekonomista i nalazi se na čelu specijalizovane bolnice za rehabilitaciju "Gejzer" iz Sijarinske banje. Iako joj je ime Dobrica, uočićete da nije baš dozrela značenju njenog imena. Megatrendovci su sposobni za svaki mogući posao i to sa samo jednom diplomom!
http://www.teleprompter.rs/megatrendov-ekonomista-na-celu-specijalizovane-bolnice-preko-politike.html (http://www.teleprompter.rs/megatrendov-ekonomista-na-celu-specijalizovane-bolnice-preko-politike.html)
Nešto se mislim a što ne bi mi otvorili Univerzitet?
Ima ovde i doktora i mastera, šta fali da zakupimo neki kiosk na autobuskoj stanici i dok ljudi čekaju bus, možemo da ih edukujemo i da odbrane po neki doktorat? Nije to problem.
Misliš da nije trebalo da pravimo vladu u senci ZS, nego Univerzitet za SF, F i H na ZS. Imamo doktore nauka, pa nam za akreditaciju ne bi usfalilo.
Jašta. Ima i ovih koji se razumeju u marketing, pa mi moglo istureno odeqewe na kakvoj pijaci. Koliko prodavce da edukujemo savremenom marketinškom pristupu prodaje jaja, jagoda i ostalog zelja. Uz doktorat, naravno. Publike za odbranu doktorata bilo bi u svakom slučaju, pošto je i to merilo uspešnosti doktoranta.
Tu, bre, leži konkretna lova.
Akreditacija? Imaš predmet, imaš nastavni plan imaš kadar koji će predavati. Kad može Rambo da izmišlja predmete, šta fali nama? Ako zafali kadrova, samo sebi podelimo doktorate. Evo, javljam se za odbranu rada: "Etimologija i fenomenologija konflitktinih sukoba oko značenja crvenog i potamnjenog crnog slova u Crkvenom kalendaru i uticaj navedenog na red letenja aerodroma u Dubočici". Ima nekih 1356 strana, bez grafikona i tabelarnih prikaza statističkih istraživanja za proteklih 120 godina.
ako ćemo o pijacama, mogao bi da braniš ''Pravne začkoljice u slučaju policijske kontrole pijačnih tezgi: kako na sudu odbraniti sivu ekonomiju''
Nemo' mi se mešate u pijačni marketing. Tamo odavno držim tezgu, odnosno, katedru. I, svi me pitaju "Doktore, kako ovo, kako ono?" Fale mi samo asistenti za nošenje cegera.
To je barem lako. Imaš poglavlja kao: "Nije ovo moje, zamolila me strina da pričuvam tezgu dok ode do klozeta", ili "Pogrešili ste, kolega, ovo nije prodaja nego besplatno deljenje uzoraka, samo se poslužite", "Čekam doktora, otišao na vinjak pa da me odvezu do Laze" i slično.
Ako, a tko ce ukazivati na nepravde? Poremetilo bi drustveni poredak. Izdrzimo. Nasa borba urodit ce plodom. Vlada bi cak mogla razmotriti kakvu normu. Tri prozivanja dnevno min. FB, TW ili neki normalni forum.
A i lakse je no raditi. Tko ce odrzavati kiosk? Treba to i pomesti dvaput godisnje, pojma nemam. Bojim se.
Ima onih koji su na specijalizaciji u inostranstvu: čišćenje kanalizacije, otpušavanje wc-ea itd. Kada dođu u posetu familiji, mogu praktično pokazati studentima kako to funkcioniše.
nego, za ozbiljno... Kad bejah u Niš, ima neki tržni centar. I na prvom spratu mala kancelarija, gotovo kao šalter za turističku agenciju. A na izlogu (većem od prostorije) stoji Univerzitet iz Novog Pazara, sa popisom fakulteta. Bilo zatvoreno, inače bih svratio.
Može Gul da potvrdi, ako još postoji.
Univerzitetsko istureno odeljenje, mislim.
Prica se sapatom kako se i taj izlog cisti dvaput godisnje. Ne znam. Mislim da je nas trud previse bitan za drustveno uredjenje.
Bez brige, Ghoul će sve da ih pohvata. I te iz Novog Pazara.
drugačije ću ja to da pometem. uskoro.
možda.
Kad te izaberemo za guvernera Niške Banje i okoline.
Zaboravljeni lažni doktorat Tihomira Simića
Iako je prošlo skoro dve godine od kada je 021 otkrio lažnu diplomu Tihomira Simića, tada direktora Elektrovojvodine još uvek niko nije reagovao.
(https://www.znaksagite.com/diskusije/proxy.php?request=http%3A%2F%2Fwww.021.rs%2Fimages%2Fstories%2FSlobodan_2%2Ftihomir_simic_ev.jpg&hash=d5ff0a540efc5c41a5aff2fc5a65ff9927521812)
Danas, kada je aktuelna priča o lažnim diplomama, stiče se utisak da su lažnjaci interesantni samo ako se radi o poltičarima iz samog vrha vlasti ili estradnim ličnostima, poput Miće Megatrenda.
Na to što je ovaj čovek prijavio lažni doktorat i na osnovu toga imao znatno uvećan koeficijent za platu svi su ostali nemi. Bivši visoki funkcioner Pokreta snaga Srbije i direktor gotovo svih firmi koje je Bogoljub Karić posedovao, Tihomir Simić je na mesto generalnog direktora jednog od najjačih vojvođanskih preduzeća došao na predlog Nenada Čanka.
Pre dve godine nam je u Prosvetnoj inspekciji rečeno da se nisu bavili slučajem lažnog doktorata jer "niko nije podneo zvaničan zahtev za proveru verodostojnosti Simićeve diplome, zbog čega postupak nije ni pokrenut". Podsetimo, Simić je u svojoj biografiji naveo da je doktorirao van Srbije, na havajskom univerzitetu Western Pacific.
Kako je tada otkrio 021, fakultet na kom je on navodno doktorirao zatvoren je maja 2006. zbog prodaje diploma preko interneta. Prema sudskoj presudi, diplome koje su "studenti" ovog fakulteta dobili nisu prihvatljive prilikom zapošljavanja, dok u određenim naučnim poljima naučna zvanja dobijena na ovom fakultetu predstavljaju osnov za krivično gonjenje samih akademaca.
http://www.021.rs/Novi-Sad/Vesti/Zaboravljeni-lazni-doktorat-Tihomira-Simica.html (http://www.021.rs/Novi-Sad/Vesti/Zaboravljeni-lazni-doktorat-Tihomira-Simica.html)
Cvidze!!! :-|
Fotosop, ili hrabar modni stav?
Ne razumijem prituzbe. Ako/kad su svi dr. uvijek navedem dr. dr. i van konkurencije. O Sagito.
Tezak dan. Lupio sam pet lajkova na poplave, nikako se ozbiljno dovuci do znanosti i obrazovanja. Da ne spominjem tri tvita protiv nepravde opcenito. Kao da ce mi to netko priznati.
ČISTOĆA!!! :-D :-D :-D
Direktor lažirao diplomu pa nestao
Zamenik direktora JKP "Čistoća" i šef odborničke grupe SNS u Skupštini Smedereva Petar Disić (44), posle sumnje da je lažirao diplomu Visoke škole za menadžment u Kruševcu - "nestao" je iz grada. Zajedno sa njim nestao je i njegov poslovni dosije iz firme, kao i sumnjiva diploma, pa policija i tužilaštvo sada tragaju i za Disićem i za diplomom, pišu "Novosti".
Skandal počinje da liči na trećerazredni detektivski triler. Disić, koji se sumnjiči za falsifikovanje diplome Visoke škole strukovnih studija za poslovno-industrijski menadžment u Kruševcu, koja mu je donela funkciju zamenika direktora u "Čistoći", brani se sa slobode i sa nepoznate adrese. Osnovno javno tužilaštvo dobilo je nekoliko krivičnih prijava protiv njega zbog sumnje u falsifikovanje isprave. Prema rečima tužiteljke Dragane Popović, tužilaštvo je od PU Smederevo zatražilo prikupljanje obaveštenja o ovom slučaju. "Novostima" je u policiji potvrđeno da je zahtev tužilaštva stigao, trenutno se proveravaju sumnjive diplome.
Iako su "Novosti" na osnovu Zakona o dostupnosti informacija od JKP "Čistoće" tražile dokumentaciju zamenika direktora, nismo je dobili, a zakonski rok je prošao. Takođe, praznih ruku je i policija.
"Diploma nije u dosijeu, jer je zamenik direktora odmah po izbijanju afere dokumentaciju uzeo i odneo", kaže izvor "Novosti" iz "Čistoće".
Sekretar Visoke poslovne škole strukovnih studija "Profesor dr Radomir Bojković" u Kruševcu Aleksandra Milovanović obavestila nas je zvaničnim dopisom da Disić nikada nije bio student te ustanove. Profesori i direktor škole, čiji su potpisi na diplomi, godinama pre Disićevog "diplomiranja" nisu radili u školi. Diploma čak ne liči na original.
Petar Disić nam je ranije rekao da ne želi da komentariše optužbe dok, kako kaže, ne dobije zvaničan dopis Visoke škole iz Kruševca, posle čega će, po njemu, "sve biti jasno". U nezvaničnom razgovoru je tvrdio da je diploma njegova, da je završio školu, kao i da afera ima političku pozadinu, jer je jedan od najbližih saradnika gradonačelnice.
Direktor JKP "Čistoća" Kristijan Đurić, kadar SPO, imenovan je za vršioca dužnosti 2011. Prema zvaničnom odgovoru iz "Čistoće", Đurić je tada bio apsolvent na Fakultetu za bezbednost i kriminalistiku, ali nije navedeno kog Univerziteta. Nezvanično, reč je o fakultetu iz Banjaluke. "Novosti" su tražile na uvid i Đurićevu fakultetsku diplomu, jer je u međuvremenu postavljen za direktora. Dokument nismo dobili, a rok za to ističe 23. juna.
http://www.boom93.com/info/lokalne-vesti/22149/direktor-lazirao-diplomu-pa-nestao.html (http://www.boom93.com/info/lokalne-vesti/22149/direktor-lazirao-diplomu-pa-nestao.html)
Eve ga još jedan dr: http://www.kurir-info.rs/rektor-kod-nas-nije-doktorirao-toncev-zavrsio-sam-2013-clanak-1434661 (http://www.kurir-info.rs/rektor-kod-nas-nije-doktorirao-toncev-zavrsio-sam-2013-clanak-1434661)
Dok je bravar bio šef niko se nije pravio doktor. Osim doktora.
http://youtu.be/KaX93ohjVlY (http://youtu.be/KaX93ohjVlY)
KAKVI JEBENI KLOVNOVI! :) :-x
Tončev: Moje "dr" ne znači doktor, već doktorand
Izvor Južne vesti | NIŠ | SURDULICA
Na zvaničnom sajtu Narodne skupštine Republike Srbije netačna biografija poslanika
Iako je svestan činjenice da nije doktor nauka jer još nije odbranio doktorsku disertaciju, narodni poslanik SPS-a iz Surdulice Novica Tončev ispred imena piše "dr" smatrajući da to znači "doktorand", odnosno student doktorskih studija. "Kako ja to da napišem? D.o.?" - pita Tončev.
U tome što u njegovoj poslaničkoj biografiji na zvaničnom sajtu Narodne skupštine i na izbornoj listi SPS-a na prethodnim parlamentarnim izborima stoji da je po obrazovanju doktor građevine, bivši dugogodišnji predsednik Opštine Surdulica ne vidi ništa sporno jer, kaže, to ne znači da je on doktor nauka.
(https://www.znaksagite.com/diskusije/proxy.php?request=http%3A%2F%2Fwww.juznevesti.com%2Fuploads%2Fassets%2F2014%2F06%2F24%2F38797%2F490x370_Doktor-gradjevine.jpg&hash=6eb47f7fe45eafcbe2f9739cc40c8c9d79c69b88)
- Ko je rekao da sam odbranio disertaciju? Šta sam ja kada završim doktorske studije? Ja nigde nisam napisao "doktor nauka" - kaže Tončev za Južne vesti.
Novica Tončev
Ko je rekao da sam odbranio disertaciju?; foto: CINS.org
Međutim, nakon informacije u medijima da u bazi Univerziteta u Nišu ne postoji podatak da je poslanik doktorirao, Tončev se oglasio saopštenjem u kom navodi da je na Građevinsko-arhitektonskom fakultetu "završio doktorske studije" tako što je, kako objašnjava, od 2009. do 2013. godine "položio svih 11 ispita predviđenih planom i programom".
Zato je, smatra Tončev, njegov potpis sa skraćenicom "dr" sasvim prikladan jer, kako ističe, ne pokazuje da je doktorska disertacija odbranjena, već da su te studije završene.
- Šta piše? Dr? Pa to je doktorand! Pa kako se piše skraćenica za "doktorand"? Kako ja to da napišem? "D.o."? Ranije je bilo ono "mr" za magistra. Eto, to je moje objašnjenje. Ne znam da li ljudi hoće sada da prave medijsku pompu od toga - kaže Tončev, inače diplomirani inženjer građevine još uvek na doktorskim studijama.
Rektor Univerziteta u Nišu prof. dr Dragan Antić kaže da i pored toga što je neko položio sve ispite na doktorskim studijama ali nije odbranio doktorat, ne može da se potpisuje doktorskom titulom.
- Ako nije doktorirao, onda nije doktor. Ne može da se doktorira dok se ne odbrani doktorska disertacija. To vam je kao "doktor za rokenrol", kao Milić Vukašinović - kaže rektor.
Informacija o tome da Tončev zapravo nema doktorat pojavila je nakon što je na Univerzitetu u Nišu, u odgovoru na zahtev za pristup informacijama od javnog značaja, utvrđeno da u evidenciji saglasnosti na odluke o odobravanju tema doktorskih disertacija nema imena Novice Tončeva.
Bez toga nemoguće je prijaviti, odnosno odbraniti disertaciju, pa samim tim i postati doktor nauka.
Inače, pojam "doktorand" nije definisan zakonom, već se najčešće pominje u statutima fakulteta i označava studenta doktorskih studija.
http://www.juznevesti.com/Drushtvo/Toncev-Moje-dr-ne-znaci-doktor-vec-doktorand.sr.html (http://www.juznevesti.com/Drushtvo/Toncev-Moje-dr-ne-znaci-doktor-vec-doktorand.sr.html)
Ето, а ти чеко толке године да почнеш да се потписујеш са "др"!
ASPIRAND!
Možda čak i prevarand, a svakako zajeband. :lol:
al, pazi, zanimanje mu je doktor građevine :)
Pa i zgrade neko treba da leči :lol:
Suspendovan srpski naučni časopis
| B. NIKOLIĆ
Zbog zloupotreba u procesu prihvatanja naučnih radova za objavljivanje ,,Arhiv bioloških nauka" je suspendovan sa nacionalne liste referentnih naučnih časopisa. Istovremeno je Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja podržalo najavu da će Upravni odbor Srpskog biološkog društva, inače izdavača ovog časopisa, podneti ostavku.
Odluku o suspenziji ,,Arhiva bioloških nauka" sa SCI liste, na kojoj se nalaze sve relevantne naučne publikacije, doneo je Centar za evaluaciju u obrazovanju i nauci (CEON) koja vodi ovaj indeks. U pitanju je nezavisna naučno-tehnološka opservatorija, koja okuplja istraživače i stručnjake iz više domaćih istraživačko-razvojnih organizacija koji se bave problemima evaluacije u nauci i visokom obrazovanju.
,,Obaveštavamo vas da smo u svojstvu izdavača SCIndeksa - Srpskog citatnog indeksa kao i člana Međunarodnog komiteta za etiku publikovanja (COPE) privremeno isključili vaš časopis Archives of Bilogiacal Sciences (ABS) sa popisa referisanih časopisa. O tome smo obavestili i MPNTR uz predlog da se časopis suspenduje, tj. da se privremeno izostavi sa liste kategorizovanih naučnih časopisa. Svoju odluku smo doneli na osnovu rezultata istraživanja uređivačke prakse u časopisu ABS. Taj postupak je pokrenut na osnovu indicija iz obrazloženja skorašnje odluke da se taj časopis stavi na Listu predatorskih časopisa (http://scholarlyoa.com/ (http://scholarlyoa.com/))." – stoji u dopisu koji potpisuje dr Pero Šipka, predsednik Centra, sa još 10 profesora i doktora nauka.
Potpisnici CEON dopisa su: dr Pero Šipka, dr Pavle Pavlovi,prof. dr Jelena Knežević-Vukčevi, prof.dr Neda Mimica Dukić, prof. dr Ružica Igić, dr Borislav Grubor, dr Koviljka Krtolica-Žikić, dr Snežana Pajović, dr Jelena Begović, dr Ljiljana Vićovac-Panić i prof.dr Rajko Gnjato.
Sve je počelo pre desetak dana kada je svetski poznati sajt koji se bavi proverom naučnih časopisa i razotkrivanjem onih koji objavljuju neproverene rezultate, iako tvrde da recenzije postoje ,,Scholarly Open Access", objavio je članak o srpskom ,,Arhivu bioloških nauka", a zatim tu informaciju prosledio emailom biolozima širom naše zemlje.
Ovu informaciju preneo je i B92, objašnjavajući da je autor pomenutog sajta Džefri Bil, svetski poznat borac za otvoren pristup naučnim informacijama, inače kreator poznate Bilove liste ,,predatorskih izdavača", objavio iskustva koja je sam imao u pokušaju da objavi naučni rad u ovom srpskom časopisu.
Glavni urednik ,,Arhiva bioloških nauka" dr Božidar Ćurčić, inače redovni profesor Biološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, kako navodi Džefri Bil tražio je naknadu od 1785 evra za njegovo objavljivanje. Uz dodatnu naknadu ponuđeno je i štampanje rada po ubrzanoj proceduri. Rad je prihvaćen za objavljivanje za manje od 24 sata bez recenzije nezavisnog stručnjaka iz te oblasti (što je pravilo u nauci).
Centar za evaluaciju u obrazovanju i nauci u svom dopisu dalje navodi da je ,,verodostojnost ovih optužbi neposredno vidljiva iz kopija dokumenata datih u prilogu obrazloženja. Proverili smo ih dopunski upitom Džefriju Bilu, uredniku bloga i autoru liste, a njegovim posredstvom i autoru koji je žrtva neetičkog postupka ABS."
,,Na upit smo dobili zadovoljavajuća uveravanja. Zatražili smo objašnjenje i od GU ABS, prof. dr Božidara Ćurčića poslavši mu zahtev da odgovori na pitanja koja se tiču uređivačke prakse ABS. Na taj zahtev poslat elektronskom i redovnom poštom nismo o datom roku (7 dana) dobili bilo kakav odgovor iz čega smo zaključili da on nije u stanju da ospori pomenute optužbe." – nastavlja dr Šipka.
Detaljna analiza kvaliteta rada ABSa od strane CEON sadrži i sledeće primedbe:
Glavni urednik je u ABS, dakle u časopisu koji uređuje, sistematski objavljivao nedopustivo velik broj sopstvenih i radova dva člana svoje uže porodice, sina i ćerke.
U ABS smo registrovali brojna svedočanstva manipulativnog citiranja, usmerenog na veštačko uvećanje impakta... Gomilanje "svežih" citata, tj. onih starih do dve godine (jedinih koji se uzimaju u obzir pri izračunavanju tzv. impakt faktora) krajnje je atipično u odnosu na sve druge časopise iz svoje grupe (Biologija).
Pomoću odgovarajućeg softvera (iThenticate) samo u radovima iz 2013 godine registrovali smo čak 21 rad koji bi u valjanoj proceduri morali biti proglašeni plagijatima, kao i 10 radova koji bi se morali kvalifikovati kao autoplagijati.
ABS pribegava suptilnim vidovima marketinga koji su tipični za tzv. predatorsko ponašanje.
Zaključak CEON je nedvosmislen:
,,Na osnovu tih i drugih nalaza ocenili smo da je narušavanje međunarodnih publicističkih standarda u ABS poprimilo takve razmere da bi nastavak njegovog indeksiranja ugrozio legitimnost upotrebe SCIndeksa u evaluativne svrhe. Ako bismo propustili da sankcionišemo ABS i sami bismo postali saučesnici etički neprihvatljive prakse i doprineli defamaciji domaćeg naučnog izdavaštva na čijem unapređenju radimo već više od deset godina. Polazeći od toga da ovakve razmere nepopštovanja elementarnih etičkih normi nisu mogle biti nepoznate članovim uredništava ABS, pozivamo vas kao (sa)izdavača da po hitnom postupku smenite uredništvo ABS, a svakako GU. Predlažemo da s tim, takođe hitno, upoznate Thomson Reuters kao izdavača WoS/JCR. Smatramo da se jedino merama te vrste i takvih razmera časopis ABS može zaštititi od (inače skoro izvesnog) isključenja iz pomenutih baza."
Na vest o tome da je Upravni odbor Srpskog biološkog društva, zbog skandala oko ,,Arhiva bioloških nauka", odlučio da na Skupštini Društva podnese kolektivnu ostavku, reagovalo je i Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja svojim saopštenjem.
,,Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja pozdravlja ovaj čin kao očekivani i dobrodošao i izražava uverenje da će u narednom periodu biti uložen značajan napor da se ovakva situacija prevaziđe i da se povrati ugled ovog međunarodnog časopisa." – navodi se u saopštenju Ministarstva.
http://www.b92.net/zivot/nauka.php?yyyy=2014&mm=06&dd=28&nav_id=869541 (http://www.b92.net/zivot/nauka.php?yyyy=2014&mm=06&dd=28&nav_id=869541)
QuoteTončev: Moje "dr" ne znači doktor, već doktorand
o, gospodi pomiluj, gospodi prosti i spasi nas od bezumnog spoja gluposti i bezobrazluka.
Quote from: D. on 29-06-2014, 07:44:33
QuoteTončev: Moje "dr" ne znači doktor, već doktorand
o, gospodi pomiluj, gospodi prosti i spasi nas od bezumnog spoja gluposti i bezobrazluka.
The Lord replies: "Оставите ме на миру, ето вам ваша секуларна држава!" :evil:
http://www.blic.rs/Vesti/Drustvo/477215/KONUS-9-jula-o-doktoratu-ministra (http://www.blic.rs/Vesti/Drustvo/477215/KONUS-9-jula-o-doktoratu-ministra)
GROBAR I NJEGOVI PLJAČKAŠI GROBOVA!
Nikolićev savetnik krao naučne radove od kolega
V.Z.C. | 30. 06. 2014.
Olivera Antića (63), savetnika predsednika Srbije, profesori s Pravnog fakulteta su prijavili da je od njih krao naučne radove.
Skandalmajstor: Oliver Antić
Profesor Aleksandar Jakšić prijavio je Antića da je 2004. u svom naučnom radu ,,Imenovani i neimenovani ugovori u savremenom obligacionom pravu", objavljenom u časopisu ,,Anali Pravnog fakulteta", prepisao čak šest stranica iz knjige ,,Elementi za jedno ugovorno pravo", koju je Jakšić objavio s kolegom Srđanom Stojanovića 1995.
Iako je prijava za plagijat podneta Odboru za profesionalnu etiku 5. marta 2010, a dopuna 13. aprila iste godine, još nije doneta odluka. Antić je na osnovu spornog teksta izabran i za profesora na predmetu Obligaciono pravo.
Na Pravnom fakultetu sačuvan je dokument koji potvrđuje da je Antić primljen za asistenta i pored nedovoljne ocene.
,,Blic" je ranije objavio odluku dvočlane komisije (komisije su bile tročlane) da bude primljen iako ne ispunjava uslove, ali se navodi da je istaknut član Komunističke partije.
http://www.blic.rs/Vesti/Drustvo/477170/Nikolicev-savetnik-krao-naucne-radove-od-kolega (http://www.blic.rs/Vesti/Drustvo/477170/Nikolicev-savetnik-krao-naucne-radove-od-kolega)
http://www.twitlonger.com/show/n_1s2advg (http://www.twitlonger.com/show/n_1s2advg)
QuoteTraže mi ovde pojedinci moju doktorsku disertaciju na uvid. Po kom osnovu bilo ko ima pravo da sumnja da sam baš ja bilo šta nelegalno ili nemoralno uradio. Ukoliko je osnov moj fizički izgled, tetovaže...ili sportska karijera ("jer bože moj, svi sportisti su glupaci"), pa po tom istom osnovu, možda sam i diplomu osnovne škole kupio, pa i to treba da dokažem. Nikome ne želim da se pravdam, a ako bilo ko u bilo šta sumnja, neka poseti nadležne organe ili bilo koju drugu instituciju i nek potraži pravdu kroz nju, nemam nikakav problem sa tim. Moj život je transparentan i javan već preko 20 godina i nemam šta da krijem ni od koga. Sve svoje u životu sam pošteno i časno stekao i ničeg se ne stidim, ali nemam nameru da samo zato što je neko odlučio da nas sve stavlja u isti koš, pristanem da se bilo kome pravdam i valjam u blatu koje se namenski stvara u našem društvu, da bi se stvorila slika da smo svi isti. Nismo isti!
Pa, lepo je odgovorio. :)
mogao je tih desetak megabajta pdf disertacije da postavi tako transparentno...
inače
Pravni fakultet, glasine po netu
1. Gašo Knežević prijavio da je Jakšić ukrao delove udžbenika za MPP od nekog nemačkog autora
2. radikali prijavili da je Gašo ukrao deo doktorske disertacije od nekih autora
3. sada Jakšić prijavljuje Antića
4. protiv Jakšića se vodi krivični postupak zbog primanja mita
Pre neku godinu Šešelj je optužio profesora, čini mi se, Lilića kako je napisao udžbenik koji nije u potpunosti autorsko delo. Nakon toga je veštačeno na sudu i dokazano da je Šešelj u pravu. Šta je sa udžbenikm bilo, ne bih znao kasti, ali to pokazuje kako su ovakve stvari i ranije bile predmet sudskih sporova i ko je nadležan da to pitanje rešava. U konkrentom slučaju, čini mi se, Lilić je tužio Šešelja i stvar je završila kako je završila.
Varum ja ovo šprehen (moram početi da šprehen tevtonski jer vidim gde se zbližavamo sa Germanijom)?
Ako su pojedini naučni radnici i uglednici optuženi, oklevetani gde su lopine, plagijatori, kilavi prepisivači i sve to zarad titule i uzdignuća svoje ličnosti na pijedastal veličine u svesti mediokriteta, a nisu to učinili, neka se stvar raspravi pred sudom. Kakvi, takvi, oni su poslednja instanca na kojoj se kroz utvrđuje istina.
još samo da dočekamo dan da Slina nekog tuži :)
To i jeste poenta: tvrdite kako moj rad nije autentičan? Izvolite na sud pa dokažite svoje tvrdnje. Kod klevete onaj ko je izgovorio klevetu dokazuje tačnost a ne onaj ko je oklevetan.
http://www.kurir-info.rs/uhapsen-dr-milan-jankovic-predsednik-privredne-komore-beograda-clanak-1443011 (http://www.kurir-info.rs/uhapsen-dr-milan-jankovic-predsednik-privredne-komore-beograda-clanak-1443011)
Obratiti pažnju na sledeći deo:"Inače Janković je ranije bio prvostepeno osuđen je na osam meseci zatvora i tri godine uslovno zbog falsifikovanja diplome. Inače, Prvi osnovni sud u Beogradu prethodno je utvrdio da je diploma Milana Jankovića, stečena na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, na osnovu koje je on potom magistrirao i doktorirao, zapravo falsifikovana."
Sad, pošto sam pravno neuk, nije mi jasno kako i dalje neko može imati tituli dr. ako je osnovna diploma iz koje se ovo sve radja, falsifikat? Molio bih akadmeske građane koji rade na BU i u ostalim ustanovama da mi objasne logiku, jer se u mojoj glavi još vrti ono Baltaza Bogošića: "Što se krivo rodi, vreme ne ispravi."
Tog Jankovića treba mlatiti, ok.
A današnji INFORMER na naslovnoj strani donosi vest o njegovom hapšenju, pod naslovom: SVINJA ALAVA.
Mislim da to još nismo videli...
Informer ima stvarno čudno ponašanje. Uvrede u naslovima samo pršte. U nekim drugim vremenima i na nekom drugom prostoru, bili bi kažnjeni samo tako.
A Vladimir Beba Popovic je Vojislava Sešelja u Utisku nedelje pre neki dan onako usput nazvao Hanibalom Lektorom.
Mislim da je to najlepši kompliment koji je nekome dodeljen na srpskoj političkoj sceni ikada. Naročito što dolazi od Bebe koji je i sam veoma inteligentan i sklon dubinskim manipulacijama sa ljudima ... :-)
Quote from: Mark on 01-07-2014, 13:13:45
A Vladimir Beba Popovic je Vojislava Sešelja u Utisku nedelje pre neki dan onako usput nazvao Hanibalom Lektorom.
iako je šeki moralna i duhovna gromada za tog bepca, moram priznati da mi je ta opaska o hanibalu onomad izmamila osmeh! :)
U dosadašnjim analizama doktorata ministra policije, glavni fokus je bio na činjenici da su značajni delovi teksta ,,doktorata" plagirani. Ja bih se malo pozabavio empirijskim delom ,,istraživanja", odnosno činjenicom da ,,doktorat" uopšte nije doktorat. Svaki doktorat bi morao da da originalan naučni doprinos. Da unapredi znanje čovečanstva i da pomeri granicu znanja. Čime nam je dr Stefanović proširo vidike?
http://blog.b92.net/text/24396/Empirijsko-istrazivanje-megadoktora-Stefanovica/ (http://blog.b92.net/text/24396/Empirijsko-istrazivanje-megadoktora-Stefanovica/)
jadno slinče, što ga razvukoše
e ovo je već prava kritika, a ne ona smijurija britanske MI3
Iskido ga Radulović. Treba ovo, istorijskog pamćenja radi, staviti i na topik o Slini.
Treba se zapitati koliko je još ovako naučno bezvrednih doktorata naštancano u poslednjih deceniju-dve-tri. Pa i onih iz SFRJ, jer reče nako da su svi oni doktorati na temu samoupravljanja (kao onaj Micin na primer) teško sranje - lako je doktorirati na temi i u igri koju smo bukvalno sami izmislili i sami odredili sva pravila u njoj ...
naštancano koliko hoćeš, čak i među profesorima, a profesora bar nema mnogo, mogli bi da ih dobro provjere, da ne bude samo Slinina guzica u pitanju
Slina je svakako samo vrh ledenog brega, odabran čak ne ni zbog pozicije na kojoj je već najpre kao indirektni nasrtaj na Aleka V. da se ne uznese. Ali pošto se i pre afere sa slinavim doktoratom naširoko pisalo o tome koliko se u ovoj zemlji doktorira, kako ljudi objavljuju radove i po kakvim časopisima, jasno je da bi ceo sistem trebalo pošteno protresti.
(https://www.znaksagite.com/diskusije/proxy.php?request=http%3A%2F%2Fi60.tinypic.com%2F126bm88.jpg&hash=78bdd4aec5983c8c655720ff1f0d1bf775a83702)
Leba ti Gule, a što ti ne konkurišeš u Mega sega trend kao profesor? Lepo tebi, lepo njima... Ima i ova Akademija umetnosti, mogao bi da se javiš pa sa Mirjanom Karanović i Slinišom Kovačevićem, Zijahom Sokolovićem da udaraš glanc na talent budućih reditelja,. glumaca i gumica, ovaj, glumica.
Mada, sve mi se čini kako je i Maja Volk napravila neku svoju školu...
Kad već nećeš da otovorimo svoj kiosk na stanici u Niš....
(Mogli bi i ispred Radona, šta misliš?)
možda i oću - ako ne upali moj Plan A!
Sad malko ozbiljnosti sa moje strane.
Studio B, juče, gost nekakva spodoba, poslanik valjda... Voditeljka ga najavljuje rečima: "eto, malo se zna da ste Vi diplomirali pravo na državnom fakultetu i da ste potomak ..." nekog tamo tresimuda.
Opservacija: sad je bitno istaći kako si završio državni fakultet, pošto to daje na kredibilitetu. U očima samih zoon politikusa jasno je koliko se devalvirao status obrazovanog ili intelektualca kako ga doživaljava mali Perica.
Odavno tvrdim kako moja diploma jeste zgodan dokument, veoma korisna za neke stvari, ali ona njena prava funkcija nije moguća. Suviše je tvrda za upotrebu u toaletu.
DOLIJAO I ŠAPIĆ! RASKRINKAN!!! :-| :-| :-|
Drski plagijat Aleksandra Šapića
Ukratko: doktorska disertacija Aleksandra Šapića jedan je od najstrašnijih primera plagijata koje smo imali prilike da vidimo. Imajući u vidu obim lopovluka, plagijat je očigledno bio smišljen i nameran. Nema mesta sumnji, dakle, da g. Šapić svoj doktorat nije stekao ,,pošteno i časno," kako to sam javno tvrdi. Da li se stidi, ne znamo, ali se nadamo da zna šta mu je činiti.
http://pescanik.net/2014/07/drski-plagijat-aleksandra-sapica/ (http://pescanik.net/2014/07/drski-plagijat-aleksandra-sapica/)
Evo, znači sve ovo ipak nije politički napad na SNS nego lepo i dosledno čišcenje naše naučne scene od lažnih doktorata ... Ovim ljudima država treba da da redovnu platu da nastave sa svojim analizama!!!
Ma, Šapić je relativno nebitna pojava za mračne naručioce hajke na Stefanoviša pa je on ovde dimna zavesa da sevlasi ne dosete. :lol: :lol:
No, to na stranu, meni je do jaja kao se on nekidan kurčevito obrtaćao javnosti na tviteru, kao, znao on kako je stekao doktorat i tako to, a vid' sad.
Au, kakva trulež isplivava. Čak i od onih od kojih se nismo nadali. Tužno.
Nismo se nadali, od koga, od Šapića? Jesi ga slušala nekad na televiziji? ,,Doktor nauka'' ne može tri smislene rečenice da poveže. Ne znam što mu je to uopšte trebalo, zašto su tako gladni tog ,,dr'' ispred imena, bio je uspešan u poslu kojim se bavio, proslavljeni sportista, i umesto da ostane zapamćen kao takav, sad će u javnosti da se razvlači kao i Slina. Zašto mu je, koji đavo, to trebalo u životu?
A evo njegovog odgovora. Greškom nije naveo izvor...sve ostalo su zlonamerne insinuacije... :idea:
http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2014&mm=07&dd=05&nav_category=12&nav_id=872711 (http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2014&mm=07&dd=05&nav_category=12&nav_id=872711)
Muka je što je Šapićev propust teži propust. Ključni citati su nepropustljivi. U vreme Muškatirovića vaterpolisti su bili najobrazovaniji sportisti.
Pravi trenutak da se podsetimo ovoga :lol:
(https://www.znaksagite.com/diskusije/proxy.php?request=http%3A%2F%2Fi61.tinypic.com%2Frmslz9.jpg&hash=7b5c7b11e00b1b5a6b1f1c273398c3625385b1e8)
PRAVNICI!
ŠTA REĆI?! :)
Бисери будућих правника: Карађорђе ратовао на Неретви
јул 1, 2014
Oceni ovo (15 Glasovi)
"Бисери" студената Правног факултета у Београду, које већ годинама прикупља др Војислав Станимировић.
Нема генерације и пријемног испита да не изнедри понеку "мудрост"
fakultet
БОРХЕС је био египатски фараон, Хомер римски војсковођа који је предводио битке на Илијади и Одисеји, а Хамлет је написао "Ромеа и Јулију". Ово су само неки од "бисера" које матуранти просипају на пријемном за Правни факултет у Београду или већ примљени бруцоши на једном од првих испита – Упоредна правна традиција.
Годинама их прикупља и бележи доцент др Војислав Станимировић.
- Овакве грешке настају најчешће услед "глувих телефона". Чекају да им неко шапне тачан одговор, а онда га још погрешно чују – започиње Станимировић причу за "Новости", док пребира по цедуљама и слатко се смеје забелешкама од којих су неке старе више од деценије. – Добар пример је када уместо Јозефа Другог један кандидат напише да је Патент о толеранцији у Аустрогарској донео Јусуф Други.
Иза свега се, каже проф. Станимировић, крије велико незнање. И још када се укрсти са тремом, тестови буду пуни "бисера мудрости".
Тако је, рецимо, књижевни лик "Корена" Добрице Ћосића, уместо Адама Катића, постао Милан Панић, а Ћосић је, успут, и аутор "Фауста". Први српски патријарх звао се Амфилохије или Артемије, уместо Јоаникије. Дубровачку Републику укинули су Норвежани, а у средњој Америци Шпанци су покорили Маје и Гоје. Ацтеке је покорио Ханибал, а Инке Англи и Саси. У Другом светском рату одбраном Москве командовали су, према мишљењу кандидата на пријемном испиту – Рузвелт, Черчил, Молотов и Контузов!
Један од повода да овај рат уопште почне било је, устврдио је неки од студената, отцепљење Манджурије од Сједињених Америчких Држава. Најтеже им, изгледа, иде са ратовима и војсковођама.
- У Церској бици се, каже један бруцош, истакао Стеван Сремац – препричава наш саговорник. – Наполеона су протерали на острво Лезбос. А када је требало да неки од њих напише на коју функцију је Наполеон изабран 1799. године – одговор је био "изабран је за првог човека"!
У низу "мудрости" академци су тврдили да је теорију условних рефлекса утврдио Архимед, а модерну теорију атома Павлов. У земљишне књиге уносе се гениталије (генералије) власника. Атомска бомба бачена је на Хирошиму и Надагаскар (Нагасаки), а уместо јапанског цара Хирохита, писали су Мао Це Тунг и Куросава! Проналазач динамита звао се, а како друго него Динамит, а по некима је то био и Ајнштајн!
- Највећи део ових забелешки настао је пре више од десет година. Тада је факултет, зарад социјалног мира, уписивао много више студената, па је и селекција била слабија – објашњава Станимировић. – Сада их је далеко мање, али и даље нема генерације и теста да не "заблиста" понеки бисер. Дешава се и добрим студентима да их трема потпуно блокира, па да помешају градиво и изгреше елементарне ствари. Чак и у квалитетним радовима некада има кардиналних грешака!
Матија Ненадовић је, тврди један студент, био солунски монах. Покрет "реформације" увео је Келвин Клајн, а у северној Африци 429. године државу су основали Кинези. Семирамидине вртове направио је Херодот за Симониду. У Првом српском устанку борили су се Карађорђе и Немања и то у бици на Неретви! Војно-административне области у Византији зову се прерије, а Италија је у Први светски рат ушла 1882. године. "Балканског шпијуна" написао је Душан Стојковић, а штампу су измислили, главом и брадом – Бенджамин Френклин, Пулицер и Гебелс!
КЊИЖЕВНА ЗАБУНА"Улазница" за Правни факултет је и тест из српског језика и књижевности. А препознавање књижевних дела, њихових аутора и јунака појединим кандидатима баш никако није ишло. Тако је "Дон Кихота" написао Кафка, а "Чича Гориа" Бекет или Молијер. Један од највећих грчких трагичара је Аристотел. Бранислав Нушић је написао "Нечисту крв", а Милош Црњански "Сумануту" ("Суматру")!
http://zelenaucionica.com/biseri-buducih-pravnika-karadjordje-ratovao-na-neretvi/ (http://zelenaucionica.com/biseri-buducih-pravnika-karadjordje-ratovao-na-neretvi/)
Quote from: Anomander Rejk on 05-07-2014, 13:23:25
Nismo se nadali, od koga, od Šapića? Jesi ga slušala nekad na televiziji? ,,Doktor nauka'' ne može tri smislene rečenice da poveže. Ne znam što mu je to uopšte trebalo, zašto su tako gladni tog ,,dr'' ispred imena, bio je uspešan u poslu kojim se bavio, proslavljeni sportista, i umesto da ostane zapamćen kao takav, sad će u javnosti da se razvlači kao i Slina. Zašto mu je, koji đavo, to trebalo u životu?
Baš zato što je glup, iskompleksiran i nemoralan...
Inače, čovek je upravo ovde priznao da je plagijator jer je ''nenamerno zaboravio da spomene izvor'' ( http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2014&mm=07&dd=05&nav_category=12&nav_id=872711 (http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2014&mm=07&dd=05&nav_category=12&nav_id=872711) ).
Pa to je taj poznati laki akademski prekršaj - plagijat iz nehata. :lol:
Zabavljam se crvenim i zelenim brojkama kod komentara. Kad spominju Šapića onda ima zelenog, a nema crvenog. Međutim, spomene li se Stefanović, onda crveno bude veće od zelenog, koliko god da je zeleno veliko.
Saopštenja i informacije povodom sumnje da je disertacija dr Aleksandra Šapića plagijat
Povom teksta objavljenog na internet strani Peščanika u kome se navodi da je doktorska disertacija dr Aleksandra Šapića plagijat, rektor Univerziteta Union, prof. dr Zlatko Stefanović daje sledeće
SAOPŠTENJE
Na sednici senata Univerziteta Union koja je zakazana za 10. juli 2014. godine, senat Univerziteta će razmatrati navode na internet stranici Peščanika da je doktorska disertacija dr Aleksandra Šapića platijat. Senatu će biti preloženo da formira komisiju koja će ispitati osnovanost navoda. Ovaj univerzitet se ni do sada nije ustručavao da vodi postupke povodom prijava koje ukazuju da su određena dela plagijati, odnosno da sadrže plagijate. Upravo je u toku jedan od takvih postupaka koji je istražen, o kome je komisija podnela izveštaj i dobijeno izjašnjenje autora i drugih lica koja imaju pravni interes povodom mogućeg plagijata. Izveštaj komisije u tom slučaju je potvrdio sumnje da je reč o plagijatu, ali nije reč o doktorskoj disertaciji, već o udžbeniku. Na jednoj od sledećih sednica senata Univerzitet Union će izreći sankcije autorima udžbenika za koji je utvrđeno da je plagijat, odnosno da sadrži plagijate.
Univerzitet Union nema interesa da štiti plagijatore. Naprotiv! U interesu i unverziteta i nauke uopšte je da plagijata ne bude, a da se plagijatori sankcionišu na primeren način. Univerzitet je to već radio u drugim slučajevima, bez ikakvog medijskog ili drugog pritiska, i bez obzira o kom licu je reč. U ovom slučaju, smatramo da javnost mora biti informisana o toku i rezultatima postupka koji će ovaj univerzitet voditi povodom sumnje na plagijat disertacije dr Aleksandra Šapića. Zbog toga će na ovoj internet strani biti postavljane informacije o toku postupka sve dok se postupak ne okonča.
http://www.union.edu.rs/saopstenja-i-informacije-povodom-sumnje-da-je-disertacija-dr-aleksandra-sapica-plagijat (http://www.union.edu.rs/saopstenja-i-informacije-povodom-sumnje-da-je-disertacija-dr-aleksandra-sapica-plagijat)
štaaaa?
da li je moguće da je i onaj moralni patuljak i gnjida, onaj mali domalog UKRAO DOKTORAT?
teško je poverovati ali - izgleda da JESTE! xuss
Velike tajne Malog majstora – Ili kako je Siniša Mali ukrao doktorat
Gospodin Siniša Mali (42), sadašnji gradonačelnik Beograda, kao i bivši pomoćnik ministra za privatizaciju u DOS-ovoj Vladi i direktor Centra za tendersko-aukcijsku privatizaciju, restrukturiranje i tržište kapitala Agencije za privatizaciju, 2013. godine je odbranio doktorsku tezu pod nazivom "Kreiranje vrednosti kroz proces restrukturiranja i privatizacije – teorijske koncepcije i iskustva Srbije" na Fakultetu organizacionih nauka Univerziteta u Beogradu i tako stekao zvanje doktora nauka. To zvanje stekao je nezasluženo. Doktorska teza gospodina Siniše Malog jedan je od najgorih plagijata sa kojim je srpska javnost imala prilike da se do sada susretne.
http://pescanik.net/2014/07/velike-tajne-malog-majstora-ili-kako-je-sinisa-mali-ukrao-doktorat/ (http://pescanik.net/2014/07/velike-tajne-malog-majstora-ili-kako-je-sinisa-mali-ukrao-doktorat/)
ne radi sajt!
500 Internal Server Error
Radi, samo treba da se rifrešuje, napadaju verovatno sajt, ali kapiram da se i Pesčanik malo bolje spremio sada.
Vrlo je zabavno za čitanje.
Ovi doktorati padaju ko Brazil...
ma đavola padaju, vidiš da 'niko nije nadležan' da ih obara...
http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2014&mm=07&dd=09&nav_category=12&nav_id=874506 (http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2014&mm=07&dd=09&nav_category=12&nav_id=874506)
tresla se gora, ali... ne vidim da će bilo šta da se tim povodom desi ovim slinama, patuljcima, grobarima i ostaloj gamadi.
https://twitter.com/Jazilla/status/482345074475679744
Mnogo su mi sitna slova...
To je, cini se, problem na Tviteru (mozda je drugacije ko ima nalog).
Drzi CTRL na tastaturi i udri + par puta.
Mada je tekst simpatican, nista specijalno/dramaticno, al ajd...
Zahvaljujem, ne setih se ctrl-a :) Inače, baš mi je simpa bilo ono spominjanje promo materijala. Živeo Forest Gamp! :)
A sam naziv Univerziteta EDUCONS, me asocira na reč con što znaš ta znači...
QuoteU poslednje vreme sve je više lažnih doktorata. Uradite naš kviz, saznajte na vreme da li je možda i Vaš doktorat plagijat, i time sprečite bruku i sramotu pred porodicom, prijateljima i akademskom zajednicom.
Kviz:
http://www.njuz.net/njuz-kviz-saznajte-da-li-je-vas-doktorat-plagijat/?fb_action_ids=10204623278966910&fb_action_types=og.likes (http://www.znaksagite.com/diskusije/http:)(https://www.znaksagite.com/diskusije/proxy.php?request=http%3A%2F%2Fi59.tinypic.com%2F2a0f2jd.jpg&hash=44745a2638697399b8470a5a5737749dc5b79de8)
Quote from: Truman on 11-07-2014, 00:16:20
baš mi je simpa bilo ono spominjanje promo materijala.
To se i meni svidelo :!:
Quote from: Truman on 11-07-2014, 00:16:20
sam naziv Univerziteta EDUCONS, me asocira na reč con što znaš ta znači...
Hehe, podseca, podseca xrofl
Quote from: D. on 11-07-2014, 03:24:47
http://www.njuz.net/njuz-kviz-saznajte-da-li-je-vas-doktorat-plagijat/?fb_action_ids=10204623278966910&fb_action_types=og.likes (http://www.znaksagite.com/diskusije/http:)
Nisi dobro iskopirala link.
Inace, dobio sam rezultat da mi je doktorat plagijat :mrgreen:
Evo opet:
http://www.njuz.net/njuz-kviz-saznajte-da-li-je-vas-doktorat-plagijat/ (http://www.njuz.net/njuz-kviz-saznajte-da-li-je-vas-doktorat-plagijat/)
Još jedna sumnjiva rabota: http://www.blic.rs/Vesti/Politika/479831/BLIC-OTKRIVA-Funkcioneri-na-prevaru-do-posla-notara (http://www.blic.rs/Vesti/Politika/479831/BLIC-OTKRIVA-Funkcioneri-na-prevaru-do-posla-notara)
Uzmi doktorat i pali na funkciju
U lavini sa vrha ledenog brega, nedavno razotkriveni lažni doktorati su pokrenuli jedan veći deo javnosti, među kojima je i onaj koji mi je još prošlog leta ukazao na opštu rasprostranjenost plagijarizma u srpskoj akademskoj praksi. Da budem jasan – radilo se o privatnim razgovorima sa nekoliko prijatelja, inače redovnih i vanrednih profesora sa Beogradskog univerziteta. Petnaest godina po odlasku iz Srbije, priznajem, bio sam zatečen dok sam slušao ta ničim izazvana priznanja teških akademskih nepočinstava. Moji sagovornici gotovo su pohitali, lamentirajući nad svojom i sudbinom drugih u zemlji, da se gotovo lakonski podsmehnu svemu što sam ostavio iza sebe te 2000. godine. Zaprepastila me je lakoća prihvatanja postojećeg stanja u vezi sa plagijarizmom. Njihova reakcija mi nije delovala buntovnički ili osuđujuće; naprotiv, bila je cinična i podanička. Neki od mojih sagovornika otišli su tako daleko da su navodili neke meni besmislene razloge i kvaziopravdanja za te akademske moralno nakazne društvene prakse na svojim fakultetima.
Jedan od primera te naopake racionalizacije je i to što se pružanje eksternih usluga pisanja teza, radova i disertacija naprosto smatra poslom nekoga ko je u tome jezički i funkcionlano pismeniji i stručniji te za tu namenu, jel' te, osposobljen!? Neka vrsta 'nužnog zla': da se 'počisti scena' iza magistranata i doktorskih kandidata, te ispuni formalna nužnost za tako 'bespotrebnim' pisanim radom na kraju individualnih studija!? Dakle, najozbiljnije mi se direktno objašnjavao akademski model u kome je završni rad tretiran više kao nadgrobni spomenik, neki višak nepotrebnog minulog rada, sa samo jednom namenom – da skuplja prašinu na polici Univerzitetske biblioteke!? Nešto što nikog tamo ne zanima, a još manje znači u moru svakodnevnih životnih problema sa kojima se društvo i fakulteti suočavaju. Nešto kao: uzmi doktorat i pali – na funkciju!?
Zgrožen, tada sam shvatio – taj model, nakaradan kakav je, najverovatnije je uvezen u Srbiju upravo 'odavde', gde obilje opskurnih sajtova nudi izradu svih željenih pisanih radova i to po konkurentnim cenama, sa različitim, 'atraktivnim' nivoima usluge. Doktorat po ceni i budžetskim mogućnostima budućeg akademskog 'eksperta'. Od malih pisanih radova, do popusta za ponovljenu uslugu pisanja semestralnog rada ili završnog rada, pa sve do celih master i doktorskih disertacija. Nije to jedan sajt, da se razumemo – ima ih na desetine. Imena im neću navoditi, iz higijenskih razloga. Razlike koje su uočljive među njima pre svega se sastoje u obećanju niza propratnih usluga, količine ponuđenih citiranih radova, direktne komunikacije sa klijentom i ponuđenih korekcija ako pisani rad ne zadovoljava kriterijum predavača. Ili u ponuđenom nivou i kvalitetu upotrebe akademskog jezika!? Takođe, vredi napomenuti da je gotovo redovno ta komercijalna ponuda 'zaslađena' elektronskom proverom plaćenog teksta, kroz manje-više standardne softvere za proveru plagiranja, što naravno ne umanjuje činjenicu da je sam plaćeni rad, u svojoj celosti – akademska prevara. Kvalitet tih radova ne mogu da procenim, ali sam imao prilike da uhvatim par studenata u takvoj prevari u poslednjih desetak godina svog pedagoškog rada. Moj uspeh je proizašao pre svega iz njihove upotrebe netipičnog jezika u pisanom (ne)delu, to jest iz poređenja sa ranijim radovima tih studenata, urađenih u okviru nastavnog, dakle kontrolisanog testa. Tek u otvorenom suočavanju, studentovo priznanje je razotkrilo kako stoje stvari. To je bio moj prvi sudar sa realnošću, iako sam već proveo nekoliko godina u kanadskom sistemu obrazovanja, nesvestan blatantnosti te akademske pornografije, prikriveno prisutne svuda oko nas.
Takođe postoji obilje sajtova koji vam uredno na kućnu adresu šalju 'stručno' izrađene falsifikovane diplome, mastere i doktorate. Njihov nivo usluge varira, pre svega po ponudi kvaliteta izrade same diplome, falsifikovanih potpisa, univerzitetskih suvih žigova i pratećih pečata. Čak postoji niz kvalitetnih ramova u komercijalnoj ponudi, koji se inače mogu jednostavno kupiti u lokalnim univerzitetskim knjižarama širom Amerike, Australije, Kanade i Velike Britanije. Ovde se o svemu tome zapravo zna veoma mnogo, jer je raskrinkavanje tih poslova, tj. upoznavanje s plagijatorskom praksom dovelo do mehanizama odbrane akademskog procesa i integriteta, koji najčešće konsekventno vodi do isključenja kandidata sa univerziteta. To podrazumeva i konsekventno uskraćivanje prava na studije bez povraćaja plaćene školarine i drugih studentskih administrativnih troškova. To je očigledno stvar sa kojom se ova društva već decenijama unazad manje ili više adekvatno suočavaju. I ovde je to u današnje vreme više izuzetak nego uvrežena praksa. Cena pokušaja prevare je naprosto prevelika: sistemska kaznena regulativa – uz opštu društvenu klimu oko prevare i politika u vezi sa njom – dovoljan je faktor odvraćanja za ogromnu većinu studenata na svim nivoima univerzitetskog obrazovanja. Takođe, niko mirno ne spava ni sa ove, druge strane u priči. Naime, nadležni pedagozi imaju ličnu obavezu da veoma agresivno reaguju na svaki primer pisanog rada koji izaziva i najmanju sumnju. U tom smislu, postoji praksa u kojoj se nastavni kadar samoobrazuje i informiše o novim tehnologijama i drugim sredstvima predupređivanja prevare u pokušaju. To je važno ako se ima u vidu vrtoglavi tehnološki napredak, koji usput rađa svoje abominacije, to jest sistem koji studentima daje malu prednost u nadmudrivanju sa postojećim sistemom provere autentičnosti.
Ako sa ovim uporedimo društvenu klimu u Srbiji, onako kako je vidim sa daljine, izgleda da politička odgovornost neće sustići prevarante koje su otkrile moje kolege sa univerziteta iz Velike Britanije. Neko je u novom srpskom hibridnom društvu, izgleda, napravio uspešan biznis model u kome se, manje kvalitetno nego ovde, pristupilo naplati izrade plagijata. Pored lukrativne koristi za takvu uslugu, taj neko je stekao i popularni klub onih kojima je ta cena 'prava sitnica'. Dok god se nudi stepen društvenog priznanja i (zlo)upotrebe akademskog zvanja u političke svrhe – nijedna cena nije dovoljno velika da se to spreči. To je neka vrsta nakaznog zlatnog rama, u koji akteri stavljaju svoje slike i kače ih u dnevne sobe svakog građanina, pa verovatno i u svoje, da zadovolje svoj ničim sputani nagon. Ne bih se iznenadio da pomenuti plagijatori nisu ni pročitali svoje naručene radove. Ako se već nisu udubili u svoje studije, zašto bi iščitavali nešto što su već debelo platili da neko drugi uradi za njih, u njihovo ime?
Daleko više brine jedna stvar o kojoj je malo reči bilo do sada: da li nekome pada na pamet kako će posle svega ovog bilo koja diploma ili master, a o doktoratima da i ne pričam, proći na akreditaciji na bilo kom univerzitetu izvan naše zemlje? Kakve šanse posle svega ovoga imaju naši budući i sadašnji mladi, još ničim kompromitovani studenti, u smislu akademskog usavršavanja u inostrantvu? Ko će posle ovoga u inostranstvu objaviti ijedan naučni rad iz Srbije u žurnalu, časopisu ili na konferenciji, preuzimajući rizik da se time trajno kompromituje?
Jasno je, nema poverenja i pravde bez akademskog i sudskog integriteta u društvu. Nismo mi otišli iz Srbije/Jugoslavije samo iz ekonomskih razloga i/ili zbog gladi za akademskim usavršavanjem. Otišli smo, pored ostalog i zbog društva u kome relativizacija lepog, pravednog i važnog dominira. Naš politički stav je avionska karta, a za beli ili bilo kakav drugi glas nas ionako odande niko i ne pita.
Peščanik.net, 12.07.2014.
http://pescanik.net/2014/07/uzmi-doktorat-i-pali-na-funkciju/ (http://pescanik.net/2014/07/uzmi-doktorat-i-pali-na-funkciju/)
Ćirković u današnjem Kulturnom dodatku Politike, Српска просвета и историја бешчашћа.
a sad malo o sportskom obrazovanju
ZAŠTO NE VOLIM zvezdu...-Božo Koprivica (http://www.youtube.com/watch?v=CXb442Z6LYU#)
Video sam ovakav screenshot na netu, pa reko' da proverim dal' je stvarno tako.
I jeste tako.
Ludilo...
Dobro, sad znamo da su diplome traženija roba od vazdušnih pušaka i hrčkova.
Nego, ima li ko ovde da izdrži ovaj kiling džouk do kraja?
https://www.youtube.com/watch?v=LVspcRd0aZI (https://www.youtube.com/watch?v=LVspcRd0aZI)
Ja izdržo do mnogo je enteligentna, jako brzo konta stvari, vid kako kucka na telefon... to je minut i sitan kusur, tu negde
Prelepa žena. Ja bih takvima davao počasnu fakultetsku diplomu.
http://www.blic.rs/Vesti/Drustvo/487951/SANGAJSKA-LISTA-Beogradski-univerzitet-medju-400-najboljih-u-svetu-Zagreb-ispao (http://www.blic.rs/Vesti/Drustvo/487951/SANGAJSKA-LISTA-Beogradski-univerzitet-medju-400-najboljih-u-svetu-Zagreb-ispao)
Megatrend pod lupom Komisije
IZVOR: DANAS
Beograd -- Komisija za akreditaciju (KAPK) utvrdila je da je nivo naučnoistraživačkog rada na Megatrend univerzitetu nezadovoljavajući.
Analizom izveštaja o samovrednovanju Megatrenda uočeno je da za većinu odbranjenih doktorskih disertacija nije priložen dokaz da je kandidat pre odbrane publikovao rad u referentnom časopisu, što je važan mehanizam za sprečavanje plagijata.
Konstatovano je i da kategorizacija naučnih radova nije dosledno izvršena u skladu sa kriterijumima resornog ministarstva.
Ovo je samo deo nedostataka koje je Komisija za akreditaciju ustanovila u postupku spoljašnje provere kvaliteta, nakon čega je Megatrendu izrekla meru naknadnog praćenja.
KAPK je naložio Megatrendu da u određenom roku dostavi korigovani spisak naučnih rezultata za sve fakultete sa odgovarajućom kategorizacijom za 2012. i 2013. godinu, kao i da dopuni tabelu sa spiskom odbranjenih doktorskih disertacija sa imenom mentora i objavljenim radovima za celu 2013. i prvu polovinu 2014.
Takođe, Megatrend je obavezan da sačini detaljan akcioni plan za unapređenje naučnoistraživačkog rada, ali i analizu uzroka koji su doveli do ostavke rektora Miće Jovanovića, sa spiskom mera koje će povratiti ugled ove visokoškolske ustanove.
Megatrend je prvi univerzitet kome je izrečena mera naknadnog praćenja.
Potpredsednica KAPK Vera Vujčić naglašava za Danas da naknadno praćenje nije posledica afere sa sumnjivim doktoratima (otvorene pre nekoliko meseci na Megatrendu) već je reč o mehanizmu ustanovljenom u oktobru prošle godine, koji je nedavno počeo da se primenjuje.
Ona podseća da se spoljašnja provera kvaliteta obavezno sprovodi na svakih osam godina i da Komisija savetuje visokoškolskim ustanovama da uđu u ovaj postupak pre akreditacije, koja se periodično odvija na svakih pet godina.
U slučaju Megatrenda spoljašnja provera kvaliteta praktično se poklopila sa reakreditacijom, ali profesorka Vujčić naglašava da su to paralelni postupci.
"U spoljašnjoj proveri kvaliteta posebna pažnja se poklanja mehanizmima za kontrolu kvaliteta koje ustanova sama razvija, a izveštaj o samovrednovanju je glavni dokument koji se analizira. U akreditaciji se, međutim, proveravaju mnogi drugi parametri, a izveštaj o samovrednovanju je jedan od niza dokumenata koje visokoškolske ustanove prilažu. Ukoliko ustanova ne zadovolji propisane akreditacione standarde Komisija može da joj izda akt upozorenja, ali sličan mehanizam u spoljašnjoj proveri kvaliteta nismo imali u standardima donetim 2006. godine. Ulaskom KAPK u Evropsku mrežu akreditacionih agencija (ENKVA) preporučeno nam je da razvijemo proceduru naknadnog praćenja, koja se izriče ukoliko se u postupku spoljašnje provere kvaliteta uoče nepravilnosti", ističe Vujčićeva.
Ona dodaje da je, osim Megatrendu, pomenuta mera izrečena Fakultetu za primenjenu ekologiju (FUTURA), a sledeći na redu je Pravni fakultet u Kragujevcu, zbog afere ,,Indeks", koja još nije razrešena.
Na pitanje da li je postupak spoljašnje provere kvaliteta pokrenut zbog otvaranja afere sa sumnjivim doktoratom ministra policije Nebojše Stefanovića, Vujčićeva odgovara da je Komisija za akreditaciju htela da proveri da li se poštuju pravilnici o doktorskim studijama, pošto je Megatrend došao pod udar kritike javnosti.
"U standardima jasno piše da je kandidat pre odbrane doktorske disertacije dužan da objavi rad sa glavnim rezultatom doktorske teze u referentnom časopisu. Objavljivanje rezultata pre odbrane doktorata je važan mehanizam koji sprečava plagijate. Megatrend nam nije dostavio kompletne podatke i Komisija sada traži spisak svih odbranjenih disertacija i radova koji su im prethodili", kaže Vujčićeva.
http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2014&mm=08&dd=19&nav_category=12&nav_id=890101 (http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2014&mm=08&dd=19&nav_category=12&nav_id=890101)
Quote from: Ghoul on 20-08-2014, 03:23:41
Komisija za akreditaciju (KAPK) utvrdila je da je nivo naučnoistraživačkog rada na Megatrend univerzitetu nezadovoljavajući.
http://youtu.be/JFps81zQOlU (http://youtu.be/JFps81zQOlU)
'' sa spiskom mera koje će povratiti ugled ove visokoškolske ustanove. ''
Kakva sprdnja od Komisije i od države.
ne samo u srbiji...
Ljudi s višim obrazovanjem su zdraviji
Ljudi koji završe fakultet su zdraviji i duže žive. Ovo je pokazalo najnovije istraživanje.
Stručnjaci su želeli da ispitaju koji su ljudi fizički najaktivniji a rezultate istraživanja su predstavili na godišnjem sastanku Američkog sociološkog društva.
Pokazalo se da su ljudi sa fakultetskom diplomom fizički aktivniji i zdraviji.
Učesnici istraživanja koji su imali diplomu su veoma aktivni tokom vikenda. Njihove aktivnosti su intenzivne a zdravlje bolje, kako fizičko tako i psihičko, žive duže.
Učesnici istraživanja koji su imali završenu srednju školu aktivni su tokom nedelje ali su veoma, veoma neaktivni za vreme vikenda. Vreme provode kod kuće, ispred TV. Oni češće obolevaju i kraće žive.
U zaključku istraživanja stručnjaci preporučuju ljudima više fizičkih aktivnosti, šetnje, boravak u prirodi.
Eto čemu služe plagijati.
Više ne sme ni da se žalim da me kuk boli, da vidim ko slepa kokoška (petao)...
Svašta će ljudi da pomisle... :(
Kupi moju knjigu ili padaš: Profesor podelio i uplatnice
Autor: M. Leskovac 04.09.2014.
Da bi položili ispit kod profesora Radovana Grandića na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, studenti moraju da donesu uplatnicu kojom dokazuju da su kupili njegove knjige.
(https://www.znaksagite.com/diskusije/proxy.php?request=http%3A%2F%2Fwww.24sata.rs%2Fresources%2Fimg%2F03-09-2014%2Fsingle_horizontal%2F1431529-30.jpg&hash=cd0460d47f043208d34b347bd8c761e574e3e2d4)
SRAMOTA - On ne samo da studentima deli uplatnice u kabinetu, već tajno organizuje polaganje ispita i akademcima uzima brojeve mobilnih telefona.
- Ispit se ne prijavljuje regularno, već postoji osoba koju profesor zaduži da pravi spiskove studenata za polaganje. Na pismenom delu ispita studenti su dužni da profesoru ostave broj mobilnog, jer je ocenu moguće saznati isključivo preko SMS-a. Kad položimo pismeni deo, profesor nas pozove u kabinet i tamo nam da uplatnicu sa sumom koju treba da platimo - priča jedna od studentkinja.
Na uplatnici je već napisan broj računa na koji se novac uplaćuje, a namena je - kupovina knjiga.
- Profesor, navodno na osnovu bodova koje smo prethodno kod njega skupili, odredi knjige koje treba da kupimo za usmeni deo ispita. To su često udžbenici koje nemaju nikakve veze sa njegovim predmetom. On predaje teoriju vaspitanja, a meni je, recimo, dao knjigu o prevenciji narkomanije - kaže ovaj student.
Kad dođu sa uplatnicom, profesor ih, pričaju studenti, i ne sluša šta odgovaraju. Profesor Grandić ne poriče da daje uplatnice studentima i da im traži broj mobilnog telefona. Ipak, kako kaže, nikada ih ne primorava da bilo šta od toga prihvate.
- Nikada im nisam rekao da moraju da uzmu uplatnicu i da moraju da plate kako bi izašli na ispit. Telefone im uzimam da bi odmah znali koju su ocenu dobili - odgovara profesor Grandić.
Inspekcija primila prijavu protiv Grandića
DOPIS - U Republičkoj prosvetnoj inspekciji kažu da se problemom neetičkog ponašanja profesora bave etički komiteti fakulteta. Ipak, pokrajinska prosvetna inspekcija potvrdila je da je primila prijavu u vezi sa profesorom Grandićem i da će ispitati slučaj.
http://www.24sata.rs/vesti/aktuelno/vest/kupi-moju-knjigu-ili-padas-profesor-podelio-i-uplatnice/149245.phtml (http://www.24sata.rs/vesti/aktuelno/vest/kupi-moju-knjigu-ili-padas-profesor-podelio-i-uplatnice/149245.phtml)
u jbm ti lebac - obavezno pročitajte i komentare ispod ove vesti!!! :-x :cry: :-x :cry: :-? xuss
Dođavola, neko i ovu inspekciju, primljenu na posao preko veze, očito, treba da nauči da ovaj "profesor" čini krivično delo, a ne samo "neetički" akt.
Nema šta tu mnogo da se ispituje. Priznao je da daje uplatnice studentima, već je samo to sukob interesa i osnov da se protiv njega podnese prijava.
Nemačka izdavačka kuća De Gruyter potvrdila je da je članak Siniše Malog, na osnovu kojeg je stekao pravo da izađe na odbranu svoje doktorske disertacije na Fakultetu organizacionih nauka – plagijat.
detalji - ovde:
http://pescanik.net/2014/09/iz-nemacke-s-ljubavlju/ (http://pescanik.net/2014/09/iz-nemacke-s-ljubavlju/)
http://www.newsweek.com/slavoj-zizek-self-plagiarized-new-york-times-269221 (http://www.newsweek.com/slavoj-zizek-self-plagiarized-new-york-times-269221)
http://www.newsweek.com/did-marxist-philosophy-superstar-slavoj-zizek-plagiarize-white-nationalist-journal-258433 (http://www.newsweek.com/did-marxist-philosophy-superstar-slavoj-zizek-plagiarize-white-nationalist-journal-258433)
eto ti sad
Ja moram da se složim sa Žižekom - šta je problem kada autor nekih formulacija ponovi samog sebe? Naravno da bi mogao da stavi refrerencu na sopstvenu knjigu ali i zašto bi? To su njegove misli.
Da, to prvo je besmisleno, al drugo je zanimljivije. Stavio sam oba, jer izgleda da je počela neka njuzvik hajka na Slavojčeta
Da, ovo drugo je svakako ozbiljnije i deluje gore. Videćemo šta će biti. Ipak je Slavoj nekakav postmodernista, iskobeljaće se on iz toga!
http://www.vreme.com/download.php/system/storage/pdf/1238skola.pdf (http://www.vreme.com/download.php/system/storage/pdf/1238skola.pdf)
Struka ili stranka
JOVO BAKIĆ
Kako građani mogu verovati državi, ako ovu predstavljaju korumpirani i nestručni ,,straničari"?
(https://www.znaksagite.com/diskusije/proxy.php?request=http%3A%2F%2Fwww.b92.net%2Fnews%2Fpics%2F2014%2F09%2F25%2F2265228825423d7538be9a733158090_orig.jpg&hash=1437a25cdcb7301b3c0aa299626b8adac72e7831)
Pre neki dan piscu ovih redaka javio se dotad mu nepoznati vršnjak dr Predrag Božović. Inženjer elektronike i telekomunikacija sa 16 godina radnog iskustva u struci, koji je sve diplome stekao na Elektrotehničkom fakultetu u Beogradu, požalio se da nije uspeo da se zaposli u Ministarstvu za trgovinu, turizam i telekomunikacije, pošto su na šest različitih konkursa umesto njega neretko birali one sa slabijim kvalifikacijama.
Naravno, trebalo je naći uhlebljenje stranačkim borcima. To što neki od njih, primljeni na posao inspektora elektronskih komunikacija, provedoše na osnovnim studijama filozofije skoro 14 dugih godina, a neki na osnovnim studijama mašinstva i punih 18, nije pokolebalo ministra Ljajića i njegove saradnike da im daju prednost u odnosu na inženjera telekomunikacija koji je školske obaveze u roku izvršio. Štaviše, prema ministru i sledbenicima, i sportski menadžer s diplomom BK univerziteta, kvalifikovaniji je od doktora elektrotehnike za projektne aktivnosti u oblasti informacionog društva.
Objašnjenje ove čudne pojave – ili ona u Srbiji, može biti, ne izaziva čuđenje – nalazi se u činjenici da je ministar Ljajić, inače jedan od retkih političara u zemlji o kojem je pisac ovih redaka nekoć pozitivno pisao, napravio pravilnik o sistematizaciji radnih mesta kojim je predviđeno da za oblast elektronskih komunikacija mogu ravnopravno konkurisati inženjeri telekomunikacija i stručnjaci iz oblasti društvenih i humanističkih nauka. Na taj način je stranačkim vojnicima povećana šansa za zaposlenje u državnoj upravi bez obzira na potencijalnu štetu za javni interes. Velika verovatnoća da ministar Ljajić nije usamljen, tj. da njegove kolege ministri u Vladi Srbije na isti način kroje pravilnike u svojim ministarstvima, ne može utešiti građane koji žive u državi u kojoj moćni političari sistematski ponižavaju struku i diskriminišu stranački neangažovane ljude. Da stvar bude crnja, izgleda da je bilo izdavanja potvrda u kojima se tvrdi da je neko bio zaposlen u ministrovoj stranci duže no što svedoči radna knjižica da bi se namaknuo zakonom predviđeni uslov. Prema tome, radi se o krivičnom delu kao proizvodu bahatosti vlastodržaca.
Naposletku, dok neki istinski doktori nauka ne mogu da privire u državnu upravu, dotle lažni doktori reformišu MUP i upravljaju Beogradom, baš kao i najvećom beogradskom opštinom. Uistinu, nemački izdavač časopisa koji je objavio rad dr Malija obrazovao je komisiju čim je iskazana sumnja u moguće plagiranje, i ona je potvrdila da je naslednik Potemkina plagirao delove doktorata profesora iz Eritreje. Hoće li Univerzitet u Beogradu nešto učiniti povodom ove bruke ili će se i sam obrukati? Hoće li se premijer obračunati sa sramotom njegovih najbližih saradnika – a time i njegovom – koja je prevazišla granice Srbije doprevši i do Nemačke? Kako je moguće da onaj koji je naklonost građana stekao na obećanju bespoštedne borbe protiv korupcije i kriminala, bez obzira na stranačku pripadnost, ne uviđa da neminovno gubi poverenje ne samo građana, već i njegovih ,,nemačkih prijatelja", ako bude trpeo nadaleko poznate plagijatore oko sebe? Uzgred, upoznat je premijer i sa slučajem kojim je ovaj članak započet, ali nije pozvao na odgovornost koalicionog partnera. Da li, možda, zbog toga što iste pojave može naći i u svojoj stranci? Da li najveća opoziciona stranka, ma koliko bila mala, može pozvati na odgovornost nekada omiljenog vaterpolistu, a sada prezrenog dr Šapića? Da li se iko čudi što se na savest prozvanih nema rašta apelovati?
Da li društvo u kojem živimo zaista nije svesno da pitanje validnosti naučnih titula nije tek dokona rabota potpisnika ovog članka i njegovih sapatnika? Ili je, možda, uputno da zatvorimo univerzitete, a da oni svim građanima dodele pre toga doktorsku titulu – poželjno iz menadžmenta? Zar je moguće da smo se toliko iskvarili da ne prepoznajemo da tonemo sve dublje i dublje i da se ne možemo oporaviti, ako ne počnemo da cenimo znanje, profesionalnost i pošteni rad? Ako se nestručni primaju u državnu upravu, kako će biti napravljen podsticajan poslovni ambijent? Kako građani mogu verovati državi, ako ovu predstavljaju korumpirani i nestručni ,,straničari"?
Naposletku, pobeći će iz ove nesrećne zemlje svi koji nešto korisno nauče na ovdašnjim kvalitetnijim fakultetima, ako se žalosno stanje ubrzo i dramatično ne promeni. Potrebno je organizovati kritičku javnost, a to znači da intelektualci i novinari moraju odgovoriti zahtevima poziva, tj. hrabro braniti opšti interes suprotstavljajući se oligarhijskim strukturama politike i krupnog kapitala.
Docent na Filozofskom fakultetu u Beogradu Jovo Bakić
http://www.b92.net/info/moj_ugao/index.php?yyyy=2014&nav_category=166&nav_id=903800 (http://www.b92.net/info/moj_ugao/index.php?yyyy=2014&nav_category=166&nav_id=903800)
I Boris Tadić je bio ministar telekomunikacija.
Jedno je biti ministar ( za to i nije neophodno imati odgovorajuće stručne kvalifikacije ), a drugo zaposleni u ministarstvu koji treba da obavlja konkretan posao za koji je neophodno da poznaje tu struku...Kako god bilo, ovoj zemlji nema spasa. Ja palim uskoro, a nisam neki ''elitan'' kadar...
Ma, nemoj? Da te naučim pre nego što "zapališ": Ko nije stručan za posao koji vodi, njime upravljaju njegovi saradnici.
Zato saradnici treba da budu stručni. ;)
Predajem se. xukliam
Ja takođe. Nije džabe Boris pobegao...
Samo opušteno:
http://www.danas.rs/danasrs/drustvo/stefanovicev_doktorat_nije_plagijat.55.html?news_id=290130#sthash.a6NTxoPv.gbpl (http://www.danas.rs/danasrs/drustvo/stefanovicev_doktorat_nije_plagijat.55.html?news_id=290130#sthash.a6NTxoPv.gbpl)
PS
"Članovi nezavisne komisije za proveru kvaliteta doktorske disertacije ministra Stefanovića su: profesor Božidar Leković, Ekonomski fakultet u Subotici Univerziteta u Novom Sadu; Svetislav Tabaroši, profesor u penziji Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu, Profesor Ivan Radosavljević sa Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Beogradu."
Mislim, čisto da se zna i zapamti ... :-)
Radosavljević predaje metodologiju, nije mi jasno kako Slinin doktorat nije pao na metodologiji, ili to nisu ni proveravali...
Mene ta disciplina mnogo podseća na onaj vic o ženi inženjeru i bodljikavom prasetu...
što bre, metodologija je ultramegagiga važna, ima ih buljuk koji se provlače a ne znaju osnovne stvari da postave
ali tek sad vidjeh da je ovo u stvari MEGATREND komisija, to nije još ona the komisija, ako je ikad bude
Aleksandar Stević 04/10/2014
O prepisivačima, poslednji put
Kada je objavljeno da je formirana nova ,,nezavisna" komisija za ocenu doktorata ministra policije napisao sam da o njenim članovima ne znam ništa. Danas, kada je izveštaj komisije stigao, mogu da kažem da o njima ipak nešto znam. Znam da nisu bolji od Stefanovića (makar kada je reč o akademskoj etici; kada je reč o istraživačkim kvalitetima, svako je bolji od Stefanovića). Ovo, međutim, nije tekst o tome da su se trojica profesora državnih univerziteta uključila u akciju daljeg srozavanja ionako urušenih akademskih standarda u Srbiji. To je naravno sramno i strašno, ali je još žalosnije što je njihova odbrana intelektualnog lopovluka tako bedna i neubedljiva. Ona prva Megatrendova komisija predvođena Oskarom Kovačem makar je pokušala da intelektualnom akrobatikom dokaže nedokazivo, to jest, da plagijat nije plagijat. Nova komisija nije učinila čak ni to, pa se njen izveštaj sastoji od zaključka kome praktično ne prethodi nikakva smislena diskusija, kao da ni sami autori ne veruju da je optužbu za plagijat moguće osporiti.
Kao ni prethodna komisija,ni ova se zapravo nije bavila konkretnim optužbama koje su izrečene na račun ministrovog doktorata. Prva komisija bavila se naširoko mućenjem vode, tj. ispraznim razglabanjem o tome kako je plagijat teško definisati, ali je namerno izbegla da se pozabavi detaljnim poređenjem Stefanovićevog doktorata sa izvorima iz kojih je isti prepisivao. Druga komisija nije se čak ni pretvarala da radi svoj posao. Njen ,,izveštaj" stao je na jedva nešto više od jedne ne baš gusto kucane strane. Na toj jednoj kilavoj strani komisija nije analizirala ni jednu jedinu konkretnu primedbu koja je iznesena u tekstu na Peščaniku kojim je afera pokrenuta. Podsećam da su autori izvornog teksta ukazali na jedanaest mesta na kojima je ministar plagirao. Ja sam u svom tekstu naveo još nekoliko novih primera sa sve detaljnim citiranjem iz Stefanovićevog rada i izvora kojima se na nedozvoljen način koristio. O svemu tome u izveštaju ni reči.
Ali ako komisija na svom izveštaju od jedne strane nije uspela da analizira konkretne dokaze, uspela je da – slaže. Naime, u izveštaju piše da su se ,,oponenti" bavili radnom a ne konačnom verzijom rada, te da je, za razliku od ,,oponenata" imala uvid u konačnu verziju. Da ostavim sada po strani jedan zanimljiv lingvistički indikator – insistiranje na reči ,,oponent" u izveštaju obe Megatrendove komisije moglo bi da sugeriše da je oba izveštaja, daleko bilo, pisala ista ruka – ova priča sa ,,konačnom" i tobože radnom verzijom doktorata jednostavno ne pije vodu. Prvo, kao što je ubrzo po izbijanju afere u Politici ukazala Danica Popović, svi plagijati koji postoje u tzv. radnoj verziji doktorata postoje i u ,,konačnoj", samo se brojevi stranica razlikuju. Osim toga, ja sam se u svom tekstu bavio upravo ,,konačnom" verzijom doktorata, što sam jasno i naznačio. Kako je moguće da komisija koja se tobože bavila optužbama iznetim na račun Stefanovićevog doktorata to ne zna? Komisija naravno nije toliko beslovesna da ne zna, samo se, da prostite, pravi blesava. Iako su obe verzije doktorata dostupne na internetu, iako je javnosti poznato da se svi sporni delovi teksta nalaze u ,,konačnoj" verziji, komisija se vraća na odavno raskrinkani argument o ,,dve verzije" da bi potkopala kredibilitet ,,oponenata" koji su, siroti, čitali pogrešan tekst.
I pošto je podmetnula kukavičije jaje u vidu teze o dve verzije doktorata, komisija promptno prelazi na zaključak ne nudeći premise na osnovu kojih je do tog zaključka došla: ,,pažljivim odmeravanjem sadržaja, obima, i relativnog značaja osporavanih delova teksta za celinu teze, Komisija je zauzela stav da oni ne mogu da budu osnov, a u skladu sa propisima, da se pokrene postupak za poništavanje naučnog stepena doktora nauka po osnovu nesamostalnosti rada". Pažljivom čitaocu neće promaći da se ovde ne tvrdi da plagijata nema. Pominju se ,,osporavani delovi" ali se ne kaže da li su ti osporavani delovi osporavani s pravom ili ne, već se samo kaže da su njihov relativni obim, značaj, i sadržaj takvi da nema osnova da se doktorat oduzme. Drugim rečima, komisija izbegava da eksplicitno kaže da li je bilo plagijata ili nije već samo kaže da ti ,,osporavani" delovi nisu mnogo bitni.
Osnovna zajednička karakteristika svih pokušaja da se odbrani Stefanović jeste izbegavanje odgovora na konkretne primedbe. Kada su optužbe za plagijat prvi put iznesene počelo se sa pričama o mafijaškoj zaveri protiv ministra, zatim je usledila teza o ,,dve verzije", zatim smo imali izveštaj prve komisije koji se bavio svime samo ne poređenjem Stefanovićevog rada sa izvorima, i sada, nakon četiri meseca, opet imamo priču o dve verzije doktorata. Dakle, svega ima osim odgovora na pitanje kako je moguće da čitavi pasusi koji očigledno predstavljaju puku parafrazu tuđih reči nisu plagijat. Umesto što iznose tvrdnje bez dokaza i očekuju da im verujemo na reč, umesto što nam nude svoju časnu pionirsku, branioci Stefanovićevog doktorata moraju da odgovore na jedno jednostavno pitanje:
Budući da je u tekstovima na Peščaniku ukazano na otprilike petnaest instanci u kojima je Stefanović direktno preuzimao ili parafrazirao tuđ tekst bez ikakvog upućivanja na izvore, i budući da je bar jedno poglavlje disertacije puka parafraza tuđih reči (opet bez navođenja izvora), imate li vi gospodo neki argument zašto ti konkretni i čvrsto dokumentovani primeri preuzimanja tuđeg teksta ne predstavljaju plagijat?
Takav argument za ova četiri meseca niko nije ponudio, a neće ni ponuditi, budući da ne postoji (željno iščekujem da me neko demantuje). S druge strane, tvrdoglavost sa kojom Megatrend i njegove ,,nezavisne" komisije odbijaju da prihvate da je car go, odnosno da je prepisivanje prepisivanje, svedoči o tome koliko je dubok sunovrat akademske etike u Srbiji. Sada je sasvim jasno da će oporavak od tog pada biti dugotrajan i da će zahtevati ne samo pozivanje na individualnu odgovornost i uspostavljanje novih mehanizama kontrole kvaliteta, već i ukidanje čitavih visokoškolskih institucija.
Peščanik.net, 04.10.2014.
http://pescanik.net/2014/10/o-prepisivacima-poslednji-put/ (http://pescanik.net/2014/10/o-prepisivacima-poslednji-put/)
Iz članak Biljane Stepanović u Novoj ekonomiji
(https://scontent-b-vie.xx.fbcdn.net/hphotos-xap1/t31.0-8/p600x600/10623969_547153155384809_4815403374352612409_o.jpg) (https://scontent-b-vie.xx.fbcdn.net/hphotos-xap1/t31.0-8/p600x600/10623969_547153155384809_4815403374352612409_o.jpg)
(https://pbs.twimg.com/media/BzVjVjlCEAEytvL.jpg)
http://youtu.be/OBgnqvBlHYQ (http://youtu.be/OBgnqvBlHYQ)
jebem ti državu koja kažnjava dobre i ažurne, a nagrađuje opuštene studente.
SKANDAL: Studenti ostali bez stipendije JER su diplomirali u roku!
Autor: R. Šuljagić 09.10.2014.
Akademci koji su diplomirali u junu neće dobiti poslednje dve rate stipendije (oko 16.000 dinara), ali će zato novac biti uplaćen studentima koji još nisu položili sve ispite.
Najvredniji studenti ostali bez 16.000 dinara
SKANDAL - Apsurdna situacija da najvredniji studenti koji su studije upisali školske 2010/11. ostanu bez poslednje dve rate stipendije, za razliku od njihovih kolega koji još imaju nepoloženih ispita, iznenadila je i Natašu Šaru, koja je u junu diplomirala na Filozofskom fakultetu.
- Ostala sam bez vrednim učenjem zasluženog novca. Za to sam saznala sasvim slučajno kada su koleginice pozvale Ministarstvo prosvete. Budući da su, kao i ja, diplomirale u junu, saznale su da od poslednje dve rate stipendija nema ništa - kaže Nataša.
Isti problem ima i Mihajlo Ćosić, koji je u junu diplomirao na Prirodno-matematičkom fakultetu. On napominje da mladi ne žive u okruženju gde ih nakon studija odmah očekuje posao.
- Tih 16.000 dinara koje planiraju da nam uskrate mnogima je jedina opcija za upis mastera. Treba li svi unapred da razvučemo godinu kako bismo zadovoljili standard države koja nam inače ne obećava ništa drugo? - pita se Mihajlo.
U ugovoru koji su studenti potpisali s Ministarstvom prosvete nigde ne piše da isplata kredita ili stipendije prestaje diplomiranjem, već samo ukoliko napusti studije.
U Ministarstvu prosvete kažu da je članom 3. ugovora koji je student potpisao definisano da se obustavlja dalja isplata studentskog kredita i stipendije kada student izgubi pravo na finansiranje iz budžeta.
- Diplomiranjem, on je to pravo izgubio. Niko nije doneo takvu odluku, već se sprovodi Zakon o učeničkom i studentskom standardu, koji definiše uslove za ostvarivanje prava na studentski kredit i stipendiju, samo ako je student na režimu finansiranja iz budžeta - kažu u Ministarstvu prosvete.
ministar za istraživanje muda i gubljenje vremena:
"Govoreći o visokom obrazovanju u Srbiji, Verbić je kazao da postoje problemi u sprovođenja "bolonjskog procesa", ali da su akademske studije u Srbiji kvalitetne.
Međutim, "u poređenju s njima, doktorske studije nisu tako kvalitetne i to je razlog zašto je poželjno da mladi ljudi svoje doktorate urade na nekom drugom mestu, pa da se vrate u Srbiju i prenesu ta znanja. U ovom trenutku puno nade polažemo u Savet za visoko obrazovanje. Trenutno su u toku izbori za članove tog saveta", rekao je Verbić."
http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2014&mm=10&dd=15&nav_category=12&nav_id=911711 (http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2014&mm=10&dd=15&nav_category=12&nav_id=911711)
Iako je dobrim delom u pravu to je skandalozna izjava koja implicira da doktorske studije treba ukinuti. U nekim drugim zemljama za ovo bi morao da podnese ostavku.
Ova izjava ne implicira da doktorske studije treba ukinuti. Otkud ti takva interpretacija? Ovo što je čovek rekao meni potpuno ima smisla. Ako kod nas doktorske studije nisu kvalitetne onda moramo da 1) unapredimo kvalitet, i 2) u međuvremenu stručan kadar obrazujemo na alternativni način, a to je u inostranstvu.
Kako ste vi to došli do zaključka da nešto ne valja sa ovom izjavom?
Uzgred, meni je fenomenalno da ministar obrazovanja kritikuje naše doktorske studije, u svetlu raznih visokoprofilnih faličnih doktorata, koji čak pripadaju drugim ministrima u toj istoj vladi. Vama to nije fenomenalno?
čak i da nisu kvalitetne, mnogo bolja praksa je odlazak iskusnijih profesora, koji su odavno doktorirali, na postdoktorska usavršavanja, koji se onda vraćaju i uređuju studije u skladu sa savremenijim sandardima, nego da neke balavce šalju, kao da će oni išta naučiti o pedagoško-mentorskom aspektu rada na fakultetu. To neće sigurno naučiti.
FPN već tako radi, nekoliko profesora otišlo je na godinu dana na prestižni univerzitet, i onda se vrate predavanjima i ostalim obavezama.
Mac, ta izjava je totalno nepatriotska od strane ministra te države. To je pljuvanje na univerzitet. Kao kada bi recimo ministar zdravlja rekao: - Ako imate ozbiljne zdravstvene probleme bolje se lečite u inostranstvu jer naš sistem omogućava tretiranje samo manjih problema.
Pa, nije nužno nepatriotski ukazati građanima da ne postoji zadovoljavajući nivo usluge u javnom sektoru. Još ako ova izjava podrazumeva stipendiranje dobrih kandidata da doktoriraju napolju, a to bi imalo mnogo smisla u odnosu na ovo što je ovde navedeno, to ne samo da nije nepatriotski nego je i savršeno razumno.
Koliko god da je razumno ako predstavljaš određeni sektor ne smeš o tom sektoru da pričaš na taj način loše. Da je govorio kako je cilj poboljšati kvalitet doktorskih studija to bi bilo u redu.
Da dodam - šta naše glavešine pričaju dobro se prati u inostranstvu. Sutra će nas PhD biti diskriminisan tj. neuvažavan u svetu zbog ovakvih ODVALA. Stvarno smo banana republic.
Čovek i jeste govorio kako je cilj poboljšati kvalitet doktorskih studija. Jesmo li mi pročitali istu izjavu? Čak i da nisi ispratio link i pročitao kompletan tekst prva sledeća rečenica klasi "U ovom trenutku puno nade polažemo u Savet za visoko obrazovanje". Šta misliš zašto ta rečenica stoji neposredno posle rečenice da nam doktorske studije ne valjaju?
Trukija ujela neka patriotska mušica. :lol: :lol: Pa se ne seća kako prvi Vučić govori da u mnogim oblastima ne radimo kako treba i da ga je sramota da o njima i priča, tako da - on je onda prvi koji treba da da ostavku.
A valjda je jasno da se naši phdovi slabo kotiraju napolju jer su nam univerziteti slabi po rejtingu a doktorandi objavljuju radove u bezvrednim časopisima koji postoje samo da bi uzimali pare za objavu rada. Mislim, valjda je i na ovom topiku kačeno nešto o tome, a ako nije, lako se izgugla. Neće ovakva izjava ministra ništa dalje naštetiti, ovo je ipak jedno dobronamerno prepoznavanje problema i nekakav pokušaj da se problem racionalno rešava, a da li je ovo pravi način da se rešava je pitanje za debatu.
Treba ukinuti rejting. Bolje da doktori nauka nešto rade nego da rejtinguju.
Quote from: mac on 15-10-2014, 16:35:35
Čovek i jeste govorio kako je cilj poboljšati kvalitet doktorskih studija. Jesmo li mi pročitali istu izjavu? Čak i da nisi ispratio link i pročitao kompletan tekst prva sledeća rečenica klasi "U ovom trenutku puno nade polažemo u Savet za visoko obrazovanje". Šta misliš zašto ta rečenica stoji neposredno posle rečenice da nam doktorske studije ne valjaju?
Ne, ta rečenica definitivno ne ukazuje direktno da nameravaju da išta učine po pitanju kvaliteta doktorskih studija.
dr studije nisu kvalitetne ponajviše zbog toga što na nekom američkom univerzitetu profesor ima jednog, dva maksimum doktoranda, a kod nas 5-6 bez problema, i još toliko koji čekaju na red
a neće da smanje broj koji upisuju jer im se ne isplati a država neće da finansira
Ja postavio dva pitanja, "jesmo li mi pročitali istu izjavu", i "zašto dve rečenice stoje jedna do druge", i tvoj odgovor je "ne, ta rečenica ne ukazuje direktno"? Gde sam ja spomenuo direktno? nigde, eto gde. Ako hoćeš "direktno ukazivanje" onda moraš da ispratiš link i pročitaš kompletan relevantan tekst. U prvom sledećem pasusu evo šta piše:
QuoteMinistar je kazao da je u nadležnosti tog saveta izrada standarda za doktorske studije, a da akademska zajednica treba da se bavi naučnim doprinosom, odnosno proverom kvaliteta doktorata.
Quote from: Pizzobatto on 15-10-2014, 17:00:34
dr studije nisu kvalitetne ponajviše zbog toga što na nekom američkom univerzitetu profesor ima jednog, dva maksimum doktoranda, a kod nas 5-6 bez problema, i još toliko koji čekaju na red
a neće da smanje broj koji upisuju jer im se ne isplati a država neće da finansira
i ne samo zbog toga, dobar deo profesora ne zna kako da vodi doktoranda. uzmi nešto kopaj, pa mi dođi sa idejom.
to već nije dobro određeno ni preko grane
imaš npr profesora koji je doktorirao i koji je stručnjak za neku užu oblast, i on čak neće da bude mentor nikome ko se ne bavi potpuno istom oblašću
kao da si doktorirao na Zoli ali nećeš da budeš mentor za francusku književnost
veoma usko idu, a kod nas preširoko, a šta je gore ko to zna... ovdje može da se desi da student i profan budu na dijametralno suprotnim stranama, pa prvi iskopa, drugi mu se prilagođava koliko može, pa kako ispadne. Previše slobode.
Quote from: Pizzobatto on 15-10-2014, 17:13:08
to već nije dobro određeno ni preko grane
imaš npr profesora koji je doktorirao i koji je stručnjak za neku užu oblast, i on čak neće da bude mentor nikome ko se ne bavi potpuno istom oblašću
kao da si doktorirao na Zoli ali nećeš da budeš mentor za francusku književnost
veoma usko idu, a kod nas preširoko, a šta je gore ko to zna... ovdje može da se desi da student i profan budu na dijametralno suprotnim stranama, pa prvi iskopa, drugi mu se prilagođava koliko može, pa kako ispadne. Previše slobode.
šta ja znam, ja imam neka iskustva iz Švecke i Engleske gde su kandidati precizno vođeni od prvog dana. na ovom univerzitetu koji sam posetio u Geteborgu, kandidat se prima na projekat, i rad na tom projektu rezultira doktoratom. znaš šta ćeš da istražuješ, kako ćeš da istražuješ, sa kojom lovom i slično.
da, ali meni ne odgovara ni kad me drže na uzici ni kad mi ostave previše slobode
to je neka moja poenta
u prvom slučaju ti prosto služiš da im odradiš dijelove projekta, a u drugom slučaju zastrani tako da neko piše doktorat o nekoj sasvim irelevantnoj temi, koja je važna samo kandidatu
mada, na zapadu disertacija i nije neki magnum opus (nije ni kod nas, nego ljudi umišljaju da jeste), već samo jedna u nizu stvari koje će osoba da odradi u svom životu, što je dobro
ali neko srednje rješenje bi bilo najpoželjnije
Quote from: Pizzobatto on 15-10-2014, 17:52:38
da, ali meni ne odgovara ni kad me drže na uzici ni kad mi ostave previše slobode
to je neka moja poenta
u prvom slučaju ti prosto služiš da im odradiš dijelove projekta, a u drugom slučaju zastrani tako da neko piše doktorat o nekoj sasvim irelevantnoj temi, koja je važna samo kandidatu
mada, na zapadu disertacija i nije neki magnum opus (nije ni kod nas, nego ljudi umišljaju da jeste), već samo jedna u nizu stvari koje će osoba da odradi u svom životu, što je dobro
ali neko srednje rješenje bi bilo najpoželjnije
jedan profesor sa moje katedre kaže da je disertacija samo ulaz u istraživački svet, gde ti pokazuješ da vladaš materijom i metodama istraživanja, a da nikako nije (i ne treba da bude) vrhunac istraživačkog rada.
inače, ovi u Geteborgu su mi rekli da projekti kreću šire, bukvalno od države, koja u saradnji sa univerzitetima pravi plan šta bi za Švecu bilo interesantno i korisno da se istražuje. ne znam baš koliko su tvrdi u tom stavu, ali tako kreću.
Pa, Batin stav mi je precizniji, jer ono šta ti navodiš - "gde ti pokazuješ da vladaš materijom i metodama istraživanja" je pre za magistraturu ili je tako bilo dok sam se ja majao ovom materijom.
Dakle, nije problem u pameti, nego u lovi.
dobro, u svakom istraživačkom radu moraš da vladaš materijom i metodama, ali poslije magistarskog to mora da dovede do novog objašnjenja, otkrića ili predikcije u tvom radu, a ne samo potvrde tvog vladanja postojećom materijom
pretpostavljam da je tomat na to mislio, novo znanje je svakako preduslov doktorata, jer da je poenta samo u vladanju materijom onda bi i ovi likovi iz Cesida bili doktori
al kad upadneš u naručene projekte tu je svakako kraj tvoje kreativnosti, tu si gotovo potrčko koji treba da potvrdi tuđe pretpostavke pomoću tuđih parametara
ali teško je odrediti tu konačnu liniju
Pizzobatto, ne bih da zvučim kao zlobnik al odakle tebi vremena za naučna istraživanja i pisanje doktorata kad po ceo dan blejiš na sagiti? :D
imam 3 godine rok da doktoriram, pa se zaebavam do posljednjeg časa, valjda je to jasno!
(https://www.znaksagite.com/diskusije/proxy.php?request=http%3A%2F%2Fwww.phdcomics.com%2Fcomics%2Farchive%2Fphd061913s.gif&hash=1271d87349578648aab43ea5598350a8d073cf4c)
imaš 3 + 3 + 1 + eventualno još 1, tako da opušteno :)
(https://www.znaksagite.com/diskusije/proxy.php?request=http%3A%2F%2Fweb.mit.edu%2Fheald%2Fwww%2Fpics%2FPHDcomics_present2.jpg&hash=65f5c1b8bf5cbf19bfd7c169741251bcf0281e1d)
Quote from: Pizzobatto on 16-10-2014, 12:16:06
imam 3 godine rok da doktoriram, pa se zaebavam do posljednjeg časa, valjda je to jasno!
Pa zar ti nije bolje da doktoriraš što ranije da se posle hvališ da si doktorirao rano.
ta ideja ti nije baš u skladu sa potpisom
Pa kakve veze ima, nije to tvoj potpis ;) A i boravak u sadašnjosti nema veze s ambicijama da nešto završiš što pre.
kako? kako!?!?! a šiptarski rat dronova? a vučiću pederu? a parada? a derbi u subotu? a repriziranje Homicide? A True detective? a što sam peko rakiju sa stricem? a što jedem, spavam, blejim? a što na Sagiti popunjavam mjesto koje bi mogao da zauzme neko gori od mene? a što se pingvin vratio? a Trejsi Lords? a što mi ruter i dalje ne radi? a što mi je istekla lična karta? a što je Dodik opet predsjednik? a Mali Budo? Galilej? Kopernik?
nema se vremena za tamo neke disertacije
reci ti meni kako!!?!
Ajme me...stanje je gore nego što sam mogao i pretpostaviti. Predlažem da se posavetuješ sa stručnim licem.
umesto da mi kažeš kako ti usklađuješ svakodnevne obaveze sa gledanjem erockih filmova sad mi tu kriješ karte!
Eh, pa ja sam drugo. Čekam odlazak za inostranstvo, a dotle imam sasvim dovoljno vremena i za učenje engleskog, i za italijanski, i za druženje s prijateljima i za gledanje filmova sa Laurom Gemser. A drugo, ja ni ne znam kako je to raditi doktorat.
xukliam
i rep. srpska je srbija! dakle:
NASTRANI PROFESOR DRAKULIĆ Učenicama na Fejsu pisao perverzne poruke: 'Ribice, godine su nebitne...'
Petko Drakulić iz Laktaša, nastavnik Tehničkog obrazovanja u Osnovnoj školi "Sveti Sava" u Zvorniku, dobio je otkaz u ovoj obrazovnoj ustanovi, nakon što je otkriveno da je učenicama na Facebooku ostavljao perverzne i neprimjerene komentare, javlja "Dnevni avaz" prenoseći izvor u banjalučkoj policiji.
(https://www.znaksagite.com/diskusije/proxy.php?request=http%3A%2F%2Fwww.jutarnji.hr%2Fmultimedia%2Farchive%2F00714%2Fpetko1_714124S1.jpg&hash=dbbdbadfea8cdf7f432714b39fe576bc5aab0fd8)
Istragu u ovom slučaju provest će Okružno tužiteljstvo u Bijeljini, koje će utvrditi detalje ovog slučaja, kao i odrediti daljnje postupanje prema Drakuliću.
Osumnjičeni nastavnik je prije tjedan dana na svom Facebook profilu napisao sljedeće:
- Izbačen sam iz škole u Zvorniku zbog ničega, kažu da sam provocirao djevojčice, nikad ne bih dječicu provocirao i dirao. Fukare koje su me uništile platit će mi za ovo. Moj autoritet nikad nisam ispoljavao na dječici. Samo da kažem da se vraćam jači nego ikad - napisao je Drakulić.
Petko Drakulić je, prema pisanju portala Klix.ba, učenicama ostavljao svoj broj telefona kako bi ga one kontaktirale.
"Koja ribica", "Draga, godine su nebitne, kada ga zavučem zavole ga više nego rođenu majku", samo su neki od komentara koje je ostavljao ispod fotografija učenica.
Policija također provjerava navode da je osumnjičeni imao lažnu diplomu.
Direktor Osnovne škole u kojoj je radio potvrdio je da je Petko Drakulić primljen na određeno vrijeme, no da je prije dva mjeseca s njim raskinut ugovor o radu nakon saznanja da se na Facebooku dopisivao sa djecom i upućivao komentare koji nisu u skladu sa njegovim zanimanjem.
http://www.jutarnji.hr/pohotni-ucitelj-dobio-otkaz-na-facebooku-ostavljao-perverzne-komentare-ucenicama---koja-ribica----/1235480/ (http://www.jutarnji.hr/pohotni-ucitelj-dobio-otkaz-na-facebooku-ostavljao-perverzne-komentare-ucenicama---koja-ribica----/1235480/)
ja sam misila da su oto ukinuli , još od koštunice, zarad veronauke
i tomin burazer isto tako predavao tehničko ovde u jednom selu kod mog, bez diplome :mrgreen:
Jedino zarad čega vredi ukinuti OTO je ORO, osnovno računarsko obrazovanje.
ovaj Drakulić je, vidim, i računarski pismen :idea:
zar to sad nije sastavni deo OTO-a, mislim to računarsko opismenjavanje. neke osnovne škole imaju računarsko opismenjavanje svih 8 razreda.
Pa ne znam, nisam u dodiru sa nastavnim programom osnovne škole još od kad sam je završio. Samo kažem ono što mi je na srcu, a to je da nemam ništa protiv da se lepljenje komada stiropora i rezanje šper ploče u potpunosti zameni sedenjem za kompjuterom.
Živa istina, al s druge strane tehničko crtanje koje takođe spada u OTO ne bi trebalo izbaciti...
stvari se komplikuju u osnovnom obrazovanju!
http://www.blic.rs/Vesti/Hronika/510439/NASTAVNIK-PERVERZNJAK-Nisam-pisao-komentare-ta-deca-mi-mogu-biti-unucici (http://www.blic.rs/Vesti/Hronika/510439/NASTAVNIK-PERVERZNJAK-Nisam-pisao-komentare-ta-deca-mi-mogu-biti-unucici)
(https://www.znaksagite.com/diskusije/proxy.php?request=http%3A%2F%2Fwww.blic.rs%2Fdata%2Fimages%2F2014-11-15%2F537603_vendi_ff.jpg%3Fver%3D1416082936&hash=e8a3e8dec4465a39f31e2782100f136fc400e42b)
Vendi u udžbeniku za srednje škole: Mikrofon u ruci, pare zakačene za brushalter
Fotografija na kojoj polugola pevačica Vendi drži mikrofon, a novac joj viri ispod bretele, nalazi se u udžbeniku iz sociologije za srednjoškolce.
Ova lascivna slika deo je lekcije o vrstama kulture, a pored fotografije piše ,,analizirajte u čemu se ogledaju razlike između popularne i masovne kulture". Iako je udžbenik, čiji je autor sociolog Vladimir Vuletić, pisan za đake četvrtog razreda gimnazije i trećeg razreda srednje stručne škole, ogorčeni roditelji kažu da tako nešto nije trebalo da dođe do školskih klupa.
- Šokirani smo. Jedno je da se polugole pevaljke stalno vrte na televiziji, a sasvim drugo da se gledaju i u školi - poručuje majka srednjoškolca koja je i pozvala redakciju ,,Blica".
Autor Vladimir Vuletić nije odgovorao ni na pozive ni na poruke, ali se na sajtu izdavačke kuće ,,Klett" vidi da se ponose ,,pitkim i zanimljivim stilom" kojim je udžbenik pisan.
- Sociologija Vladimira Vuletića je originalan rukopis i veliki je pomak u odnosu na postojeće udžbenike. Napravili smo savremen udžbenik sa mnogo primera i ilustracija - stoji na sajtu ,,Kletta".
Profesori sociologije nisu hteli da govore protiv uvaženog kolege jer, kako kažu, ova fotografija samo odražava društveni život u Srbiji.
- Mislim da je u redu što je ta fotografija u udžbeniku. Meni je žao što u njemu nije i gospođa Ražnatović, jer je ona poznatija ikona. Da je i fotografija pijanca u udžbeniku, bilo bi u redu, jer to pokazuje društvenu patologiju - smatra Branislav Uzelac, profesor sociologije u Matematičkoj gimnaziji.
Vendi: Baš mi je drago
Vesna Vukelić Vendi poručuje da joj je drago što kroz udžbenik pomaže mladim snagama.
- Oni treba da prepoznaju stvari i događaje u savremenom svetu koji treba da im dočaraju nešto što oni jesu shvatili, ali možda ne na pravi način. Treba da shvate drugi ugao gledanja - odgovara Vendi, a na konstataciju da je na fotografiji polugola sa novcem ispod bretele, kaže:
- Čoveka ništa ne može da obruka osim njegovih loših dela, kada drugome radi o glavi a pravi se da je fin. E, to je opasno, a ovo je simpatično - zaključuje ona.
http://www.blic.rs/Vesti/Drustvo/511410/Vendi-u-udzbeniku-za-srednje-skole-Mikrofon-u-ruci-pare-zakacene-za-brushalter (http://www.blic.rs/Vesti/Drustvo/511410/Vendi-u-udzbeniku-za-srednje-skole-Mikrofon-u-ruci-pare-zakacene-za-brushalter)
Mona Liza i Vendi na istoj stranici, reko bih da je udžbenik genijalan!
Груди на изволте.
http://zena.blic.rs/Porodica/28378/Prva-Srpkinja-koja-je-doktorirala-na-pornografiji-5-godina-surfovala-kroz-400-sajtova (http://zena.blic.rs/Porodica/28378/Prva-Srpkinja-koja-je-doktorirala-na-pornografiji-5-godina-surfovala-kroz-400-sajtova)
Čik neka neko dokaže da je plagijat.
Ovo sigurno nije plagijat. Voleo bih da pročitam njen naučni rad.
reko bih da samo postojanje Trumana pobija tezu ove ribe 8-)
Baš naprotiv. Njen zaključak je da muškarci vole lezbijske filmove što je moj slučaj. A ne znam ja na šta si ti mislio...
naravno, ovakvu temu ne može a da na zapljune prosečna dnevna doza prosečnog nepismenog srbende sa komentarima kao što je:
Koliku vrednost ima ovaj doktorat? pitamse i zaključujem,daće naše društvo sa ovim doktoratom da ,,isplivamo,, iz finansiske krize,ali ne i iz seksualne.Ovakvih doktora u našoj državi ima koliko hoćeš,a nama sve gore.Neznam samo čemu i kome služe ovi izopačeni doktorati i njihovi ,,doktori,,.
neznaš, neznaš, stoko, i neznaćeš! :evil:
Quote from: Truman on 24-11-2014, 23:36:20
Baš naprotiv. Njen zaključak je da muškarci vole lezbijske filmove što je moj slučaj. A ne znam ja na šta si ti mislio...
njena teza: ''tačka preseka svih najgledanijih sadržaja sažeta u kategoriji vojske jer se tu sublimiraju dominacija, uniforma, ponižavanje, nasilje i moć nad životom i smrti''
e sad, ako ne griješim, reko bih da te ne interesuju dominacija i ponižavanje u pornićima?
dakle, lijepo piše da šta su ''najgledaniji sadržaji'', a to nisu lezbejski filmovi
mnogo je izD.ominirala s ovom isertacijom
Napiši disertaciju o mojim interesovanjima...
pa to ona tvrdi, jel u pravu ili nije?
To je moja intimna stvar...
o bre Truki, umjesto da odma kažeš da žena u tvom slučaju nije u pravu ti podstičeš sumnju da jeste! 8-)
'nači upravo viđeh ovu doktoresu na Bulevaru B92
ladno je izjavila da nije pogledala nijedan video već je samo istraživala tagove, i onda maltene u narednoj rečenici tvrdi da 88% sadržaja čini nasilje
okle ona to zna, bogati poljubim
Slino, sve ti je oprošteno
http://www.24sata.rs/novi-sad/vesti/vest/prvi-srpski-fakultet-koji-zbog-plagijata-ukida-seminarske-radove/159953.phtml (http://www.24sata.rs/novi-sad/vesti/vest/prvi-srpski-fakultet-koji-zbog-plagijata-ukida-seminarske-radove/159953.phtml)
Odličan tekst o razbacivanju para u prosveti: http://www.teleprompter.rs/prosvetari-ministre-ovo-su-pravi-razlozi-zbog-kojih-nema-para-u-prosveti.html (http://www.teleprompter.rs/prosvetari-ministre-ovo-su-pravi-razlozi-zbog-kojih-nema-para-u-prosveti.html)
BLISTAVI UM
Potpredsednik skupštine doktorirao za 11 meseci
M. R. Petrović | 18. 12. 2014. -
Potpredsednik Skupštine Vladimir Marinković suvi je genije, jer je u 11 meseci odbranio magistarski rad i doktorirao.
Na ekonomiji doktorat se radi od šest do osam godina
Sve se dogodilo 2006. i 2007. godine na Fakultetu za trgovinu i bankarstvo ,,Janićije i Danica Karić", Univerziteta ,,Braća Karić".
Marinković je novembra 2006. magistrirao sa temom ,,Socijalni dijalog kao faktor evropskih integracija Srbije", da bi oktobra 2007. doktorirao na temi ,,Položaj sveta rada u procesu globalizacije".
Od Karića do Ljajića
Marinković je u vreme magistriranja i doktoriranja bio i kandidat za poslanika Karićevog Pokreta snaga Srbije. Danas je u SDPS Rasima Ljajića, kao i njegov mentor David Dašić.
Na Ekonomskom fakultetu, na primer, doktorske studije u proseku traju od šest do osam godina, kaže dekan Branislav Boričić. Ranije je rad na doktorskoj tezi trajao od četiri do pet godina, a prosečno vreme za izradu i odbranu doktorata bilo je od pet do deset godina.
Rekordno brzo branjen doktorat Marinkoviću je bila i preporuka za sticanje zvanja docenta na Megatrend univerzitetu.
Kvalitet presudan
Profesor Dašić kaže da ,,nije bitno brzina kojom je napisan i odbranjen rad, nego kakav je doktorat". Na pitanje da li je to najbolji doktorat koji je ikada video, odgovara: ,,Ne znam".
Sam Marinković uveren je da je doktorirao početkom 2008?! Ipak, na naslovnoj strani njegovog rada piše ,,oktobar 2007". On se pita i zašto bi bilo neobično da neko doktorira za 11 meseci ako je posvećen onome što radi.Tvrdi da je između magistarskog rada i doktorata prošlo bar 14 ili 15 meseci.
- Neki to razvlače, magistriraju pa doktoriraju tek za deset godina. Ja sam sve vreme radio na disertaciji i na pisanju radova - kaže samouvereno Marinković. Na pitanje da li je istovremeno i radio, odgovara da je jednom nedeljno bio angažovan kao asistent na Fakultetu za menadžment u sportu, takođe na BK univerzitetu.
Marinkoviću je, inače, u oba slučaja bio mentor profesor David Dašić, koji ne može da se seti konkretnog rada. Ipak, veruje da je rad bio dobar, jer ,,inače ne bi bio odbranjen".
:-x :shock: :-? :-P :oops: :cry: :-x
Uzalud studirali medicinu u Novom Sadu?
Autor: B92 | 21.12.2014 -
Tri generacije studenata Medicinskog fakulteta u Novom Sadu, takoreći, uzalud su studirali na smeru specijalna rehabilitacija lečenih narkomana, javljaju beogradski mediji.
Ovaj smer je ukinut, posle samo tri godine, jer je ustanovljeno da zdravstveni sistem takav profil stručnjaka ne prepoznaje, prenosi B92.
Olivera Ćulić i Koviljka Jevtić dve su, od skoro stotinu studenata, koje su završile specijalnu rehabilitaciju lečenih narkomana, smer na Medicinskom fakultetu koji je nakon samo tri godine ugašen. Smer ne postoji u mreži zdravstvenih ustanova u Srbiji. To u praksi znači da su se tri generacije studenata, uzalud školovale.
"Nekako niko nije ni razmišljao toliko o tome, mi smo mislili da je sve to sređeno, da bi se na kraju, eto, negde na polovini našeg školovanja ispostavilo da ljudi završavaju naš smer, a da posla u stvari nema", kaže Olivera Ćulić, studentkinja Medicinskog fakulteta u Novom Sadu.
"Ne trebamo Metadonskom centru, ne trebamo pri domovima zdravlja, u privatnim klinikama ne žele, uglavnom, da nas prime zato što nemamo neku praksu, nemamo iskustvo, tako da smo mi praktično osuđeni da gledamo da odemo nekako iz ove zemlje, jer kažu, u svetu to baš dobro funkcioniše", priča Koviljka Jevtić, studentkinja Medicinskog fakutleta u Novom Sadu.
Nakon brojnih žalbi studenata da, ne samo da ne mogu da se zaposle nakon studija, jer ih sistem ne prepoznaje, već ne mogu ni pripravnički staž da obave, dekanat je odlučio da smer ugasi.
Pitanje čija je odgovornost što je fakultet pet godina školovao nepotreban kadar ostaje bez jasnog odgovora.
"Mada nismo učestvovali u osnivanju tog kadra, može se sada to prebacivati na one koji su to osnivali, zašto nisu pogledali u to, može se prebacivati i na same studente koji su upisivali, jer ništa nije bilo tajno, sve se moglo pročitati, moglo se proveriti i tako to, ali u svakom slučaju, problem je egzistirao kao takav", kaže Nikola Grujić, dekan Medicinskog fakulteta u Novom Sadu.
http://www.alo.rs/vesti/aktuelno/uzalud-studirali-medicinu-u-novom-sadu/78703 (http://www.alo.rs/vesti/aktuelno/uzalud-studirali-medicinu-u-novom-sadu/78703)
Akademska zajednica pala na aferi plagijat
(Preuzeto sa sajta RTV - 26.12.2014.)
Redovni profesor Pravnog fakulteta dr Jovica Trkulja izjavio je da je priča o plagijatima doktorata vrh ledenog brega autodestrukcije univerziteta u Srbiji, pa i Beogradskog univerziteta, i založio se za ozbiljne stručne rasprave, "ukoliko nam je stalo do slobodnog univerziteta u slobodnom društvu".
"Akademska zajednica i njene institucije u ovom pitanju su pale na ispitu", ocenio je Trkulja na tribini "Autonomija univerziteta izmeðu slobode i odgovornosti" održanoj sinoć na Pravnom fakultetu u Beogradu.
U raspravi o odgovornosti za plagijate, Trkulja je ukazao da su nadležne akademske institucije gurnule ove probleme pod tepih.
Prema njegovim rečima, otvorena pitanja plagijata doktorata, naročito istaknutih političara, trebalo je
principijelno rešiti, na osnovu zakona i akademskih standarda.
univerzitet
Trkulja je, na tribini organizacije "Studenti za slobodu", konstatovao da nadležna tela nisu obavila svoj posao.
"Univerzitet u Beogradu nije učinio sve što mu nalaže zakon i što propisuju univerzitetski akti i standardi naučnog poštenja da ispita ozbiljno obrazložene tvrdnje o plagijatu i da izrekne odgovarajuću sankciju", rekao je Trkulja.
On smatra da u slučajevima tri sporna doktorata, ministra unutrašnjih poslova Nebojše Stefanovića, gradonačelnika Beograda Siniše Malog i predsednika opštine Novi Beograd Aleksandra Šapića, ima ozbiljnih indikatora da je reč o plagijatima i da su u pravnom smislu sporni iz formalnih i sadržinskih razloga.
Trkulja je, kao primer, naveo Stefanovićev doktorat, za koji je ocenio da je u formalnom smislu sporan jer je
branjen pred dva, od ukupno pet članova komisije, što je nedopustivo.
Osim toga, dodao je Trkulja, doktorat je napisan ćirilicom na srpskom jeziku, a dvojica članova komisije ne znaju ovaj jezik.
Prema oceni Trkulje, kada se pojavi plagijat, ključna je uloga fakulteta, pošto fakulteti imaju najteže profesionalne, moralne i materijalne posledice.
On je podsetio da fakulteti u svojim statutima imaju mehanizme kojima mogu, ako hoće, da izađu na kraj sa plagijatom.
Kada se pojavi plagijat, a fakultet nije preduzeo ništa, napomenuo je Trkulja, ključnu ulogu imaju Senat Beogradskog univerziteta, Konferencija univerziteta Srbije i Odbor za profesionalnu etiku.
"Kada se otvorilo pitanje ovih plagijata", dodala je profesorka Elektrotehničkog fakulteta u penziji Srbijanka
Turajlić, "učinilo mi se da je to prelomni momenat i da će to konačno naterati akademsku zajednicu Srbije da se suoči sa sopstvenom odgovornošću za ono što se dešava na potpuno autonomnim univerzitetima".
"Na žalost, to je izostalo", konstatovala je Turajlić, koja smatra da "nedostaje da se jako i ozbiljno radi na
odgovornosti svakog pojedinca i na odgovornosti kolektiva".
"Za mene je frapantna situacija okončanja štrajka na Filozofskom fakultetu. Uz sva naša zalaganja za autonomiju, uz svu slobodu, gde je Filozofski fakultet uvek prednjačio, ceo štrajk se završio time kad je došao šumar da ih rastera, u liku Ministarstva", ocenila je Turajlić.
Ona smatra neverovatnim da akademska zajednica, budući najslobodnija, nije u stanju da reši problem dok ne dođe Ministarstvo prosvete, kao posrednik.
"Manji je problem da li su a, b ili c plagirali doktorate, veći je problem da li je akademska zajednica Srbije spremna da se suoči sa pitanjem da li je neko plagirao doktorat",o bjasnila je Turajlić.
Ako nije spremna da se suoči, napomenula je ona, plašim se da je akademska zajednica u ozbiljnim problemima, "u mnogo ozbiljnijim problemima od tri plagirana doktorata".
Doktorant Londonske škole ekonomije Slobodan Tomić rekao je da je, povodom Stefanovićevog doktorata, akademska javnost reagovala i dodao da je peticiju potpisalo skoro 2.000 naučnih radnika, tražeći od nadležnog ministarstva, Konferencije univerziteta i ostalih nadležnih organa da se pozabave ovim pitanjem.
"Međutim, Konferencija univerziteta Srbije je odbacila mogućnost da reaguje u ovom slučaju", zaključio je Tomić.
Mnjah. Sećam se oktobra 2000. godine, kada sam polagao neki ispit na Pravnom, a kabinet bazdio na rakiju. Drugom prilikom, Antić je gađao koleginicu indeksom. Mene je preskočio sa gađanjem. Nedavno sam dobio na kontrolu neki prevod na engleski koji je prevodio magistar sa beogradskog Filološkog. Ako niste znali, "decenije" se na engleskom kažu "decenies". Ej, magistar.
Hoću da reknem da je drvlje i kamenje po privatnim fakultetima licemerno - pri čemu je dobar deo kadra istovremeno kadar na državnim. Neka najpre pospreme svoje dvorište, pa neka onda nameću standarde.
Uostalom, ko hoće doktorat neka ga pošteno kupi od anonimnih stvaraoca, a ne ovako na mufte... Bar bi bio kvalitetniji, ako ništa drugo.
...
Muphry's law FTW
Ne, ovo je namerno, http://en.wikipedia.org/wiki/Muphry%27s_law (http://en.wikipedia.org/wiki/Muphry%27s_law)
Edit, da ne bude zabune, prihvatam, pozdravljam, i uvek pozivam na korekciju napisanog. Zabavno je bilo što me je Meho ispravio ali u ispravci "pogrešno" fonetizovao englesku reč (po Đapeovom ekspertskom viđenju). A ja se sad nadam da sam ispravno upotrebio reč "fonetizovanje" :)
o čemu pričamo, dekan FPN kod Olje Bećković je bio dovoljno oštar u vezi plagijata, neke glasine su govorile da će se kandidavati za rektora, a onda ga spopadnu palice u vugla, onako, slučajno
idi na državni fax, rekli su.
dobićeš bolje znanje, rekli su.
(https://www.znaksagite.com/diskusije/proxy.php?request=http%3A%2F%2Fi57.tinypic.com%2Fxpvplz.jpg&hash=89078d66f04d7fd09d20c0299ba27c59519666e6)
Naravno, predivan je detalj što je pravopisna greška koja odslikava fonetsku realnost upravo na stranici Fonetike. :lol:
i tači posto doktor!
sad može da operiše u žutoj kući:
(https://pbs.twimg.com/media/B7JbW7BCUAATU4h.jpg)
MALI PACOV = VELIKI LOPOV! :evil:
Obaveštavamo javnost da je rad autora Siniše Malog, Slađane Barjaktarović Rakočević i Gheorghe Savoiu-a i zvanično povučen iz časopisa Organization and Management zbog plagijata. Ovim su potvrđeni navodi profesora Raše Karapandže o plagijatu u doktorskoj disertaciji kandidata Siniše Malog. Očekujemo da Senat Univerziteta u Beogradu uzme u obzir ovu informaciju kada bude odlučivao o osporenoj doktorskoj disertaciji, kao i druge navode iz Otvorenog pisma Pokreta "Spasimo nauku".
(https://www.znaksagite.com/diskusije/proxy.php?request=http%3A%2F%2Fi60.tinypic.com%2Frjihih.jpg&hash=c691dd556d61694a7706c482775fb37d2fbbc371)
Potvrda o povlačenju rada nalazi se na linku časopisa (str.109) http://kolegia.sgh.waw.pl/pl/KZiF/publikacje/koik/numery/Documents/2012_NR_4%28153%29.pdf (http://kolegia.sgh.waw.pl/pl/KZiF/publikacje/koik/numery/Documents/2012_NR_4%28153%29.pdf)
Evo ga čuveni pornićarski doktorat..
https://fedorabg.bg.ac.rs/fedora/get/o:8415/bdef:Content/get
Ako je izgledalo ovako možda bi i moglo da prođe: Prva aktivnost koju danas upisujemo u WBS strukturu MS projecta je: ''Kupovina dečjeg šampanjca'', izvršilac kupovine je referent nabavke škole, postavljanje stolnjaka kao drugu aktivnost izvršava...
http://oi62.tinypic.com/24zvrt0.jpg (http://oi62.tinypic.com/24zvrt0.jpg)
slabe su ključne reči. gde su tu: chicks with dicks, brazilian fart porn, interracial gang-bang, midgets, japanese bukkake, ass-to-mouth...
slobodno dodajte.
edit: hehe, skvrting!
radije bi čito ovaj ivent menađmnt nego ovo skrnavljenje pornića
Krljića treba motivirati da napiše jednu neomarksističku teoriju analne erotike, jer ovako više ne ide
REFORME!
SVOM SNAGOM!
EVROPA!
NAPRED!
itd.
Maratonska afera ,,Indeks": treći put, sve iznova
(Preuzeto sa sajta Politika - 30.01.2015.)
Visoki savet sudstva izabrao nove porotnike u celoj Srbiji čime sve krivične postupke koji nisu okončani vraća na početak.
Suđenje u aferi ,,Indeks", posle šest godina vraća se na početak i to po treći put, saznaje ,,Politika". Zbog promene porotnika kojima je u decembru istekao mandat, ovaj maratonski proces koji se odvija pred Višim sudom u Smederevu, smatra se za najveću korupcionašku aferu u srpskoj prosveti. U februaru će početi od nule, kao da nije ni započet. Umesto da ,,diplomira", osam godina od otkrivanja korupcije na kragujevačkom Pravnom fakultetu, ,,Indeks" ponovo dobija status ,,brucoša" u sudskom postupku.
Visoki savet sudstva izabrao je nove porotnike na nivou cele Srbije što sve krivične postupke koji nisu okončani, vraća na početak. To je slučaj i sa procesom koji se vodi protiv optuženih u ,,Indeksu", a koji je bio pri kraju, kaže za ,,Politiku" Slađana Bojković, predsednica Višeg suda u Smederevu koja predsedava sudskom veću u ovoj prosvetnoj aferi.
Optužnica će po treći put biti pročitana, a 87 optuženih profesora, posrednika i studenata, nanovo će se izjašnjavati o delima za koja se terete i iznositi odbranu. Iako je dokazni postupak ušao u završnu fazu, vrlo je moguće da će se svi postojeći dokazi ponovo izvoditi, uključujući i audio i video snimke koje je tužilaštvo nedavno dostavilo sudu. Postoji i neko rešenje ,,između" – da se deo dokaza prihvati, a deo izvodi ponovo, u zavisnosti od volje optuženih, o čemu će konačno odlučiti sudsko veće. Nije isključena ni mogućnost da iskazi oko 70 svedoka i veštaka, koliko je sud do sada saslušao, takođe ,,padnu u vodu" i da se i to radi iz početka.
– Sud mora ponovo da pročita optužnicu i da omogući optuženima da se o njoj opet izjasne. Što se tiče svedoka i dokaza, postoji zakonska mogućnost da sve ide kao da ništa nije rađeno, a o tome će odlučivati sudsko veće kad dođe vreme. Tužiocu smo dostavili spisa i proces sa novim porotnicima trebalo bi da počne 5. februara – navodi sudija Bojković.
Tokom 2015. iz smederevskog suda su se očekivale prve presude u aferi ,,Indeks". Kada bi to bilo, da proces nije vraćen na početak, Bojkovićeva nije želela da precizira. Samo je potvrdila da je dokazni postupak bio pri kraju, da su čitani pisani dokazi, te da je tužilaštvo dostavilo sudu prepis audio i video zapisa iz 2006. i 2007. kada je policija gotovo godinu dana pratila dešavanja na Pravnom fakultetu u Kragujevcu.
Klupko korupcije odmotavalo se od leta 2006. godine. Smederevska policija je u redove fakulteta ubacila inspektora Tomislava Spasića kao ,,studenta insajdera". Prvi trag je otkrio posrednik u davanju mita, prvooptuženi Saša Jovanović iz Velike Plane, koji je prilikom hapšenja zbog ilegalne prodaje ukradenih automobila ,,propevao" o kupoprodaji ispita i diploma. On je, prema optužnici, ponudio inspektoru Spasiću da mu ,,završi" Pravni fakultet u zamenu za ćutanje.
Prva grupa osumnjičenih profesora i posrednika uhapšena je 20. februara 2007. godine. U njoj su se našli i tadašnji dekan Sveto Purić, kao i pomoćnica ministra prosvete Emilija Stanković, trećeoptužena u aferi. Profesorka krivičnog prava Dragana Petrović, drugooptužena, označena je kao glavna karika u posredovanju između studenata i profesora.
Iako je prva optužnica podignuta u avgustu 2007. godine, suđenje je počelo tek u septembru 2009., i to iz osmog pokušaja. Odugovlačenju procesa najpre je doprinela desetomesečna ,,kupovina" vremena branilaca koji su tražili izuzeća i ulagali prigovore. Suđenje je zapalo u administrativni lavirint, a potom je usledila reforma pravosuđa i čitav proces vraćen je na početak od 1. januara 2010. godine.
Prvooptuženi Saša Jovanović tereti se za produžena dela primanja mita pomaganjem i davanja mita. Drugooptužena, profesorka Dragana Petrović, prema navodima iz optužnice, posredovala je između ostalih profesora i studenata, a za upisivanje ocene bez izlaženja na ispit koji ona predaje, tarifa joj je bila 500 nemačkih maraka. Trećeoptužena, profesorka rimskog prava Emilija Stanković, tereti se da je od 2003. do 2006. godine zahtevala i primila 7.300 evra i mnoge vredne poklone za lažne prelazne ocene.
Lažirane ,,šestice" koštale su od 500 do 1.000 evra, dok se do diplome pravnika ,,stizalo" za 12.000 do 16.000 evra, navedeno je u optužnim aktima.
-----------------------------------------------
Kako to rade Hrvati
,,Hrvatski indeks" rešen je za devet meseci i tamošnjim profesorima zabranjeno je da drže nastavu. Kod nas, optuženi profesori su pod pretpostavkom nevinosti sve vreme držali predavanja i ocenjivali studente, a mnogi su čak i napredovali u karijeri. Profesor Predrag Stojanović je iz ,,optuženičke klupe" dobio zvanje dekana i tu funkciju obavljao doskora. Profesor Ivan Čukalović, dugogodišnji prvi čovek Pravnog fakulteta u Kragujevcu, izabran je za sudiju Ustavnog suda Kosova, dok je Dragana Petrović postala viši naučni saradnik na Institutu za uporedno pravo u Beogradu.
-----------------------------------------------
Jedina priznala
U dosadašnjem procesu svoju odbranu izneli su svi profesori osim Predraga Stojanovića, koga sud punih šest godina nije uspeo da sasluša. On je medicinskom dokumentacijom opravdavao izostanke sa glavnih pretresa, a ni mnogobrojna veštačenja koja su tvrdila da je sposoban da iznese odbranu, nisu pomogla da bude saslušan, čak ni pod pretnjom policijskog privođenja. Ostali optuženi negirali su navode iz optužnica za kupoprodaju ispita i diploma, osim bivše nadzornice u požarevačkom ženskom zatvoru ,,Zabela", Radmile Jovanović-Canić koja je priznala da je kupila šest ispita za 5.000 evra.
-----------------------------------------------
Nastaje li zastarelost dela?
Kako ,,Politika" nezvanično saznaje, za profesorku Nadu Todorović, optuženu za krivično delo zloupotrebe službenog položaja, tokom februara nastaje apsolutna zastarelost dela. Ovu informaciju Slađana Bojković nije želela ni da potvrdi, ni da negira, uz obrazloženje da ,,ne zna sve napamet, te da su spisa kod tužioca".
Jedino mogu da vam kažem da za delo za koje se ona tereti apsolutna zastarelost nastupa deset godina od izvršenja, a kada je to tačno, u ovom trenutku ne mogu da vam kažem, rekla je predsednica sudskog veća.
-----------------------------------------------
,,Indeks" u brojevima
Otuženo je 86 osoba za 159 krivičnih dela od kojih 114 za primanje mita i 45 za zloupotrebu službenog položaja. Prvom optužnicom obuhvaćena je 41 osoba, od kojih 23 profesora pravnih fakulteta u Kragujevcu, Nišu i Beogradu. Dopunska optužnica podignuta je u martu 2008. protiv još 47 osoba, od kojih 33 studenta i 14 novih posrednika i pomagača.
Šta je pokazao preliminarni izveštaj komisije za ocenu doktorske disertacije bivšeg visokog funkcionera Demokratske stranke
Sumnja da je Šapićev doktorat plagijat
DANAS SAZNAJE
AUTOR: V. A.
Beograd - Preliminarni izveštaj članova komisije za ispitivanje navoda o doktorskoj disertaciji bivšeg visokog funkcionera DS Aleksandra Šapića pokazao je da postoji preuzimanje iz drugih dela bez navođenja izvora, u meri koja bi mogla biti značajna za kvalifikaciju tog doktorata kao plagijata - izjavio je za Danas Zlatko Stefanović, rektor Univerziteta Union, posle jučerašnje sednice Senata tog univerziteta.
On je naveo da su na sednici predstavljeni parcijalni izveštaji svakog od tri člana komisije i da su oni dobili rok do 1. marta da Senatu dostave prvu verziju zajedničkog objedinjenog izveštaja. Naime, doktorat je podeljen na tri dela, a svaki član komisije je dobio zadatak da izvrši kontrolu trećine rada i proveri da li ima plagiranja. Rektor Stefanović objašnjava da će objedinjeni izveštaj komisije biti poslat Šapiću, koji će imati pravo da se o njemu izjasni, zatim Fakultetu za poslovno industrijski menadžment na kojem je on doktorirao, ali i svim fakultetima u sastavu Univerziteta Union.
- Komisija će nakon toga razmotriti sve primedbe i dati odgovore, ako bude zamerki na sadržinu njenog izveštaja. Potom će sačiniti finalni izveštaj, na osnovu kojeg će Senat doneti odgovarajuću odluku - rekao je Stefanović.
Podsetimo, Univerzitet Union formirao je 10. decembra prošle godine tročlanu komisiju sa zadatkom da u roku od 60 dana ispita navode o plagijatu Šapićeve doktorske disertacije. Članovi komisije su Hasan Hanić, redovni profesor Beogradske bankarske akademije - Fakulteta za bankarstvo, osiguranje i finansije Univerziteta Union, Neva Maher, vanredni profesor Fakulteta za upravne i poslovne nauke iz Novog Mesta (Slovenija) i Miodrag Koprivica, docent Fakulteta za pravne i poslove studije" Dr Lazar Vrkatić" iz Novog Sada, takođe u sastavu Uniona. Formalni rok za predaju izveštaja Senatu Univerziteta Union je istekao juče.
- See more at: http://www.danas.rs/danasrs/drustvo/sumnja_da_je_sapicev_doktorat_plagijat.55.html?news_id=297133#sthash.hz9d2ugT.dpuf (http://www.danas.rs/danasrs/drustvo/sumnja_da_je_sapicev_doktorat_plagijat.55.html?news_id=297133#sthash.hz9d2ugT.dpuf)
Oh, surprise...
lažni master i pravi grobar, naš precednik, dao je svoj doprinos nauci i obrazovanju srbije saučešćem u dva rada na ukupno 12 strana koja su (pot)pisala ukupno tri (ista) "naučnika".
možete ih čitati ovde:
http://www.ekonomika.org.rs/sr/arhiva/PDF/arhiva-clanaka/2/6.pdf (http://www.ekonomika.org.rs/sr/arhiva/PDF/arhiva-clanaka/2/6.pdf)
i
http://www.ekonomika.org.rs/sr/arhiva/PDF/arhiva-clanaka/1/10.pdf (http://www.ekonomika.org.rs/sr/arhiva/PDF/arhiva-clanaka/1/10.pdf)
koliko je to sve ozbiljno vidi se već na 'lost me at hello' prvoj strani:
(https://www.znaksagite.com/diskusije/proxy.php?request=http%3A%2F%2Fi59.tinypic.com%2Fbeaj28.jpg&hash=d6cfbaca63deb0c184fd94cb6057acdd28808c69)
Šta je problematično sa counter-productive?
ništa, zato i nije podvučena cela fraza nego samo kraj - gde bi umesto tačke na kraju upitne rečenice trebalo da stoji - šta, deco? kako smo ono učili? znak pitanja, eto šta!
Onda bi valjalo podvući tačku i u srpskom originalnom tekstu...
trebalo bi mnogo toga ovde, ali pre svega - ismejati i kazniti prvo recenzente pa tek onda lektore koji su ovu smejuriju pustili.
Ma, nema potrebe. Svi smo kažnjeni. :(
MISTERIJA: Niko ne zna koju je srednju školu završio Gašić!
POLITIKA
07:13, 23.02.2015.
Prvi čovek vojske tvrdi da ima diplomu kruševačke gimnazije, ali ga nema na spisku svih maturanata iz tog grada. Na njima su mnogi poznati Kruševljani, ali ne i ministar. Gašić na to pitanje nema objašnjenje
http://www.kurir.rs/vesti/politika/misterija-niko-ne-zna-koju-je-srednju-skolu-zavrsio-gasic-clanak-1688116 (http://www.kurir.rs/vesti/politika/misterija-niko-ne-zna-koju-je-srednju-skolu-zavrsio-gasic-clanak-1688116)
МИНИСТАР ГАШИЋ НИЈЕ ЗАВРШИО СРЕДЊУ ШКОЛУ ВЕЋ КЕРАМИЧАРСКИ ЗАНАТ У ВОЈСЦИ, СРЕДЊЕШКОЛСКА ДИПЛОМА ЈЕ ФАЛСИФИКОВАНА!
http://www.srbijadanas.net/ministar-gasic-nije-zavrsio-srednju-skolu-vec-keramicarski-zanat-u-vojsci-srednjeskolska-diploma-je-falsifikovana/ (http://www.srbijadanas.net/ministar-gasic-nije-zavrsio-srednju-skolu-vec-keramicarski-zanat-u-vojsci-srednjeskolska-diploma-je-falsifikovana/)
(https://fbcdn-sphotos-b-a.akamaihd.net/hphotos-ak-xap1/v/t1.0-9/11025795_1080376435313244_6718997276960246577_n.jpg?oh=b143a4e0e4043d1208c95d6f78a77d53&oe=5589444B&__gda__=1435645554_49df6e4076cb7f4551ff4022b763f4c1)
Kad vidim nešto ovakvo sloši mi se instant.
Em što je dno nemorala udariti na svog dojučerašnjeg kolegu iz stranke, em što bi mi kao sad trebalo da poverujemo da je radikalima stalo da spreče Gašića da nepravedno zauzima nečije zasluženo mesto umesto da je ceo vic u tome što je radikalima krivo što vide kako SNS-ovci nezasluženo zauzimaju mesta umesto njihovih keramičara i drugih mahera! :cry:
Nemojmo braniti ljude, nego principe i zakone.
Ne, nego treba uvek i stalno s podozrenjem gledati motive onih koji se navodno bore za principe i zakone. Pošto se u Srbiji ništa nije dešavalo na političkoj sceni osim neprekidno manipulisalo željom naroda za principima i zakonima.
Ne treba Kurtama rušiti Murte. To smo stalno imali. Narod nema ništa od toga.
mac, tebi je stvarno bitno da li je sutra Vučić ili Šešelj?
Treba promeniti svest ljudi. Pre nego zakone.
Meni su ipak principi važniji. Prvo, niko nije iznad zakona. Drugo, ako se utvrdi prekršaj naveden u zakonu, onda počinilac da plati zakonski propisanu kaznu.
Zakone ne treba menjati, nego sprovoditi. Slažem se za svest ljudi, treba je menjati tako da počnemo da sprovodimo zakone.
Pa to smo već imali. Svest naroda se menja u pravcu zakona pod pritiskom opozicije i rezultat je da narod "dobije svest" o tome da je ta opozija bolja od onih na vlasti. A na kraju se ispostavi da su isti.
To se zove manipulisanje.
Potreban je mnogo viši nivo svesti naroda. Koji ne dopušta takve manipulacije i jeftine fore. I zgraža se nad njima u startu.
Svako ko falsifikuje diplomu treba u najmanju ruku da izgubi posao koji je dobio na ime falsifikovane diplome. A mogao bi malo i da plati...
Kad neka druga vlast bude držala falsifikatora u njedrima onda će neka druga opozicija da ukazuje na propuste vlasti. Meni je to uobičajena dinamika odnosa vlasti i opozicije. Da su država i svest naroda razvijeniji vlast bi sama to rešila bez brukanja u javnosti, ili bi organi reda radili svoj posao bez uplitanja vlasti.
Imam utisak da je tvoja teza da pošto su svi isti onda nema potrebe da se sprovode zakoni. Da li je to tvoja teza?
Pitajte bravara. Sve priče o diplomama su precenjene.
Ovo što kaže scallop.
Ma nije to moja teza mac. Mada, jesam pomalo anarhista po opredeljenju, moram da priznam. Zakone pišu oni koji vladaju da bi bolje potčinili one kojima vladaju. Nije slučajno da glavni kriminalci uspešno izbegavaju takve zakone, pošto oni nisu za njih ni pisani.
Narod mora da bude mnogo više svestan te činjenice. A nažalost, uopšte nije. Čak je ubeđen u suprotno, da su pred zakonom svi isti. Nažalost nisu.
Quote from: Linkin Uroborni on 25-02-2015, 14:22:03
Ne treba Kurtama rušiti Murte. To smo stalno imali. Narod nema ništa od toga.
naravno da ima
Ima onaj koji je u partiju kod Kurte. :D
mislim da su vlastodršci izmislili tu gnusnu priču o Kurti i Murti, naime, jasno je da su to dvije vrste sapuna, i što ih više koristiš brže će da se potroše
samim tim, narod ima apsolutne koristi da što brže potroši Kurtu i Murtu. Dok oni samo sjede na svojim mjestima u opoziciji i na vlasti niko ruke ne pere
Samo kad ne bi trošili tuđe pare.
pa i ovako troše, samo u mnogo dužem periodu!
stoga, narode, ne čuvajte Kurte i Murte nego dobro nasapunjajte!
Zašto najbolji napuštaju Srbiju?
Profesor Miodrag Zec ocenjuje kako je Srbija suviše mala država da bi mogla sebi da priušti takav luksuz da joj najškolovaniji ljude odlaze u instranstvo u potrazi za boljim životom.
On kaže da su za Srbiju ljudi redak resurs. Zato je i pitanje - brine li koga što nam školovani ljudi odlaze u svet i ima li ko nameru da to spreči?
- Znamo li zašto nam odlaze najbolji? Zašto se ovde ne ceni znanje, najtalentovaniji se ismejavaju da su štreberi, i za njih se uglavnom nikada ne nađe mesta u važnim državnim institucijama. U razvijenom svetu znanje tretiraju kao prvoklasnu robu. Naši geniji, Tesla i Pupin su, nažalost, otišli da povećaju tehnološki potencijal Amerike. Jer, tamo oduvek postoje uslovi da genijalnost dođe do izražaja - kaže Zec za Blic.
On dodaje da je u Srbiji obrazovanje apsolutno potcenjeno.
- Kako sačuvati, recimo, autoritet nastavnice matematike ako je ona tako plaćena da ne može ni zub da popravi, pa đaci teraju sa njom šegu da je krezuba. Ako se sa svih strana šalje poruka da učenje u Srbiji nije na glasu. S druge strane, imamo više magistara i doktora nauka nego novorođenih. Stvar će se promeniti jedino ako sto najboljih svršenih studenata iz svih oblasti svake godine bude čekalo radno mesto. Treba da posadimo društveno seme, ali da znamo tačno šta ćemo posaditi. Čemu školovati ljude ako najbolji odlaze, a na ključna mesta se primaju osobe sa sumnjivim kvalifikacijama. Sada imamo intelektualnu elitu koja odlazi, ali bez namere da se ikada vrati. I država im često šalje poruke da i ne treba da se vrate. Eto, ministar prosvete je nedavno rekao da je bolje što su otišli. A, moglo bi se nešto naučiti od srpskog seljaka koji najbolji paradajz uvek ostavlja za sebe.
Ovaj profesor ekonomije na beogradskom Filozofskom fakultetu kaže da bi možda i učestvovao u nekom telu Vlade, ali samo ako bi se stvarno tražilo kritičko promišljanje.
- Primera radi, stalno se govori o potrebi za novim investicijama, a naš kapitalni problem je što je gro investicija promašen. Kada je reč o investicijama, ključno je u koje privredne grane investiraš. Da li u grane sa padajućim ili u grane sa rastućim prinosima. Ukoliko investiraš pogrešno, ušao si u pogrešan voz, i onda su ti sve stanice pogrešne. Ali, mislim da to vlastima nije potrebno. Oni zovu populizatore koji će ne dati predlog, već samo potvrditi ono što je već namera vlasti.
Osim ljudi, u Srbiji se ne zadržavaju ni ovde zarađene pare. Na svim smo listama koje broje firme u ofšor zonama, skrivene račune po stranim bankama?
- To je zato što nismo kao Engleska, gde kad zaradiš u 17. veku, možeš ostati bogat i u 21. veku. Suština nije u brzini, već u trajanju zarade. Kod nas sva bogatstva kratko traju i niko nema poverenja ni u državu ni u održivost bilo kog biznisa. Zato Srbin, Rus, Indus... sve pare koje zaradi nosi u Englesku. A, Englez koji zaradi pare bilo gde u svetu, zarađeno vraća kući, u Englesku. Na dugi rok, najbolji i najprodavaniji engleski proizvod su engleske institucije. Zbog njih se u Englesku sliva ljudski i finansijski kapital. Svi oni čuvaju svoje i vrlo agresivno primaju sve ono što je dobro iz sveta. Tako je u celom zapadnom društvu. I odliv školovanih ljudi iz Srbije za njih je odlična infuzija, dok nama krv lipti. Mi njima genetski materijal iz Matematičke gimnazije, a oni nama savetnike koji će nas naučiti da je potpuno prirodno da su oni bogati a mi siromašni. I vrlo će se potruditi da tako i ostane.
Dobili smo sporazum sa MMF, najavljuju se strukturne reforme. Mislite li da će one doneti zaista nešto novo?
- Mislim da smo, kao društvo, došli do tačke gde prestaje volja, a počinje prinuda. Mnogo vremena i ideja smo uzaludno utrošili. Dugo vremena smo kao ključno pitanje imali dilemu - da li su kod nas reforme željene ili iznuđene. A, svakako se nisu sprovodile. Došli smo do toga da ogromni dugovi moraju da se plate. A, kad uđeš u taj voz, nema silaska. Grčka nam je primer za to. Pitanje je da li smo sposobni da napravimo državu koja će biti mala, prosvećena i organizovana. Sada je ona bazirana na političkom, a ne na društvenom dogovoru. Tačnije, kod nas su isprepletane tri države. Jedna, koja promoviše stare ideje komunizma. Druga je zasnovana na političkom društvu i treća na evropskim vrednostima. Praktično, na ovom terenu, u naše ime, igraju tri tima. Nije ni čudo što onda postižemo autogolove. Ovde je sve haotično. Potrebna nam je jasna koncepcija ko šta treba da radi, a ne da se stalno pitamo koliko ko radi.
http://www.021.rs/Info/Srbija/Zasto-najbolji-napustaju-Srbiju.html (http://www.021.rs/Info/Srbija/Zasto-najbolji-napustaju-Srbiju.html)
http://www.blic.rs/Vesti/Drustvo/544329/10-najtezih-ispita-na-fakultetima (http://www.blic.rs/Vesti/Drustvo/544329/10-najtezih-ispita-na-fakultetima)
Dakle, u Finskoj (a ne u Srbiji, al da ne otvaram novu temu a i sigurno će i ovo da stigne do nas putem neke buduće reforme) ukidaju predmete u školama i umesto toga okreću se "temama":
Finland schools: Subjects scrapped and replaced with 'topics' as country reforms its education system (http://www.independent.co.uk/news/world/europe/finland-schools-subjects-are-out-and-topics-are-in-as-country-reforms-its-education-system-10123911.html)
Finska, inače, pričali smo o tome, ima najuspešniji evropski školski sistem po PISA rezultatima. Možda znaju šta rade. A možda i ne!!!!!!!!!!!!!!!
jeblo ih playful learning, samo radred i diciplina!
Za koja radna mesta školujemo našu decu? Jasno je za koja radna mesta školuju Finci. Možemo li malo i da mislimo dok poredimo neporedljivo?
Quote from: Pizzobatto on 25-03-2015, 12:18:21
jeblo ih playful learning, samo radred i diciplina!
:)
Ovde ima jedan veoma zanimljiv deo o školstvu:
http://www.ted.com/talks/ricardo_semler_radical_wisdom_for_a_company_a_school_a_life (http://www.ted.com/talks/ricardo_semler_radical_wisdom_for_a_company_a_school_a_life)
Naravno da je recept nemoguće primeniti u Srbiji, ali je ideja odlična.
'naš kad bi njegovi školarci riješili koju kapu imaju na glavi 8)
Skupština grada Beograda ukinula je 120 stipendija koje su dodeljivane najtalentovanijim srednjoškolcima i studentima.
Danas se na tviteru pojavila informacija da je Skupština Beograda ukinula stipendije najtalentovanijim učenicima. Vest nije objavio nijedan medij, iako su studenti i đaci poslali obaveštenje svim medijima.
Ako ne podržavamo mlade i talentovane ljude, kako zamišljamo našu budućnost?
(https://www.znaksagite.com/diskusije/proxy.php?request=http%3A%2F%2Fwww.opozicionar.com%2Fwp-content%2Fuploads%2F2015%2F04%2Funtitled2-563x353.jpg&hash=9b53485bcdc71c0787f852555b3c16eef4837d77)
Diplomirao pre nego što je fakultet osnovan
Diploma Evropskog univerziteta Brčko, koja je predata na nostrifikaciju u Novom Sadu, izdata je mesec dana pre datuma koji je na samoj diplomi naveden kao dan osnivanja ustanove koja je izdaje.
Ilija Tanackov sa Departmana za saobraćaj FTN-a, predsednik Komisije za priznavanje stranih visokoškolskih diploma, kaže da se ovakve diplome sve češće pojavljuju.
Na toj diplomi Saobraćajnog fakulteta Evropskog univerziteta Brčko stoji da je Univerzitet osnovan 28. decembra 2012. godine, a diploma je studentu N.T. izdata 20. novembra 2012, 38 dana pre osnivanja.
- Na dodatku diplome primetio sam da je izdata pre nego što je osnovan fakultet i nisam je nostrifikovao, kao ni tridesetak drugih diploma koje u poslednje vreme dolaze sa privatnih fakulteta u BiH - kaže Tanackov. Kod većine tih diploma problem je "neusklađenost planova i programa", pa se mora polagati razlika ispita. Kako navodi profesor Tanackov, zanimljivo je da niko još nije došao da položi tu razliku.
On objašnjava kako funkcioniše "pranje titula": - Kandidat je završio višu trogodišnju poslovnu školu u Srbiji i stekao 180 bodova. Otišao je u Brčko, tamo su mu priznali bodove, iako programi nemaju veze jedan sa drugim. Nastavu je počeo u oktobru, a u novembru je već položio sve ispite, uradio i odbranio diplomski rad čime je stekao još 60 bodova. Ukupnih 240 bodova sada treba negde u Srbiji "oprati" za 35.000 dinara, koliko košta nostrifikacija.
- Njegov otac mi je rekao da će ići u Beograd, jer je tamo već priznato 400 diploma sa ovog fakulteta - navodi Tanackov za Blic.
Rektor: Ne znam šta je razlog problema
Mirko Kulić, rektor Evropskog univerziteta Brčko, kaže da je "nemoguće da je diploma izdata pre nego što je fakultet osnovan". - Znam da ima problema sa nostrifikacijom naših diploma u Srbiji, ali ne znam šta je razlog. Naš fakultet ima dozvolu za rad i ako se 70 odsto programa poklapa moraju priznati našu diplomu - rekao je Kulić.
http://www.021.rs/Novi-Sad/Vesti/Diplomirao-pre-nego-sto-je-fakultet-osnovan.html (http://www.021.rs/Novi-Sad/Vesti/Diplomirao-pre-nego-sto-je-fakultet-osnovan.html)
Da pozovemo čoveka da učestvuje na našoj radionici... Mogao bi da se lepo ugradi u ovomesečnu temu...
http://ssss.edu.rs/ (http://ssss.edu.rs/)
ЗБИРАЊЕ И ПРОНОШЕЊЕ МОРАЛНОГ УТРОБЉА И МЕНТАЛНИХ ТРЕЗОРИШТА, која,
РОЖДЕНСТВЕНО, вазда, "КОЛИЈЕВАЧКИ",
ПРАТЕ ТРАГОВЕ, КРОЗ ВЕКОВЕ, " БУДНИХ ЛОБАЊА" НАШИХ ПРЕДАКА...,
ЗА НАУК ПОТОМСТВУ ШТА МУ ВАЉА ЧИНИТИ, ДА БИ, ПОШТУЈУЋИ И СВЕТКУЈУЋИ СВОЈУ ПРОШЛОСТ...,
ЗАДОБИЛИ ПРАВО НА "БУДУЋНОСТ КОЈА ЈЕ ПОЧЕЛА",
Nema ko nije šerovao ovo u proteklih nedelju dana. :lol:
ja sam šokiran!
http://rtvsantos.com/vesti/anonimno-pismo-uzburkalo-strasti-i-skrenulo-paznju-na-velike-probleme/ (http://rtvsantos.com/vesti/anonimno-pismo-uzburkalo-strasti-i-skrenulo-paznju-na-velike-probleme/)
DRAMA U KOTEŽU Uperili pištolj u profesorku i učenike i oteli dnevnik, profesorka nastavila čas (http://www.blic.rs/Vesti/Hronika/564425/DRAMA-U-KOTEZU-Uperili-pistolj-u-profesorku-i-ucenike-i-oteli-dnevnik-profesorka-nastavila-cas)
Quote
U Osnovnoj školi "Vasa Pelagić" u Kotežu dve naoružane maskirane osobe uletele su na čas sedmog razreda i pod pretnjom oružjem profesorki oteli dnevnik.
Drama se odigrala oko 17 sati, a maskirane osobe su, kako saznajemo, pištolj uperili prema zaprepašćenim osnovcima. Profesorki su uz pretnju nožem oteli dnevnik i pobegli.
Kako saznajemo, nezapamćeni incident se dogodio na času srpskog jezika. U MUP-u su za "Blic" potvrdili da se dogodio ovaj incident, a uviđaj je u toku.
Direktor škole Miodrag Lučić kaže za "Blic" da su dve maloletne osobe upale na treći čas poslepodnevne smene, dok je u toku bio čas srpskog jezika.
- Te dve maloletne osobe nisu đaci naše škole. Ušli su u odeljenje i pištoljem i nožem su pretili nastavnici. Ona je ostala pribrana jer nije shvatila koliko je ozbiljna situacija, već je mislila da se radi o šali. Deca su čak imala i sledeći čas. Nastavnica je odmah pozvala školskog policajca koji je bio u dvorištu i ceo slučaj su prijavili policiji - kaže direktor škole Lučić.
Policija trenutno, ističe on, utvrđuje ko su osobe koje su ukrale dnevnik iz odeljenja VII-4.
Direktor izričito napominje da su maloletnici ušli normalno u školu, jer svako može da uđe nesmetano u zgradu, da su oteli dnevnik i na ista vrata izašli iz škole, demantujući tako priče da su deca koristila neki drugi način da uđu u ovu obrazovnu ustanovu.
- Deca se nisu uplašila, već su sve ovo shvatila kao igru - uveren je direktor.
Lučić ističe i da ne vidi razlog zbog kojeg bi neko ukrao dnevnik odeljenja VII-4 jer je pun "dobrih ocena".
- Iz tog odeljenja niko neće ići na popravni - kaže Lučić.
A u nastavku:
UHAPŠENI MALOLETNICI Tinejdžer unajmio dvojicu da uz pretnju pištoljem otmu dnevnik (http://www.blic.rs/Vesti/Hronika/564470/UHAPSENI-MALOLETNICI-Tinejdzer-unajmio-dvojicu-da-uz-pretnju-pistoljem-otmu-dnevnik)
Quote
Policija je sinoć privela trojicu malioletnika starih 15 godina koji su učestvovali u upadu u Osnovnu školu "Vasa Pelagić" i tom prilikom ukrali dnevnik, saznaje "Blic".
Kako saznajemo, napad je naručio 15-godišnjak iz odeljenja VII-4 ove škole koji je zamolio dvojicu svojih drugova koji inače ne idu u ovu školu da ukradu dnevnik, jer ima loše ocene.
Policija je prilikom pretresa pronašla kod dvojice pomenutih plastični pištolj, nož i fantomke, dok je ukradeni dnevnik nađen u bari u blizini Koteža.
Odeljenje za maloletnike trenutno privodi dečake tužiocu, a oni su inače na saslušanju u policiji priznali sve.
Da se rasplačeš.
pa nije džaba 15-godišnjak u 7. razredu :)
Taj rad. Ali pošto direktor veli da u tom odeljenju nema niko ko bi trebalo da pada na popravni, znači da je ovaj mladić sada sebi postavio visoke ciljeve i ne zadovoljava se dovoljnim uspehom koji mu je verovatno ovom prilikom dostupan. Treba ceniti ambiciju. Ali nikako i metode.
Iz jučerašnje Politike:
(https://www.znaksagite.com/diskusije/proxy.php?request=http%3A%2F%2Fi61.tinypic.com%2F2emfjtk.jpg&hash=f504221b0039d08efa8befbb3e450a39d0045a19)
lepo im je reko
(https://www.znaksagite.com/diskusije/proxy.php?request=http%3A%2F%2Fwww.fun.24sata.rs%2Fresources%2FfunImg%2F13-06-2015%2F75%2F650%2F45588-1aa84791de3b6531b2aa98cd3d288c29.jpg%3Fv%3D0&hash=e7973f83608781802a0c8bae0273a30c963823eb)
Evo još jednog. Ne znam da li su ova obavještenja fejk ili direktori prepisuju jedni od drugih. :)
(https://scontent-fra3-1.xx.fbcdn.net/hphotos-xtf1/v/t1.0-9/s720x720/11407273_482109618624102_6024673044770950477_n.jpg?oh=c04d08cc7e0ce8d25ebc058781933cc8&oe=55F7B7E5)
sve okej škola i nije plaža, ali zar nikom drugom ne smeta što se direktori obraćaju učenicima štampano sa tom dziberskom frazom ,,lečenje kompleksa''? zar to nije nešto što je žargonski? ma pusti ga leči komplekse, kompleksaš... sa takvim direktorom i direktorkama nije ni čudno što djaci steknu utisak da mogu u školu da dodju ko kod drugarice.
a što ne bi mogli?
dress code je vanredno smaranje vazda bio. i otkad na nečiji performans utiče kako je obučen? ko određuje šta je kodeks škole? ko definiše "neukus"? ugled škole? poštovanje korelira sa odevanjem? o kompleksima već ne bih jer mi para ide iz ušiju.
malograđanštino sve ćeš da spržiš!
posle ovog, moja deca ne bi više pohađala tu školu.
Često je izgovor da će to kako je neko obučen da utiče na tuđe performanse. :lol:
Dok sam išla u srednju školu, bilo je u jednom trenutku smaranja na tu temu, pa su se izjave nekih našle i u novinama. Najveći biser mi je bila izjava da starijim profesorima (profesorke nisu spominjali) "bude neprijatno" kad vide petnaestogodišnjakinje u miniću, pa bi zato trebalo ponovo uvesti kecelje.
bzvz je koristiti najkretenskije anegdote i slučajeve (uključujući ovu direktorku sa 'kompleksima') kao argument protiv sasvim razumnog zahteva da deca u školi budu odevena po nekim elementarnim merilima pristojnosti i ukusa koji nisu zasnovani na parametrima zvezda 'parova' i splavova i noćnog života.
neka noge, dupeta, grudi i ostalo ogoljavaju drugde a ne u školi.
moral nije suknja.
a na "elementarna merila pristojnosti i ukusa" (sta god to bilo), ne bih trošila reči.
što se mene tiče, mogu i goli da dolaze, jedino u lab moraju u mantilu i rukavicama a ne posle da me tuže zbog povreda na radu.
Quote from: lilit on 15-06-2015, 18:49:39
a na "elementarna merila pristojnosti i ukusa" (sta god to bilo), ne bih trošila reči.
i nemoj.
svaka reč je jedan mrtav miš manje - jedan korak dalje od leka za rak.
pusti da se moralom bave one koje su morale.
ovo se ionako odnosi na devojcice a decake su ubacili cisto zbog ravnopravnosti polova xaxaxa
licno nisam nikad ni videla da decaci dolaze u gacama u skolu ili nekim prekratkim sorcevima, a i ako dodju u sorcevima iznad kolena ne znam koliko to moze biti neumesno.
jeste nekad culi da se profesorka udala za ucenika? suprotne situacije ima na pretek, nije nesto sto moze da se ignorise.
drugacije je sa devojcicama i profesorima,
srednjoshkoljka od 17, 18, 19 ima valjda razvijeno telo spremno za reprodukciju da tako kazem, i koliko god da je profesor profesionalan i zdrav u glavi, devojcica mora da zna kako ne sme da se obuce za skolu.
mislim da to ima vise veze sa porodicom, narocito danas kada je porodica popucala po svim savovima, pa na primer majka ne skrene paznju cerki na to.
s druge strane ipak to je dete ako ne u fizickom ono psihickom nekompletnom, pa ako to nekako treba da se spreci ne sprecava se tako sto mu kazes aj nemoj da lecis komplekse, ko u sedamnaestoj nema komplkekse?? valjda postoji drugaciji pedagoski pristup deci.
mozda nije lose mesto da n apisem sta me je malo sablaznilo pre neki dan, ne mogu jos da verujem da mi to rekla devojcica od 18 godina i kako razmisljaju oni, nije prvi put da cujem tako nesto :) ))))
zavrsila srednju skolu pa pravili proslavu mature u drugom gradu i ja je pitam posto su svi iz sela pored kako su se organizovali za prevoz el su organizovali neki bus ili grupice za taksi sto je vise isplativo, a ona mi ikaze dada sve smo se organizovali , necu valjda da placam taksi ,svi smo nekako isli kolima, mene vozio decko od drugarice mene i nju.
ja joj kazem na to pa dobro i njega si morala nesto da castis , jebote de se to isplati, svako ponaosob da ide kolima, a ona mi kaze : jeeeeste njega da castim, pa on djubre.
>????
vat??
i to nije neka opajdara iz zemuna sto ima ulicnu skolu nego seosko dete , el su sva deca takva i kakvi su im to roditelji
Možda prevozi maloletnice kao društveno koristan rad. Računa mu se u izdržavanje kazne...
mozda al sebi slicne maloletnice
kod mene na faksu oće studentkinje da zalepe puškice sa unutrašnje strane mini suknje. zimi ih meću u čizme ili lepe za nogu.
a ti pljunes u shaku pa pridjes da im ocistis nazvrljane butine
a kad te one pogledaju u soku i prirpete tuzbom za seksualno uznemiravanje ti kazes
ma ne bre probam da vidim oce li dobri duh da se pojavi
moram priznati da sam se nekad bas lozio na odore; onda smo dobili adsl, dok paralelno uvedene i nove kategorije, nakupilo se i godina... pa mi azijati izasli iz fokusa. svaka njima cast, ali obiteljske vrijednosti su zakon.
TOLIKO NAM DOBRO IDE SAMOUNIŠTAVANJE DA MI JE STVARNO NEPRIJATNO! xcheers
Srbiju godišnje napusti 4000 visokoobrazovanih
(Preuzeto sa sajta B92 - 23.06.2015.)
Srbiju godišnje napusti oko 32.000 ljudi, među kojima oko 4.000 u kofer spakuje i fakultetsku diplomu, pišu "Večernje novosti".
Gubitak je ogroman i nenadoknadiv.
S jedne strane, jer je reč o ljudima koji bi mogli da budu iskorišćeni, a s druge strane, Srbija kao država i nacionalna ekonomija nemaju kapacitete kojima bi tu pamet angažovali, rečeno je na okruglom stolu održanom na Univerzitetu u Nišu, o temi: Odliv mozgova: uzroci i posledice po nacionalni razvoj i identitet.
Prema procenama stručnjaka, pre 20 godina oko dva odsto mladih je trajno napuštalo Srbiju, dok danas čak 15 odsto kupuje kartu u jednom pravcu.
Zato nas je Svetski ekonomski forum stavio na neslavno 141. mesto od rangirane 144 države prema kapacitetu da zadrže mlade i talentovane ljude.
Gubitak 12 milijardi evra
Srbija je, prema nezvaničnim procenama, zbog odliva mozgova izgubila 12 milijardi evra.
Izračunato je da na školovanje lekara specijaliste država potroši i do 100.000 evra. Upola su jeftiniji inženjeri, koji su sa lekarima u vrhu liste onih koji napuštaju zemlju.
Škole i fakulteti bi mogli da naprave biznis od ovakve situacije. Za talente koji će verovatno da napuste Srbiju školovanje treba da bude plaćeno na takav način da u nastavku karijere treba da otplate svoje dugove sa kamatom. Amerikanci to već rade, ali oni su to usavršili do mere zelenaštva. Mi možemo tom zelenaštvu da usadimo dušu. Škola pritom može i da iskoristi svije resurse da svoje članove postavi na mesta sa kojih će isti biti u prilici da otplate svoje dugove.
Znanje je naša najveća šansa do bogatstva...
normalno, samo što političari nemaju muda, iz nepoznatih razloga
stvarno gledano, ovo su čiste privilegije bogatijih slojeva u Srbiji, oni siromašniji (većina) ne mogu ni da prođu pored fakulteta, krajičkom oka da ga pogledaju
naš ''socijalistički'' sistem odavno samo srednju klasu opslužuje
ne znam jesam li kad reko, al samo gestapo srbiju spasava
Neće da naplate zato što nude nikakvu alternativu. Ovde nema posla, pa je odlazak mladih na neki način olakšanje, obzirom da država više ne mora da brine o njima.
mene stvarno ne zanima alternativa, šta je to, još jedna vizija nekog petog premijera? Naši premijeri sve Nostradamusi, da se mi malo spustimo na zemlju, gdje piše:
''na školovanje lekara specijaliste država potroši i do 100.000 evra''
tih sto hiljada može da se uloži i u nešto drugo, ako 100 soma na dvije noge samo uzme pasoš i prošeta do druge države, onda može do te države i bez sto soma da šeta
nije samo odliv mozgova nego i odliv para
nisu njihove pare, kao što sam već rekao, to nije socijalistički obrazovni sistem već socijalizam za srednju klasu
to je legalizovana krađa
100 soma neka lijepo vrate, kao što mac i reče
nema više bre zaebancije, kao nema alternativu, da dodamo šta su posljedice ovoga u propalom penzionom sistemu
ovaj ode u inostranstvo a oni koji ostanu isplaćuju penzije njegovim roditeljima
Gestapo kaže - i penziono da plaća. Ako odbije, jer ga ne možeš dohvatiti u inostranstvu, onda neka roditelji garantuju imovinom.
a ne da neko plaća tuđim roditeljima penziju, jer su ovi odlučili da odu vani
sve je povezano, i samo prati đe pare idu
kad prestanu Srbe da zanimaju vizije možda napokon shvate da se sve vrti oko para i da neki debelo zloupotrebljavaju postojeće sisteme
QuoteOvde nema posla, pa je odlazak mladih na neki način olakšanje, obzirom da država više ne mora da brine o njima.
nije to rešenje, ionako smo bez stručnjaka, rešenje je što duži rok studiranja, jer studenti nisu na birou, a to bolje izgleda u briselu.
pa se to rešilo na taj način, uvodjenje bolonje, obavezno slušanje predavanja, pravdanje izostanaka profesorima, ako položiš ispit svejedno vrate indeks jer si izostao više od triput, ispit košta hiljadu dinara, svaki prelazak praga studentske službe još hiljadu, moraš da budeš magistar odnosno master da bi te poslodavac uzeo zaozbiljno a master se plaća minimum sto dvadeset hiljada dinara, država plaća master neznatnom broju studenata. i tako dalje.
kako to misliš neće da naplate? budzetski studenti su u manjini u odnosu na samofinansirajuće, to pod jedan.
pod dva zašto se ovde dovodi u pitanje to što država stipendira najbolje studente pa to rade svi.
istini na volju, nemaju neko naročito pravo da naplaćuju školarine i ispite u meri u kojoj naplaćuju, s obzirom da ništa zauzvrat ne nude.
profesori se ne pojavljuju na konsultacijama, predavanja nisu naročito dobra,na mom fakultetu npr predavanje počne od pola osam uveče, profesorski kadar je ili nezainteresovan jer na primer su prezauzeti odbranom svojih doktorata,privatnim poslovima ili sa psihijatrijskom dijagnozom, biblioteke siromašne...
za pare, koje su meni velike, koje ja dajem državi,a to podrazumeva i te profesorske plate valjda, očekujem da mi nečim uzvrate, jer da sam kurs upisala više bi mi pomogli.
to se možda dešava jer ih pritiskaju iz vrha i zbog tog fenomena privatnih fakulteta zbog čega državni imaju svake godine sve manji broj prijavljenih pa se katedre polako gase, profesori ostaju bez posla i tako dalje, ali tu najviše ispaštaju studenti.
da stvar bude još teža, završićemo mi svi te fakultete kad tad, a potpuno ili skoro potpuno neobučeni i nekvalifikovani za potrebe svog poziva.
o kakvim mi stručnjacima sa diplomama uopšte onda i pričamo, pogledajte nam samo lekare.
Quote from: Pizzobatto on 30-06-2015, 11:55:42
100 soma neka lijepo vrate, kao što mac i reče
ma nemoj,
a svi oni nadareni studenti koje stipendiraju strane države da stusdiraju kod njih, el možda traže tim studentima da im vrate pare kad diplomiraju i vrate se u svoje države?
o tome neka brine njihova država
uostalom, ona i nema finansijsku provaliju ispod sebe, ima para za bacanje, a pritom to čak nije ni bacanje, nego obrazuju korisnog idiota kojeg vrate u zemlju i ovaj još radi za njih protiv sopstvene domovine
oni svakako razgranavaju mrežu svojih studenata i obožavatelja, to može uvijek da zatreba, a pritom su puni k'o brod, jer eksploatišu pola planete. Ili ih prvo bombarduju pa eksploatišu, sve zavisi jel na dobrovoljnoj osnovi ili silom.
da dođe neki Iračanin da studira u SAD, pitam se ko kome tu duguje pare i za šta
Nisam ja za to da se novac ne vraća. Ali mora da postoji neki sistem u samom obrazovanju. Kažu da obrazujemo previše lekara, a ovamo fali lekara po domovima zdravlja.
U Šveckoj se u saradnji sa državom određuje kog profila su potrebni ljudi, pa se na osnovu toga formiraju kvote za upis. Ovde se upisuje gomila ljufi koji posle nemaju gde da rade. Juče slušam kako je veliko interesovanje za mašinac, i generalno za tehničke fakultetr, a to su sve studenti koji planiraju da odu.
Država ne može da obezbedi uslove da ti ljudi ostanu, pa zato i nema muda da traži pare.
Ne fali lekara, nego fali para za državne lekare. Koliko god da restruktuiraš sistem pare se neće tek tako stvoriti ni iz čega. Dobro, stvarnost je zapravo drugačija, čak i u Srbiji proizvodi se višak vrednosti, ali mi trošimo (uvozimo) više nego što proizvodimo (izvozimo). Ugovori sa STO primoravaju državu da dozvoli pučanstvu da se razmazi neopravdano višim standardom. Zato u našem slučaju jedini način na neke dobre pare uđu u sistem je da više izvozimo. Ako ćemo da izvozimo pamet, neka bude i tako, ali daj bar da to dobro naplatimo.
Naravno, i javna potrošnja kod nas je velika (obrazovanje, administracija, zdravstvo, policija), ali te pare koje država daje na plate ostaju u samoj državi, i ne bi se situacija nešto bitno poboljšala da sad otpustimo višak radne snage iz javnih službi, jer bi taj višak samo završio na socijali, i sve što bismo dobili je smanjeno kretanje novca. Kad bi neko otvorio fabriku i počeo nešto konkretno da proizvodi, druga bi priča bila, ali otpuštanje u javnom sektoru bez otvaranja korisnih fabrika je kontraproduktivno.
Dobro je što se i Mac nije složio, pa ne moram ja.
Mac je, koliko vidim, samo produbio to što je već rekao, i sve ima smisla.
naravno da fali ljekara u domovima zdravlja, fali svuda ljudi jer ne može dovoljno plata da se isplati
zašto ne može, to je u stvari preformulisano pitanje: đe su pare? di su novci? čije babe zdravlje?
Srbija da obrazuje ljekare za njemački zdravstveni sistem? Inženjere za Siemens i Mercedes?
Ne, nego lijepo ugovor, studentski kredit, pa ti idi i u Samsung ako hoćeš i vrati pare državi.
nije to presipanje iz šupljeg u prazno jer nema ničeg šupljeg u sto soma evra.
Ako je to šuplje, daj mi sto soma, biću ti vječno zahvalan.
ljekari, fudbaleri, inženjeri, dopiši šta god hoćeš
koriste srpsku infrastrukturu, srpski budžet, riječju - srpske pare, za korist tuđeg društva i države
digitron je čudna, ali neumoljiva stvarčica
šta god zdravorazumski zvuči a niđe veze s digitronom nema - uopšte nije zdravorazumsko, nego bolest ovog društva
A sad idemo dublje. Školovanje se ne završava kad čovek dobije diplomu i počne da radi. I na poslu čovek mora da uči nove stvari. Naš obrazovni sistem bi mogao i tu da zaradi, držanjem kurseva ili u Beogradu, ili za gastarbajtere još bolje preko Mreže, ali u svakom slučaju na srpskom jeziku (i po mogućstvu na ćirilici). Prepostavka je da bi naši kursevi bili jeftiniji, a kompetitivni sa svetskim kursevima. Insistiranjem na srpskom jeziku omogućujemo i dodatni priliv novca preko rodbine, koga nema ako bi kurs na engleskom pohađali i kojekakvi drugi stranci. Da i ne govorimo o lakšoj reintegraciji, i mogućnostima za oporavak privrede kad se steknu uslovi da pečalbari požele da se vrate i naprave nešto i ovde.
Kursevi za strane jezike su dobar primer, ali to je lako, i to može da se prenese na privatno preduzetništvo. Stručni kursevi u inženjerstvu i medicini već zahtevaju jaču infrastrukturu.
sem što je to za nas science fiction, jer mi jednostavno ne kapiramo koliko su društva umrežena, i kako su neke nacije povezane interkontinentalno
sve to ima smisla, sve je to svakodnevna stvar za druge zemlje, al kod nas samo turbofolk prelazi sve granice
gdje god treba da se pritegne, mi još raspojasamo, gdje treba da se uveže dijaspora, mi izmislimo još neku prepreku
Jel postoji tema gde ti ne lupetaš?
ako misliš da lupetam, onda to i dokaži
do tada, ovo je živa istina
Evo, za pet dana stiže mi ćerka, pa pitaj nju šta misli. Ona je doktorirala na Rokfeleru, a njen muž da Kornelu. Valjda nešto zna.
super, narednih pet dana sam zasigurno u pravu, a reko bih da ću po ovom pitanju to biti vazda
Malo li je pet dana?
bez sto soma, malo je i vazda!
sve te jadikovke o takozvanom odlivu mozgova su iz osnova pogrešne. ljude treba podsticati da odlaze iz srbije na rad u inostranstvo, i da nam šalju novce. svake godine iseljenici nam doznače oko 3-3,5 milijardi evra. da ostanu u srbiji kakve bi vajde imali od njih?
Quote from: Alexdelarge on 30-06-2015, 17:57:40
svake godine iseljenici nam doznače oko 3-3,5 milijardi evra
kojim ''nama''?
pored toga, uzela bih ove statističke i novčane brojke sa rezervom.
Quote from: mac on 30-06-2015, 14:57:49
A sad idemo dublje. Školovanje se ne završava kad čovek dobije diplomu i počne da radi. I na poslu čovek mora da uči nove stvari. Naš obrazovni sistem bi mogao i tu da zaradi, držanjem kurseva ili u Beogradu,
mac je l tit o govoriš kako bi doktor ekonomije na primer trebalo da nakon doktorira zaposli se državi otplaćuje školarinu sa kamatom i + uplati i neki kurs? ko bi mu držao te kurseve, neko stručniji od njega pretpostavljam?
nažalost naše školovanje se ne završava diplomiranjem već se zaokružuje praksom na poslu,pošto pet do deset godina učimo teoretski deo(skroz pogrešno) ali nisam baš shvatila šta ti kursevi treba da znače
nema problema, eo bez rezerve da citiram eksperte što se tiče brojki:
danas, ljudsko biće, kao ekonomski i politički potencijal, odnosno kapital jedne države, vrijedi oko 8 miliona evra
toliko čoek košta, pojedinačno, bez pdv
da se ne zezamo samo oko tih brojki za studije na jednom fakultetu, i da ne prdimo o nehumanosti pretvaranja ljudi u cifre
pošto od te humanosti vidim neki profitiraše
samo antihumanizam i digitron, samo veliki brat i gestapo! 8)
Ja ne govorim od ljudima koji će da se zaposle ovde. Trenutno sposobni ljudi imaju poteškoća ovde da se zaposle, ne samo zbog nedostatka posla, nego i zato što ono malo posla što postoji dobijaju neadekvatni kadrovi, preko veze. I to tako poslednjih 20 godina, možda i više. Ti preko veze čak i nemaju inicijativu da se dalje usavršavaju.
Ono što mene zanima edukacija kao isplativa industrija, kojoj vest da pametni napuštaju zemlju nije znak za uzbunu, nego za uspešno obavljen posao.
dadada, razumem te sada,
ali uzevši u obzir trenutno stanje na državnim fakultetima i zastupljenost privatnih fakulteta , ono što mene zanima je koliko njih od te 4 hiljade visokoobrazovanih koji napuste zemlju je diplomiralo na državnom fakultetu sa prosečnom ocenom osam i iznad, jer to bi bio gubitak i odliv PAMETNIH ljudi.
Quotedanas, ljudsko biće, kao ekonomski i politički potencijal, odnosno kapital jedne države, vrijedi oko 8 miliona evra
Ja znam neke koje bih dao i za mnogo manje pare, ali niko neće da ih uzme... :)
Bata bi mogao da ode i bez pdv. Kao odliv pametnog mozga.
Bata čak i kad bi otišo mislio bi apsolutno isto. Da država treba da zahtijeva vraćanje utrošenih sredstava na obrazovanje (i bilo kakvo drugo ulaganje) svih njenih državljana.
Ko bi te teo? Siriza? I oni svašta traže da im se vrati.
Pa vanzemaljci, naravno. Traže najbolje primjerke. I što ne bi Srbija profitirala, sklopi jedan kredit s centralnom bankom Marsa, Bog da je vidi.
bata ko enver hodža
gestapo!
Na stotine doktorata u Srbiji ne važi?!
POSTAVLJENO 12. JUN 2015.
Ovo se može desiti jer mnogi profesori Univerziteta nisu objavili naučni rad u SCI, a bili su mentori na izradi doktorskih radova.
diploma
Zbog toga što mnogi redovni profesori Univerziteta u Beogradu nisu objavili nijedan naučni rad u najrelevantnijem časopisu Social sciences citation index (SCI), a bili su mentori na izradi doktorskih radova, na stotine doktorata biće poništeno. xuss
Udruženje za borbu protiv korupcije ,,Obruč", nastalo na inicijativu Verice Barać, uputilo je pismo rektoru Univerziteta u Beogradu Vladimiru Bumbašireviću, u kojem zahtevaju da se takvi slučajevi provere, pogotovo na doktorskim studijama društvenih nauka kako bi se poštovao Zakon o visokom školstvu i Kriterijum za sticanje zvanja nastavnika na Univerzitetu u Beogradu.
Predsednik ovog udruženja Nenad Ilić za Kurir kaže da su slobodnim odabirom krenuli od člana Komisije za izbor u naučna zvanja pri Ministarstvu nauke, prosvete i tehnološkog razvoja koji je ujedno i profesor na Pravnom fakultetu – Ðorđa Ignjatovića.
– On je taj koji određuje ko će postati naučnik, a pored toga, kao profesor prava poznaje zakon. Pregledali smo bazu podataka COBSON i utvrdili da on nema nijedan naučni rad, tako da nije mogao da obavlja funkcije na kojima se nalazi. Ne može da bude ni docent, a kamoli mentor.
Ilić kaže da ako se ovo potvrdi, protiv Ignjatovića će biti podneta krivična prijava. Prozvani profesor ostao je nedostupan za razgovor, a na naše pozive nije odgovorio ni rektor Bumbaširević.
Iz Ministarstva prosvete nisu nam odgovorilo koliko je doktorata pod lupom, ali su rekli da je Konferencija univerziteta Srbije, prema važećem zakonu, ta koja uređuje minimalan kriterijum za izbor nastavnika u zvanja, ali da to nisu uradili. Dodaju da će strategijom razvoja obrazovanja do 2020. ova oblast biti uređena.
http://www.studentskizivot.com/vesti/na-stotine-doktorata-u-srbiji-ne-vazi/ (http://www.studentskizivot.com/vesti/na-stotine-doktorata-u-srbiji-ne-vazi/)
Ma, ne brini ništa, tvoj mentor sigurno ima radove na SCI listi... :)
Quote from: Mica Milovanovic on 30-06-2015, 22:26:36
Ma, ne brini ništa, tvoj mentor sigurno ima radove na SCI listi... :)
ne brinem za sebe, miran sam ja, mićo, bez brige...
u normalnoj zemlji ovaj izveštaj bi bio za skandal.
u srbiji - biznis ez južual.
pogledajte samo: između 2 kandidata, jednog mega-kvalifikovanog, i jednog NEkvalifikovanog, šta mislite koga je komisija jednoglasno izabrala?
razrešite svoj saspens OVDE:
http://www.elfak.ni.ac.rs/cir/%D0%B8%D0%BD%D1%84%D0%BE%D1%80%D0%BC%D0%B0%D1%86%D0%B8%D1%98%D0%B5/%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%B5%D0%BD%D0%B8/%D0%B8%D0%B7%D0%B1%D0%BE%D1%80%D0%B8-%D1%83-%D0%B7%D0%B2%D0%B0%D1%9A%D0%B5/2015/3478-%D1%81%D0%B0%D1%80%D0%B0%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA-%D1%83-%D0%BD%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%B8-%D0%B4%D1%80%D1%83%D1%88%D1%82%D0%B2%D0%B5%D0%BD%D0%B5-%D0%BD%D0%B0%D1%83%D0%BA%D0%B5 (http://www.elfak.ni.ac.rs/cir/%D0%B8%D0%BD%D1%84%D0%BE%D1%80%D0%BC%D0%B0%D1%86%D0%B8%D1%98%D0%B5/%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%B5%D0%BD%D0%B8/%D0%B8%D0%B7%D0%B1%D0%BE%D1%80%D0%B8-%D1%83-%D0%B7%D0%B2%D0%B0%D1%9A%D0%B5/2015/3478-%D1%81%D0%B0%D1%80%D0%B0%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA-%D1%83-%D0%BD%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%B8-%D0%B4%D1%80%D1%83%D1%88%D1%82%D0%B2%D0%B5%D0%BD%D0%B5-%D0%BD%D0%B0%D1%83%D0%BA%D0%B5)
zar nije za saradnika u nastavi uslov da ima prosek minimum 8 na prethodnom nivou studija?
edit: isto tako, uslov da bude saradnik u nastavi je da bude student master studija, pa bi to trebalo da diskvalifikuje prvog kandidata, zar ne? meni ovde izgleda da ni jedan ni drugi kandidat ne ispunjavaju uslove?
ovaj sa prosekom 7,5 svakako NE može biti izabran (a jeste); za ovu drugu nisam siguran: master je završila, dakle ima ga, ne znam što bi morala da bude student u vreme prijave...
Quote from: Ghoul on 30-09-2015, 18:46:43
ne znam što bi morala da bude student u vreme prijave...
pa tako veli zakon
http://www.fefa.edu.rs/files/pdf/Propisi/zakon_o_visokom_obrazovanju.pdf (http://www.fefa.edu.rs/files/pdf/Propisi/zakon_o_visokom_obrazovanju.pdf)
član 71.
"Visokoškolska ustanova bira u zvanje saradnika u nastavi na studijama prvog stepena studenta master akademskih ili specijalističkih studija, koji je studije prvog stepena završio sa ukupnom prosečnom ocenom najmanje osam (8)."
ne znam ko je sastavljao izveštaj (zaključak je teška budalaština), ali ponavljam, meni izgleda da ni jedan od kandidata nema potrebne uslove.
IZ-VAN-REDAN TEXT! xremyb xcheers
08.10.2015. / Tibor Jona
Zima dolazi
Kada je 1941. godine Nedićeva kvislinška vlada zatražila od intelektualaca da potpišu svojevrsnu prisegu režimu u vidu "Apela srpskoj javnosti" alternative su bile dve – potpisaćete i ostati živi ili nećete i tako staviti život na kocku. Profesor Miloš Đurić učinio je ovo drugo. Odbio je da potpiše apel i uz čuvenu rečenicu ,,Lako je tebi. Ti u diple sviraš, a ja studentima etiku predajem!" zapravo predao svoj život. Đurić će ubrzo biti penzionisan kao profesor, uhapšen i odveden u koncentracioni logor na Banjici.
*
(https://www.znaksagite.com/diskusije/proxy.php?request=http%3A%2F%2Fwww.istinomer.rs%2Fxenon%2Fwledit_images%2F310318080941215.jpg&hash=5a007286db71cf6abf7d1176e1c8f995f3a51831)
Tomislav Nikolić na Filološkom fakultetu / Foto: FoNet
Rečenica kojom se upisao u partenon besmrtnih danas poput duha Hamletovog oca kruži srpskim akademskim Elsinorom i upire svoje prste u one koji su nasledili profesora Đurića, makar na funkciji ako li ne i u moralnoj ravni.
Ne, ne radi se ovde o paraleli između Nedićevog i ovog sadašnjeg režima, jer ona ne stoji. Ne radi se ni o paraleli između sadašnjeg predsednika i generala Nedića, jer ni ona ne stoji, možda već i činjenicom da je Nedić bio obrazovan čovek. Radi se o paraleli između onoga što su profesori Beogradskog univerziteta bili spremni da urade onda da bi zaštitili svoj integritet, pod Gestapoom, a šta su spremni da urade da bi zaštitili svoj integritet sada kada je cena tek koja sinekura ili veći postotak plate.
Da budem banalan – čini se da je danas jeftinije biti čuvar integriteta, i ličnog i institucije Univerziteta, jer ultimativna cena nije život nego 80-tak hiljada dinara mesečne plate, iznosa kojeg radnik u Folksvagenu zaradi za nedelju dana. Pa ipak, suočen sa ugroženom i dnevnom i fizičkom egzistencijom, profesor Đurić bira integritet - najpre nauke, potom Univerziteta, i na kraju lični. Svestan, valjda, i da će se etika predavati i kad njega ne bude bilo, da će Univerziteta biti i kad njega ne bude bilo i da lični primer uvek najglasnije govori nekim drugim generacijama koje će se nekad naći u sličnim dilemama. Ako se nekako voli svoja zemlja...
Današnji profesori kao da su usvojili stav francuskog kralja Luja XV da posle njih ide potop i prestanak stvari. Oni dodeljuju specijalne plakete svojih fakulteta i blagodare čoveku kojeg krase čak i elementarna neobrazovanost koji se svog političkog ekstremizma nikad nije odrekao ili se za njegove krvave posledice ikome izvinio.
*
(https://www.znaksagite.com/diskusije/proxy.php?request=http%3A%2F%2Fwww.istinomer.rs%2Fxenon%2Fwledit_images%2F65657797036693.jpg&hash=5f9d140dd2886bf4763b38584a79d98bc14fa10e)
Predsednik Srbije prima povelju Filološkog fakulteta / Foto: FoNet
Podsetimo se ovde, zgodno je, da se za njegovog prvog vakta na Univerzitet sručio i Zakon o univerzitetu, što bi već moglo da ga trajno diskvalifikuje i od ulaska na Univerzitet, a ne nekakve povelje. Zbog tog Zakona o univerzitetu, studenti tog fakulteta koji ga danas odlikuje, bili su premlaćivani dnevno, profesori izbacivani et cetera, et cetera. Mnogo je glupo čoveku koji vas je smišljeno osakatio dodeliti bilo šta osim prezira.
O koncu, povelju fakulteta dodelili su čoveku koji je akademski Černobil – sa upitnom master diplomom nejasne i upitne obrazovne institucije. Ništa to izgleda ne brine nikoga, jer posle njih i onako neće biti ničega. Bitno je prvog u mesecu dobiti SMS od banke sa unosnim iznosom uplaćenim na tekući račun. U situaciji u kojoj je i lični integritet bagatelan, što bi se čuvao integritet nekakvog Univerziteta, za koju i onako sve više ljudi veruje da postoji baš i samo zbog njih. Daj da se potpiše gde treba, pa da se u miru u diple zasvira.
Mala istorijska digresija na temu čuvanja časti i integriteta institucije kaže da jedini Nemanjić koji nikada nije postao svetac jeste upravo najuspešniji među njima, Dušan. Ovo između ostalog i jer mu nikad nisu zaboravili uvredu Hilandara kada je svoju ženu, protivno pravilima, tamo sklonio od kuge. Zloupotreba vlasti mu dakle nikada nije zaboravljena. A ono beše Dušane Silni. Sa Srbijom na tri mora. A ovo danas malen kneže. Upitni masteru sa neupitnom pecarom.
I to je to. Krem akademske Srbije devalvira sebe i institucije koje su mu poverene pred individualnim proizvođačem voćnih napitaka na bazi alkohola. Pritom misle da ih to čini vlasnim da i nadalje vrše fundamentalno bitnu funkciju obrazovanja kritički mislećih građana. Ako Đurić i Milanković nisu drhtali pred Gestapoom i Banjicom, zašto drhte danas pred tekućim računom? Misterija, ako je ikad bilo jedne.
I za kraj – food for thought - šta da misli student koji četiri godine uči za diplomu na fakultetu koji svoje povelje dodeljuje nekom za kojeg se osnovano sumnja da do svoje diplome nije proveo ni četiri dana na fakultetu? Da uzme bubicu i vara na ispitu? Da ne vara, ali da se iseli? Da vara, pa da se iseli? Da batali državni i ode na privatni, te se učlani u partiju kako bi mu državni fakultet jednog dana dodelio povelju?
Profesor Đurić je rizikujući svoj život dobio besmrtnost. Ovi danas u strahu za svojom funkcijom ili željni kakvog ćarića, plediraju u tim istorijama na fusnotu ili dve. Možda i deblji paragraf pod uslovom da neko bude pisao istoriju udvorištva. Iza njih ne ostaju lekcije iz integriteta za generacije koje dolaze. Ostaju papiri ispisani krasnim slovima. Papiri na kojima će se za dvadesetak godina cediti flaše za rakiju, jer će institucije koje su ih izdale biti taman toliko vredne, a potomci naučeni da ih kao opasne ipak preventivno preziru, dok se u krste u tramvaju koji prolazi pored crkve ili leče decu izlažući ih suncu i klistiru srebrnom vodom.
Ali, zato smo se, valjda, kao društvo na vreme i rešili svih koji bi da predaju etiku, a vredno uzgajamo samo ove što bi u diple da sviraju.
http://www.istinomer.rs/clanak/1246/Zima-dolazi (http://www.istinomer.rs/clanak/1246/Zima-dolazi)
http://www.theguardian.com/education/2015/oct/12/oxford-university-admissions-interview-questions-and-answers-revealed (http://www.theguardian.com/education/2015/oct/12/oxford-university-admissions-interview-questions-and-answers-revealed)
TAKOE!
http://www.politika.rs/rubrike/dogadjaji-dana/Studenti-FPN-aplauzom-docekali-generalnog-sekretara-NATO-a.sr.html (http://www.politika.rs/rubrike/dogadjaji-dana/Studenti-FPN-aplauzom-docekali-generalnog-sekretara-NATO-a.sr.html)
Студенти ФПН аплаузом дочекали генералног секретара НАТО-а
Јенс Столтенберг није желео да спекулише којом брзином би текао процес интеграције Србије у НАТО, ако за то буде донета одлука у Београду
(https://www.znaksagite.com/diskusije/proxy.php?request=http%3A%2F%2Fstatic.politika.co.rs%2Fuploads%2Frubrike%2F344311%2Fi%2F1%2FNATO%2520fpn.jpg&hash=409cf16debb573f3fd7ad0d861e7864fd98993d7)
Генерални секретар НАТО-а Јенс Столтенберг похвалио је Србију зато што као лидер у региону промовише мир и стабилност. Он је подржао напоре Србије на путу ка чланству у ЕУ, додајући да његова посета Београду представља снажан израз сарадње Србије и НАТО. Премијер Србије Александар Вучић сматра да је веома важно да Србија унапреди однос са НАТО, јер се, како је рекао, у овом тренутку суочавамо са проблемима, од којих је тероризам највећи и горући.
Интересовање академаца за трибину ,,Безбедност у Европи" на Факултету политичких наука било је велико. Пола сата пре почетка сва места у амфитеатру била су заузета, а неки академци су морали да стоје. Када је у салу ушао Јенс Столтенберг публика га је дочекала аплаузом. Помало изненађен оваквим дочеком, Столтенберг је студентима отпоздравио. Десетак секунди касније, у салу је ушао премијер Вучић и сви студенти су устали и још јаче аплаудирали.
Уз захвалност Столтенбергу што је допутовао у Београд, Вучић је оценио да би у српској јавности сигурно добио поене ако би изговорио нешто лоше и непристојно, али то, како је рекао, не може да уради, јер је уверен да је важније шта ћемо да урадимо за нашу земљу.
,,Оријентисали смо се на будућност, да говоримо о томе шта можемо да учинимо за будуће генерације. Не кажем да од непријатеља данас можемо да направимо пријатеље, али можемо да сачувамо пријатеље које имамо. Столтенберг је човек који воли Србију и Београд", поручио је Вучић, који је синоћ више пута био награђен аплаузом академаца.
Јенс Столтенберг је на почетку обраћања студентима, на српском језику рекао неколико реченица, и подсетио на свој живот у главном граду Србије. У свом говору Столтенберг је казао да НАТО интервенција ,,никада није била уперена против народа Србије, већ је била усредсређена на неприхватљиво понашање власти у Србији". Говорећи о евроинтеграцијама Србије, Столтенберг је рекао да као Норвежанин има пуно искуства са преговорима са ЕУ, јер је његова земља једина на Старом континенту која је преговарала о споразуму са ЕУ, да би потом, у два наврата, гласала против њега.
,,Ми смо експерти у преговорима са ЕУ. Ако вам треба подршка у преговорима можемо помоћи, али не и у побеђивању на референдумима у вези са постигнутим споразумима", нашалио се шеф НАТО.
Он није желео да спекулише којом брзином би текао процес интеграције Србије у НАТО, ако за то буде донета одлука у Београду. ,,Суверена је одлука Србије да ли ће у НАТО. Не бих да спекулишем о томе. Подсетио бих да НАТО има одличне односе са више неутралних суседа као што су Шведска и Финска", рекао је Столтенберг.
Премијер Вучић је подсетио на одлуку Скупштине да Србија буде неутрална, те потврдио да се влада тога придржава. Приметио је и да је време за сарадњу, после 16 година сталног развијања мржње и лошег односа према ,,онима који су из нашег угла починили не баш лепе ствари, док је из њиховог угла то мало другачије". ,,Немамо ништа од тога да причамо стално о томе шта се догодило пре 16 година, као што се говорило шта је било 1941, јер долазе нове генерације о којима је потребно бринути", закључио је Вучић.
Д. Спаловић
in your face, zosko!
staro ali evergreen:
Fakulteti proizvode idiote!
Objavljeno 28.11.2013
Po Sartrovoj definiciji, intelektualac je kritičar društva. Ako nije – nepotreban je. Današnji sistem školovanja usmeren je pak na to da fabrikuje kadar koji ne razmišlja previše, štaviše, upravo i ne treba da nauči kako se razmišlja, smatra prof. dr Miodrag Radović, koji je radni vek proveo na Filozofskom fakultetu Novosadskog univerziteta.
Kad se razgrne službena koprena, kakvo je stvarno stanje na Novosadskom univerzitetu?
– Konačno treba reći ono što svi znaju – kralj je go. Bolonja je epohalni promašaj. Uništila je pojam i smisao fakultetskog predmeta. Sve je pretvoreno u usitnjene delove, kratke instant kurseve koji ne daju sistematsko znanje, već površno upoznavanje s materijom. Broj predmeta po godini udvostručen je te studenti više i ne stižu da shvate smisao materije. Ranije je univerzitet proizvodio vidno kritičkog intelektualca, dok današnji hoće informatičkog idiota koji će biti jeftina radna snaga na tržištu i koji će zaboraviti da kritički promišlja svet oko sebe. Umesto znanja, studenti dobijaju informacije, a smisao informacije je da bude jednostrana. To je još opasnije od stvaranja fah idiota. Na ovaj način student postaje konzument za jednokratnu upotrebu.
Da li je univerzitet još uvek motor društvenog razvoja, promotor naučnog napretka i humanističkih vrednosti?
– Nažalost, znamo da danas to nije slučaj i da je univerzitet izgubio mnogo od svog prestiža, autoriteta i tradicionalnog ugleda. Donedavno je profesor univerziteta bio član intelektualne elite. Danas, on to više nije. Inflatorni procesi na univerzitetu vode do bolesti zvane elefantijazis – tj. neprirodne naduvenosti. Na delu je opšti trend opadanje kvaliteta nastave zbog inflatornih programa. Nije tajna da je stručni nivo prosvetnih radnika u opadanju zbog velikog broja fakulteta, te da se često radi o takozvanim fah idiotima, odnosno profesorima osposobljenim jedino za uskostručno područje koje predaju. Specijalizovani su toliko da o susednim diciplinama imaju samo tanke predstave. A da ne govorimo da onaj ko predaje nacionalnu književnost o biologiji i fizici ima samo oskudne predstave. Tradicionalno svestrano obrazovana ličnost danas je isključena.
Autor: Zoran Surla
Više o ovoj temi možete da pročitate u našem štampanom izdanju
http://www.nsreporter.rs/aktuelno/intervju/fakulteti-proizvode-idiote/ (http://www.nsreporter.rs/aktuelno/intervju/fakulteti-proizvode-idiote/)
Treba li Srbiji "plagijatograf" za sumnjive doktorate?
Autor teksta:
Maja Nikolić
Siniša Mali, Nebojša Stefanović i Aleksandar Šapić i dalje su doktori nauka, jer i posle više od godinu dana otkad je grupa naučnika posumnjala da su njihove doktorske disertacije plagijat akademska zajednica o tome ćuti.
Siniša Mali i dalje je doktor jer je komisija Fakulteta organizacionih nauka utvrdila da 33% njegove doktorske diseratcije nije plagirano. "Dr" ostaje i ispred imena ministra policije Nebojše Stefanovića, jer ni njegov rad nije plagijat, utvrdila je nezavisna komisija Univerziteta Megatrend, a dok se čeka formiranje nove komisije Univerziteta Union, jer je stara prekinula rad, doktor među političarima ostaje i predsednik opštine Novi Beograd Aleksandar Šapić.
Navode grupe naučnika da su doktorske disertacije trojice političara plagijati premijer je pre više od godinu dana nazvao glupošću na šta akademska zajednica nije reagovala, a ćuti i dan-danas, što je za profesorku Srbijanku Turajlić zastrašujuće:
"Postoje dva razloga: jedan je neprekidna želja akademske zajednice da se ne zamera vlastima, pa ako je premijer rekao da je to glupost - akademska zajednica će lakše da podnese tu sramotu i to omalovažavanje recenzije, nego što će da se zameri premijeru. A drugo - bojim se da bi ozbiljno preispitivanje plagijata otvorilo Pandorinu kutiju i da je toga jako mnogo ljudi svesno", ocenjuje Turajlić.
Oni čiji doktorati nisu sporni kažu da vlast štiti svoje funkcionere čak i kada je, tvrde, očigledno da su do titule doktora došli prečicom.
Profesor Fakulteta političkih nauka Vladimir Pavićević kaže da Srbija umesto poligrafa smesta treba da uvede "plagijatograf" da se, kako kaže, izmeri šta je ko radio i ko je od koga prepisivao.
"I da se jasno kaže ako je gradonačelnik prepisao tuđe, a predstavio kao svoje - da to ne sme da se radi, mora da 'briše' s mesta gradonačelnika", smatra Pavićević koji je i poslanik Nove stranke u Skupštini Srbije.
Sociolog Jovo Bakić smatra da osobama sa spornim doktoratima nije mesto na visokim funkcijama. "Ako oni sami nemaju 'tri čiste' da podnesu ostavku, onda moraju da budu smenjeni, ali ih Aleksandar Vučić ne da, baš kao što nije dao ni Gašića. Ali ovde se vlada napušta zbog nekih medijskih stvari, a ne napušta se zbog mnogo ozbiljnijih", primećuje on.
Prema podacima Zavoda za statistiku raste broj doktoranata u Srbiji. Nije ni čudo, ocenjuje profesorka Turajlić, jer se budućim doktorandima šalje ovakva poruka: "Budite bliski vlasti i imaćete doktorat".
http://rs.n1info.com/a117211/Vesti/Akademska-zajednica-cuti-o-sumnjivim-doktoratima.html (http://rs.n1info.com/a117211/Vesti/Akademska-zajednica-cuti-o-sumnjivim-doktoratima.html)
SA DESETKOM
Mimi Oro diplomirala!
Nekadašnja učesnica "Parova" Milica Živanović danas je postala diplomirani ekonomista.
(https://www.znaksagite.com/diskusije/proxy.php?request=http%3A%2F%2Fwww.alo.rs%2Fresources%2Fimages%2F0000%2F026%2F187%2Fmimi%2520oro_1000x0.jpg&hash=a8f696e2b398e0fa42fa15de9b0d09338e507e2f)
Mimi Oro diplomirala je sa najvišom ocenom, na smeru računovodstvo i revizija. Starleta se poslednjih dana na Fejsbuku hvalila kako uči, a ranije je izjavila da će, kada postane revizor, videti kakve su korupcije u firmama.
http://www.alo.rs/mimi-oro-diplomirala/25299 (http://www.alo.rs/mimi-oro-diplomirala/25299)
Sad joj je preostalo još samo da doktorira.
ala bi je jebo
Aman, nije da je Sagita neko stecište intelektualaca, ali ovakvi komentari stvarno nisu ugodni. Zadržimo atmosferu pristojnijom.
Quote from: Meho Krljic on 22-12-2015, 21:48:29
Aman, nije da je Sagita neko stecište intelektualaca, ali ovakvi komentari stvarno nisu ugodni. Zadržimo atmosferu pristojnijom.
To i ja kažem - možda je devojka napornim učenjem došla do diplome.
U to ozbiljno sumnjam, ali to nema veze s mojom željom da nivo diskursa na ovom mestu bude ipak malo viši. Kao što ne vadimo ćunu da se ispiškimo usred razgovora na ulici s prijateljima kad osetimo signnal iz bešike, tako valjda i ne izgovaramo prvu, nagonsku stvar koju pomislimo kad vidimo plastričnu sisu i kolagensku usnu - to je infantilna reakcija a valjda smo malo bolji od toga.
A da, tu si svakako u pravu. Dole muškošovinistički komentari, dole Gašić! Mislim da bi to sve mogla biti posledica resantimana.
lepo si to sročio truki :lol:
lilit, zbog dobrog ukusa si zaslužila da se nađeš na mojoj frend lisit.
hvala xremyb
Dekanica zaposlila sina onog ko odlučuje o njenoj funkciji
Autor M. V. Izvor Južne vesti | NIŠ
Ne obavestivši Agenciju za borbu protiv korupcije o eventualnom sukobu interesa, dekan Fakulteta umetnosti Suzana Kostić zaposlila je u ovoj instituciji sina predsednika Saveta fakulteta. U Agenciji se trenutno vodi postupak o ovom slučaju.
Prema nepotvrđenim informacijama, Stevan Žunić je bez dana radnog staža zaposlen kao "stručni saradnik za investicionu izgradnju i održavanje objekata Fakulteta".
Iako je reč o sinu predsednika Saveta fakulteta, tela koje bira i smenjuje dekana, o eventualnom sukobu interes Kostićeva o njegovom zapošljavanju nije obavestila Agenciju za borbu protiv korupcije.
Zbog toga što nije ispunila ovu zakonsku obavezu Agencija je, potvrđeno je "Južnim vestima" u toj instituciji, protiv nje pokrenula istragu zbog sumnje da je "javni interes podredila privatnom" i da "nije obavestila Agenciju o sumnji u postojanje sukoba interesa koji ona ili sa njom povezano lice ima".
Dekan: Prijatno i doviđenja!
Suzana Kostić je novinarki kratko potvrdila da jeste zaposlila Žunićevog sina, a na pitanje zašto je to učinila ne obavestivši Agenciju za borbu protiv korupcije, Kostićeva je, uz glasni smeh, odbila da komentariše.
Ajde prijatno i doviđenja - rekla je ona.
Žunić: To su budalaštine
Da li to što mu je Kostićeva zaposlila sina utiče na njega kao predsednika Saveta fakulteta, odnosno na odluke koje Savet donosi, Dragan Žunić smatra "neozbiljnim pitanjem".
To je ispod nivoa to kako ste pitali, ali to je Vaša stvar. Ima i ozbiljnih ljudi oko Vas. Sa ozbiljnim ljudima morate ozbiljno. Završite to što ste započeli s onima koji vas pune informacijama ili dezinformacijama. To su budalaštine, to o sukobu interesa. Na tom nivou sukob interesa, to su budalaštine i gluposti - prokomentarisao je Žunić.
Prekršila kodeks, Savet je nije smenio
Inače, upravo ovo bi mogla da bude "kopča" između dekana i Saveta.
Podsetimo, juna ove godine Etički komitet niškog Univerziteta utvrdio je da je Kostićeva povredila kodeks time što je "vodila aktivnu kampanju protiv jednog od kandidata".
Međutim, iako bi po Statutu i Zakonu o visokom obrazovanju nakon povrede Kodeksa morala da bude smenjena, Savet Fakulteta umetnosti, čiji je Žunić predsednik, odbio je da je smeni.
Savet je tada zaključio da je odluka Etičkog komiteta "proceduralno nekorektna, nepravedna i tendenciozna".
Osim toga, Kostićeva je pravosnažno osuđena za mobing nad profesorkom Hristinom Vuković Jovanović. Međutim, iako je presuda pravosnažna, kako nije reč o krivičnom delu, po Zakonu ovo nije razlog za smenu dekana.
http://www.juznevesti.com/Drushtvo/Dekanica-zaposlila-sina-onog-ko-odlucuje-o-njenoj-funkciji.sr.html (http://www.juznevesti.com/Drushtvo/Dekanica-zaposlila-sina-onog-ko-odlucuje-o-njenoj-funkciji.sr.html)
upravo dobih email gde sam CC i evo moram da priznam da sam :shock:
"P.S. Молио бих Вас да будућу коресподенцију водимо ћириличним писмом нашта Вас као представнике Друштва XXX Србије обавезује члан 10 Устава Републике Србије."
onda odem da vidim šta kaže ustav kad tamo:
Језик и писмо
Члан 10.
У Републици Србији у службеној употреби су српски језик и ћириличко писмо.
Службена употреба других језика и писама уређује се законом, на основу Устава.
koji moron je ovo ubacio u ustav? da li to znači da ne možete da koristite podjednako ćirilicu i latinicu?
Moron in question je V. Koštunica, tj. autori teksta ustava za vreme njegovog mandata na čelu vlade Srbije, a latinica je slobodna za korišćenje svuda sem u javnoj korspondenciji javnih službi & organa.
Javna korespondencija javnih službi. Je li Društvo XXX Srbije javna služba? I da li je email korespondencija javna?
društvo imunologa srbije je u pitanju, pojma nemam kako je to pravno regulisano, al post scriptum mi je digao pritisak na dvesta.
email korespondencija bi trebalo da je javna, svi članovi društva su cc.
Tja, postoji javno i javno, to jest javno definisano zakonom. Ako si voljna i željna možeš da se raspitaš kod nekog ko to zna, recimo nekog pravnika, a onda i da se boriš za slobodu na mejl listi. Naravno, čak i da sve radiš po zakonu, ako si sama u toj borbi, desiće se da će nekako napraviti primer od tebe. Ne valja kad prave primer od tebe.
naravno.
ovo najviše provlačim kroz prizmu jadnog_da_jadnije_ne_može_biti stanja u srpskoj nauci, al p.s. ćirilica je bitna.
urnebesno. citam, pitam se, gdje srbija nalazi dovoljno amorala gurati prst u oko jednoj hrvatskoj glede tek manjinskog pisma i krajnje postenog odnosa spram istog.
pa se javi i vukovar. gdje ne postoji ni trunka morala od srpske strane vec iz prostog pieteta odloziti sprovedbu zakona.
van toga, koliko je cudno od (unutardrzavno) dva ekvivalentna pisma, nalaziti se u okruzenju evrope, biti dio evropske privrede, korespondirati sa evropom... te umjesto latinice, rabiti cirilicno (jasno u kojoj korespodenciji, no tvrdim na nevidjeno da ista moze postati prakticnija u latinicnom izdanju u milion varijanti).
Quote from: Meho Krljic on 26-12-2015, 23:26:05
Moron in question je V. Koštunica, tj. autori teksta ustava za vreme njegovog mandata na čelu vlade Srbije, a latinica je slobodna za korišćenje svuda sem u javnoj korspondenciji javnih službi & organa.
Meni kada traže negde u opštini ili tako da ispunim obrazac ćirilicom, odgovorim da ne znam da pišem ćirilicu i onda me ostave na miru.
Doduše, kada sam slao neke pakete iz Zagreba, pa tražili da se potpišem, rekao sam da pišem samo ćirilicom i nije bilo problema.
Izgleda da sam nekako nakrivo nasađen, vazda antiproitivan.
plačem!
😂😂😂
http://youtu.be/g661EYYtJt0 (http://youtu.be/g661EYYtJt0)
Kako je to bila dobra apsolventska ekskurzija.
...ova isprica ovo i osta ziva!?!
..dokaz kolko je Bozija milost prevelika.....
Krivаc оslоbоđеn, а žrtvа kаžnjеnа
Оvо је ispоvеst prоfеsоrа istоriје iz Nišа, kоmе је nаnеtа nеviđеnа nеprаvdа timе štо је, ni kriv ni dužаn, dоbiо оtkаz u OŠ "Sveti Sava" u Nišu, u kојој је rаdiо dvаdеsеt pеt gоdinа, а оduzеtа mu је i licеncа.
Živadin Disić
– Zа dvаdеsеt pеt gоdinа rаdа u prоsvеti, оstvаriо sаm blistаvu kаriјеru i pоstigао izuzеtnе rеzultаtе – kаžе prоfеsоr Živadin Disić. – Stеkао sаm zvаnjе pеdаgоški sаvеtnik, а zvаnjе sаmоstаlni pеdаgоški sаvеtnik su mi nа bеzоčаn nаčin pоkrаli zlоstаvlјаči, iаkо sаm dоbiо svа mоgućа pоzitivnа mišlјеnjа. Оd Мinistаrstvа prоsvеtе i Оbrаzоvnоg fоrumа sаm dоbiо sеrtifikаt instruktоrа zа prојеkаt Аktivnо učеnjе/nаstаvа, u оkviru tоg prојеktа sаm vоdiо pеdеsеtаk bаzičnih i supеrviziјskih sеminаrа. Аutоr sаm tri аkrеditоvаnа sеminаrа: ,,Istоriја – učitеlјicа živоtа", ,,Еpikа i istоriја" i ,,Primеnа оbrаzоvnih stаndаrdа u nаstаvi istоriје", kојi su rеаlizоvаni pеtnаеstаk putа. S pоnоsоm mоgu dа kаžеm dа su mојi učеnici imаli izuzеtnе rеzultаtе nа tаkmičеnjimа i dа је vеliki brој njih pоšао mојim stоpаmа.
Kаd smо kоd tоgа kоliki stе uticај imаli nа svоје đаkе, zаnimlјivа је i činjеnicа dа је kоlеgа, zbоg čiје izmišlјоtinе stе dоbili оtkаz, vаš đаk.
– Dа, nа žаlоst. Оn је јеdini mој učеnik kоgа sаm sе јаvnо оdrеkао, јеr tо štо је mеni urаdiо је nеviđеnа srаmоtа i nikаkо nе mоgu dа gа nаzоvеm kоlеgоm, јеr је оn srаmоtа zа prоsvеtu. Biо sаm mu nаstаvnik u оsnоvnој škоli i јаvnо је gоvоriо о tоmе dа sаm mu biо uzоr i dа је pоd mојim uticајеm upisао studiје istоriје. Kаd је zаvršiо studiје, biо sаm njеgоv mеntоr i pоmоgао mu dа sе zаpоsli u mојој škоli, аli sе оn kаsniје, zbоg ličnih intеrеsа, оkrеnuо prоtiv mеnе i zаbоrаviо svе štо sаm urаdiо zа njеgа.
Nа kаkvе ličnе intеrеsе mislitе?
– Nјеgоv rоđеni brаt је diplоmirаni prаvnik. Vоlоntirао је u nаšој škоli, а mеntоr mu је bilа sеkrеtаr škоlе, kоја је bilа prеd pеnziјоm, pа је prеtеndоvао dа dоđе nа njеnо mеstо. Ја sаm biо u žеstоkim sukоbimа sа tаdаšnjim dirеktоrоm, kоgа sаm priјаvlјivао zа brојnе nеzаkоnitоsti, а оvај sе, vеrоvаtnо zbоg brаtа, оtvоrеnо stаviо nа njеgоvu strаnu. Оstаlо mоžеtе dа prеtpоstаvitе.
Primеćuјеm dа izbеgаvаtе dа kаžеtе njеgоvо imе.
– Dоbrо primеćuјеtе. Тоlikо sаm оgоrčеn i tоlikо mi је mrskо dа mi sе gаdi sаmа pоmisао nа njеgа. Јеr, tо štо је оn urаdiо је nеzаpаmćеnо u istоriјi prоsvеtе.
Kаkо је dоšlо dо incidеntа?
– Јеdnоm prilikоm sаm dеžurао nа hоdniku škоlе i pričао sа pоmоćnоm rаdnicоm, kаd је оn izаšао iz nаstаvničkоg kаbinеtа i оstаviо vrаtа širоm оtvоrеnа. Pitао sаm gа dа li mоžе dа zаtvоri vrаtа, јеr је nа njimа bilа оkаčеnа mоја јаknа sа dоkumеntimа, nоvcеm i tеlеfоnоm, а оn је drskо оdgоvоriо dа mоžе, аli dа nеćе. Оdmаh је pоčео dа vičе i dа mе vrеđа, аli sаm оstао pribrаn, zаtvоriо vrаtа i vrаtiо sе dо pоmоćnе rаdnicе. Оn је prišао dо nаs, nаzivајući mе оlоšеm i prеtеći dа ćе dа mi iščupа uši, dа pоrаstеm. Nа krајu је pоšао rukоm prеmа mојој glаvi, аli sаm ја instiktivnо pоvukао glаvu unаzаd, tаkо dа mi је udаriо nаоčаrе i pоlоmiо ih.
Kаkо stе Vi rеаgоvаli nа tаkvо pоnаšаnjе?
– Biо sаm iznеnаđеn i vеоmа uznеmirеn. Uvrеdе prеd učеnicimа su mе strаšnо pоtrеslе. Оdmаh sаm rеkао pоmоćnој rаdnici dа idеm dа zоvеm pоliciјu i dа ću dа gа tužim, а dа ćе оnа biti svеdоk.
Štа sе dаlје dеšаvаlо?
– Kаd је pоstао svеstаn svоg pоstupkа, strčао sе niz hоdnik i sа svојim mеntоrinа izmisliо priču dа sаm gа udаriо u stоmаk, а iz zdrаvstvеnе ustаnоvе u kојој rаdi njеgоvа suprugа pribаviо nеki izvеštај о nаvоdnој pоvrеdi nа stоmаku, nа оsnоvu kоgа sаm kаsniје dоbiо оtkаz. Sudski vеštаk је dао svоје mišlјеnjе о njеgоvој mеdicinskој dоkumеntаciјi i utvrdiо dа nеmа bilо kаkvе pоvrеdе. Nаpоminjеm dа tоm prilikоm, ni u јеdnоm trеnutku niје spоminjао udаrаnjе, niti sе pоnаšао kао nеkо kо zаdоbiо bilо kаkаv udаrаc. Nisаm ni pоmisliо dа sе rаsprаvlјаm sа njim prеd dеcоm, а kаmоli dа gа udаrim. U živоtu sе nisаm pоtukао, čаk ni kао dеtе.
Dа li је i оn dоbiо оtkаz?
os-sveti-sava– Nаrаvnо dа nе. Kао člаn družinе оkuplјеnе оkо bivšеg dirеktоrа i sаdаšnjе dirеktоrkе, оn је pоtpunо оslоbоđеn оdgоvоrnоsti, а ја sаm оglаšеn krivim, uprkоs svеdоčеnju јеdinоg оčеvicа, pоmоćnе rаdnicе, dа niјеdnоg trеnutkа nisаm biо аgrеsivаn, ni vеrbаlnо, ni fizički, а dа је оn tај kојi је vikао, vrеđао mе i udаriо pо nаоčаrimа, čimе је uznеmiriо i učеnikе, а nе sаmо pоmоćnu rаdnicu i mеnе. Јаsnо је dа sе оvdе rаdi о čistоm zlоstаvlјаnju i diskriminаciјi оd strаnе dirеktоrkе, kоја је оtvоrеnо stаlа nа njеgоvu stаrnu, јеr sаm rаniје trаžiо njеnо rаzrеšеnjе zbоg nеzаkоnitоg rаdа.
Dа li stе sе žаlili nеkоmе?
– Žаliо sаm sе nајprе Škоlskоm оdbоru, аli izmеđu njеgоvih člаnоvа i dirеktоrkе је tаkvа sprеgа, dа nisаm ni оčеkivао dа ćе mе zаštititi. Аli, оd prоsvеtnе inspеkciје sаm оčеkivао zаštitu, kојu, nе sаmо dа nisаm dоbiо, nеgо sаm čаk i nаpаdаn оd strаnе nеkih inspеktоrki, kоје оtvоrеnо štitе nаsilnikе i оnе kојi rаdе nеzаkоnitо.
Zаnimlјivо је dа је nа mоје mеstо, kао zаmеnа, dоvеdеn kоlеgа čiја је tаštа prоsvеtni inspеktоr i tо tаkо štо mu је rаdnо mеstо pоnuđеnо. Dа, dоbrо stе čuli – pоnuđеnо. Sigurаn sаm dа је svаkоmе јаsnо zbоg čеgа.
Јеstе li tužili kоlеgu?
– Dа, pоdnео sаm privаtnu krivičnu tužbu zа uvrеdu čаsti i dоstојаnstvа i оčеkuјеm pоzitivnu prеsudu, bеz оbzirа nа tо štо sе člаnоvi družinе hvаlе dа imајu svudа vеzе, u štа ја nе sumnjаm. Nаimе, člаnоvi družinе nisu sаmо lјudi iz škоlе, nеgо i mоćni lјudi iz pојеdinih instituciја. Аli, sprеmаn sаm dа bоrbu, kојu vоdim vеć оsаm gоdinа, nаstаvim pо svаku cеnu i nizаštа nа svеtu nеću dа pоgаzim svој pоnоs, čаst i dоstојаnstvо.
Dа li stе pоvеli rаdni spоr prоtiv škоlе?
– Pоdnео sаm tužbu prоtiv škоlе, а kоlikо је nеzаkоnitоsti bilо u pоstupаnju dirеktоrkе u оvоm slučајu gоvоri činjеnicа dа је tužbа nаpisаnа nа čаk sеdаmnаеst strаnа. Аkо pоstојi imаlо prаvdе i prаvа, kоје оbеćаvајu prеmiјеr i ministаr prаvdе, trеbаlо bi uskоrо dа sе vrаtim nа pоsао i nаstаvim rаd sа dеcоm, аli i bоrbu zа spаs uglеdа škоlе, kао mоје drugе kućе.
Оstаје nаm dа nаviјаmо zа prаvо i prаvdu.
http://www.koreni.rs/kriv%D0%B0c-%D0%BEsl%D0%BEb%D0%BEd%D0%B5n-%D0%B0-zrtv%D0%B0-k%D0%B0znj%D0%B5n%D0%B0/ (http://www.koreni.rs/kriv%D0%B0c-%D0%BEsl%D0%BEb%D0%BEd%D0%B5n-%D0%B0-zrtv%D0%B0-k%D0%B0znj%D0%B5n%D0%B0/)
Ovo je zvaničan dokument, đačka knjižica za srednje škole.
Tako bar kažu.
Ima li ovde neki pohađalac tog nivoa školovanja?
(https://www.znaksagite.com/diskusije/proxy.php?request=http%3A%2F%2Focdn.eu%2Fimages%2Fpulscms%2FN2Q7MDMsMzE0LDAsMCwxOzAzLDFkNiwwLDAsMTswYywxZDc0Y2I0MTcwNTk1MDQzNjYyOWNhYmQ2MDZmNTBmNiwxLDAsNiww%2Faace7e4235bff4248443cb36ef717b58.jpg&hash=dc105f26bf5b8c9db8d892eaefee34aa930dfe85)
Evo, u vesti dole kažu da je 'falsifikovana'.
Jbt, kad ovde falsifikuju lične karte da bi otvarali firme, kako ne bi falsifikovali đačke knjižice za škole koje nisu završili?
http://www.blic.rs/vesti/drustvo/sta-ce-podatci-u-dackoj-knjizici/p1jgjtv (http://www.blic.rs/vesti/drustvo/sta-ce-podatci-u-dackoj-knjizici/p1jgjtv)
najnoviji predlog ministarstava o kategorizaciji i rangiranju naučnih časopisa: povećali M22 na 60% i ostale priče
https://www.dropbox.com/s/u7v5mnrenz1l1vp/kategorizacija-%C4%8Dasopisa.pdf?dl=0 (https://www.dropbox.com/s/u7v5mnrenz1l1vp/kategorizacija-%C4%8Dasopisa.pdf?dl=0)
Aktivno mi se šalju neki ljudi u fabrike i na njive. (Nije [prvenstveno] vezano za ovu novost.)
u rudnik
STIDE, GDE TI JE RUMEN? xuss
ENE MI GA KOD GUMENJACI! xyxy
Akademik s jednom monografijom
U poslednjih nekoliko godina više puta se i u široj javnosti pokretalo pitanje plagijata u nauci. Nedavno je polemika o plagijatima na Pravnom fakultetu u dnevnim novinama "Politika" još jednom ukazala na brojne probleme koji uništavaju bilo kakav pokušaj da se izađe iz kandži duboko utemeljene negativne selekcije, koja doprinosi tome da je najveći deo srpske nauke ostao u nekim davno prošlim vremenima, a da mladi, pametni i obrazovani naučnici imaju samo jedan cilj u svom stručnom životu: što pre otići iz Srbije.
Problem plagijata, međutim, nije glavni uzročnik ovog poraza srpske kulture i čitavog društva, čija je posledica snažan progon najboljih mladih ljudi iz srpske nauke. Mnogo ozbiljniji problem predstavljaju postupci "pobednika u negativnoj selekciji", onih koji su nezasluženo, ne radom već drugim sredstvima došli do pozicija sa kojih mogu da se svete svima koji su bolji, vredniji, savesniji, mlađi i pošteniji.
Jedan od najupečatljivijih takvih, po srpsku nauku pogubnih primera, jeste slučaj dr Ljubomira Maksimovića, trenutnog potpredsednika Srpske akademije nauka i umetnosti za društvene nauke i "profesora emeritusa" na Univerzitetu u Beogradu – Filozofskom fakultetu, protiv koga će pred Univerzitetskim Odborom za etiku stoga biti pokrenut postupak zbog povrede etike profesije po više osnova. Za razliku od velike većine univerzitetskih profesora koji su napredovali zahvaljujući radu i rezultatima, dr Ljubomir Maksimović je lažnim prikazivanjem svojih rezultata nezasluženo i protiv svih pravila biran u zvanja vanrednog profesora 1978. godine, odnosno redovnog profesora osam godina kasnije, 1986. godine, a zatim je stekao i druge privilegije u godinama koje su usledile – prvenstveno materijalne prirode iz državnog budžeta Republike Srbije, iako ne bi trebalo zanemariti ni ucenjivački potencijal prema mladim kolegama koji je samo jačao tokom vremena nezasluženog sticanja pozicija.
Naime, još daleke 1977. godine dr Ljubomir Maksimović, tada u najnižem nastavničkom zvanju docenta, izjavio je da je završio sintezu "o vizantijskoj civilizaciji pod nazivom "Vizantijski svet"", ističući – što ćemo navesti u celini – da je ovaj "projekat praktično završen, jer je obavljen ne samo sav potreban istraživački posao, nego je završena i prva verzija rukopisa knjige i sakupljene dopune i izmene za izradu konačne verzije. Ovaj rad treba u toku jeseni (jesen 1977) da bude predat Srpskoj Književnoj Zadruzi radi objavljivanja".
Na osnovu ovako samouvereno sročenog iskaza dr Ljubomir Maksimović je biran u zvanje vanrednog profesora na Filozofskom fakultetu naredne godine, očigledno "zaboravivši" na predaju rukopisa "završenog projekta" narednih osam godina, sve dok, nakon jednog reizbora u isto zvanje vanrednog profesora, nije došlo vreme ponovnog reizbora. Očigledno se ne zadovoljavajući položajem vanrednog profesora – iako i na njega biran bez potrebnih rezultata – dr Ljubomir Maksimović u svom planu rada podnetom Vizantološkom institutu SANU od 26. novembra 1985. godine navodi izričito:
"U sledećoj godini nameravam da privedem kraju rad na obimnoj sintezi "Vizantijski svet", koja treba da obuhvati sve osnovne aspekte vizantijske civilizacije i pojavi se u izdanju Srpske književne zadruge tokom 1987. godine".
Čini se da je svaki komentar na ovaj besprizoran primer davanja lažnih podataka izlišan – osim napomene da se navedena knjiga – dvaput navedena pod istim naslovom i već navodno spremljena za štampu za istog izdavača! – nikada nije pojavila, ni nakon pune tri decenije! Uprkos tome, on je nesmetano nastavio svoju karijeru došavši do statusa redovnog profesora, a zatim i profesora emeritusa i akademika, istovremeno onemogućavajući rad mlađim saradnicima i kolegama, u strahu od ugrožavanja pozicije izgrađene ovakvim sredstvima. Sa samo jednom objavljenom monografijom tokom čitave svoje karijere – i to doktorske disertacije – dr Ljubomir Maksimović nije smeo čak ni po tada važećim kriterijumima napredovati dalje od zvanja docenta, dakle ni u zvanje vanrednog a naročito ne redovnog profesora.
Ovaj primer neetičkog ponašanja, koji će svojom bestidnošću nesumnjivo ući u anale neprofesionalnog ponašanja na Univerzitetu u Beogradu i rušenja svakog dostojanstva profesije, ne bi bio toliko upadljiv da na osnovu ovakvih sramotnih lažnih izjava dr Ljubomir Maksimović nije pribavio nezasluženi status i materijalnu korist, uprkos činjenici da je tokom čitave karijere objavio samo jednu monografiju (ne računajući zbornike ranije objavljenih radova): svoju doktorsku disertaciju. Da je davanje lažnih informacija preraslo u manir dr Ljubomira Maksimovića, svedoči i njegovo grozničavo zalaganje da sebi izbori status profesora emeritusa nakon penzionisanja 2006 – i materijalnu korist koju taj status donosi – iako ne zadovoljavajući ni osnovne kriterijume, a najpre onaj o brizi za naučni podmladak discipline kojom se bavi: tokom decenijskog boravka na Filozofskom fakultetu sve do odlaska u penziju imao je samo jedno mentorstvo, a čak i to samo iz razloga što je njegovom nebrigom i lošom politikom Katedra za istoriju Vizantije, osnovana 1905 godine, bila pred gašenjem, sa njim kao jedinim zaposlenim! Uzgred, titula profesora emeritusa – što znači počasni profesor i koja se svuda u svetu upravo i shvata kao počasno zvanje – u ovom slučaju se koristi prvenstveno radi ubiranja materijalne koristi (preko 36 hiljada dinara mesečno neto), uprkos odlukama nadležne katedre i odeljenja da je njegov angažman na Filozofskom fakultetu nepotreban i štetan.
U stalnoj potrazi za novim izvorima prihoda isključivo iz državnog budžeta Srbije, dr Ljubomir Maksimović je u potpunosti privatizovao Vizantološki institut SANU i sve njegove organe i delatnosti, obnašajući suprotno zakonu poziciju vršioca dužnosti direktora Instituta tokom niza godina od 2000. nadalje (iako su zakonom predviđena maksimalno dva mandata od šest meseci u tom statusu), isključujući iz delatnosti Instituta jedina dva profesora Univerziteta za naučnu oblast Vizantologija; grčevito se borio za svaku plaćenu funkciju iz državnog budžeta, od Upravnog odbora Univerzitetske biblioteke, preko Matičnih odbora i drugih tela Ministarstva prosvete i nauke. U poslednje vreme se posebno ističe borbom da do kraja uništi budućnost svih humanističkih nauka u Republici Srbiji, sebičnom borbom da se domaći časopisi koji se nalaze na jedino referentnoj ERIH listi [European Reference Index for the Humanities] – koji su to mesto zaslužili radom brojnih kolega iz raznih disciplina – ne uzimaju u obzir prilikom napredovanja mladih kolega, samo iz razloga što se na taj način ruši lažna slika o njegovom presudnom uticaju prilikom njihovog izbora i slabi njegova mogućnost ucenjivanja mlađih kolega kojima se beskrupulozno služi za ostvarivanje sopstvenih interesa.
Kao žalostan primer osvete loših đaka i neradnika, ovaj slučaj prevazilazi ne samo lične dimenzije, već i dimenzije struke – ovakvim ponašanjem i njegovim nesankcionisanjem zadaje se nepopravljiv udarac budućnosti ne samo srpske nauke već i budućnosti Srbije, koja prerasta u državu u kojoj se rad i vrednosti kažnjavaju, a nerad i prevara nagrađuju.
Redovni profesori Odeljenja za istoriju Filozofskog fakulteta:
prof. dr Vlada Stanković
prof. dr Siniša Mišić
prof. dr Radivoj Radić
prof. dr Nikola Samardžić
prof. dr Andrija Veselinović
prof. dr Suzana Rajić
prof. dr Radoš Ljušić
prof. dr Danijela Stefanović
Peščanik.net, 14.02.2016.
http://pescanik.net/akademik-s-jednom-monografijom/ (http://pescanik.net/akademik-s-jednom-monografijom/)
eh, kako mi ovo jezivo poznato zvuči, a naročito: "imaš sve što treba, ali nisi ONA", i: "univerzitet je autonoman, ne možemo da se mešamo u izbornu politiku, nek rade šta im ćune!"
SJAJ I BEDA SRBIJE: Najbolji student nije izabran za asistenta, već kandidatkinja bez naučnog rada
01.03.2016
Novi Sad – Aleksandar Risteski, student doktorskih studija filozofije Filozofskog fakulteta, nije izabran za asistenta na Odseku za filozofiju iako je bio najbolji na konkursu. On tvrdi da je od početka konkursa sve ukazivalo na nameštanje rezultata.
Ovaj mladi naučnik, koga su za najboljeg studenta filozofije proglasili matični fakultet, ali i Matica srpska, nije mogao da veruje da će komisija za izbor biti do te mere pristrasna i da su u izveštaju komisije prekršena sva pravila Ministarstva prosvete.
– Imam bolji prosek ocena, više naučnih radova, a moja protivkandidatkinja nema nijedan. Raspisan je konkurs za užu naučnu oblast filozofske nauke, ali pre nego što je okončan, stigli su nagoveštaji da je u stvari reč o asistentu za antičku filozofiju. Ali i za to mesto imam veće kvalifikacije jer imam mnogo više radova iz te oblasti – tvrdi Risteski, koji je bio i finalista nagrade "Dr Zoran Đinđić".
On još dodaje da, kada se pročita izveštaj komisije, jasno vidi da je predsednik komisije Željko Kaluđerović, kod koga je protivkandidatkinja radila diplomski i master rad, pristrasan.
– Glorifikuju se neke njene rečenice, a preko mojih kompetencija se prelazi, pa nije bezveze Ministarstvo donelo pravila po kojima se biraju asistenti. Zaključak je da sam ja idealan kandidat samo što, eto, nisam ona – ogorčen je Risteski.
Iz Dekanata Filozofskog fakulteta kažu da je o prigovoru Risteskog obavešteno Izborno veće i da se o tome "raspravljalo", ali da će konačnu odluku doneti Senat univerziteta.
U Pokrajinskom sekretarijatu za nauku, kome se Risteski takođe požalio, ukazuju "da je Zakonom o visokom obrazovanju propisano pravo visokoškolske ustanove na izbor nastavnika i saradnika, kao jedno od autonomnih prava univerziteta i visokoškolskih ustanova".
http://telegramvesti.rs/49503-sjaj-i-beda-srbije-najbolji-student-nije-izabran-za-asistenta-vec-kandidatkinja-bez-naucnog-rada/ (http://telegramvesti.rs/49503-sjaj-i-beda-srbije-najbolji-student-nije-izabran-za-asistenta-vec-kandidatkinja-bez-naucnog-rada/)
dejan ilić rulz
http://pescanik.net/nacionalna-nauka/ (http://pescanik.net/nacionalna-nauka/)
http://pescanik.net/nekoliko-crtica-o-amaterskom-pravilniku/ (http://pescanik.net/nekoliko-crtica-o-amaterskom-pravilniku/)
što se tiče NAUKE I OBRAZOVANJA u svetu (ali sve više i u srbiji) danas, a po pitanju studiranja književnosti (i srodnih humanities, a naročito FILMA), srž suštine kvintesencije bulzaja sadržan je u sledećem komentaru koji nađoh u jednom FB nizu:
"I dropped out of my PhD. program at IU when I realized that it didn't matter if I'd actually read the authors who were the subject of whatever seminar I was taking, just as long as I'd read -- and could argue about -- the critics' theories about each work."
ima čak likova koji to pročitaju i nadrobe članak o Haute Tension, a da apsolutno ništa nisu ukapirali!
ima i likova koje objavi palgrejv, a ima i onih koji samo seru po forumima.
just as long as I'd read -- and could argue about -- the critics' theories about each work, and be published by Palgrave MacMillan
u milenijumu u kojem su i "naučni" radovi Made in China! xrofl
nije u srbiji, na balkanu je, casopis u brace hrvata a srpski kobson ga trpa u M22 kategoriju.
pisite radove deco pisite.
http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/12590434 (http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/12590434)
prvi autor Burazeri :lol:
edit: što veći prihod više para za kondome.
Ha. Ja tog Genca Burazerija actually poznajem :lol: Bio je u Beogradu pre dve nedelje na regionalnom sastanku koji smo organizovali. Mada je njegov engleski dosta slab pa slutim da je većinu pisanja odradio neko od kolega (u nekim od njegovih radova je koautorka i Gentiana Qirjako, koja je isto bila na sastanku i koja priča odličan engleski). Najbolje je što se njihov kolega, isto lekar, koji i predvodi njihovu Asocijaciju Gerontologa i Gerijatara zove Alban Yili, pa ga svi u projektu zovemo - naravno - Doktor Alban :lol: :lol: :lol:
САНУ проговорио о факултетским плагијатима
Преписани или купљени дипломски радови и лажни докторати, квазинаучни прилози професора, непоштовање етичког кодекса и проблематични избори у наставничка звања масовна су појава
Аутор: Сандра Гуцијанпетак,
01.04.2016. у 21:26
(Фото Д. Јевремовић)
У последње две деценије на српским универзитетима приметан је драматичан пораст неетичког понашања. Студенти преписују на испитима. Предају дипломске радове купљене од специјализованих агенција. Професори потписују плагиране докторате, а и сами плагирају.
Факултетска већа гласају за унапређење у више звање и оних колега за које знају да су се огрешили о професионалну етику. А академска заједница ћути. Оно мало законских процедура које уређују ову област нико не примењује. Па чак ни судови. Доказ је афера ,,Индекс" која није добила епилог ни после девет година.
Ово је суштина онога што се могло чути у Српској академији наука и уметности (САНУ), где се први пут јавно проговорило о конкретним примерима неетичког понашања студената и професора, па и кривичним делима, које академска заједница прећуткује, заташкава и чак и награђује.
– Кодекс професионалне етике постоји на сваком универзитету у Србији, али се не поштује. О њега се оглушују и студенти, и професори, и факултети, и Министарство просвете, и Комисија за акредитацију, и Национални савет за високо образовање... Не верујем да српски универзитети имају будућност ако се не ухватимо ,,у коштац" са овим проблемом – рекао је академик Душан Теодоровић, председник новоформираног Одбора за универзитетско образовање САНУ.
Теодоровић је, како сам каже, уз велики напор прикупио информације о неетичком понашању у академској заједници. Навео је примере научних радова, углавном професора са медицинске групације, који су поништени у Македонији и Хрватској.
Показао је и табелу факултета са подацима колико је њихових професора барем једном објавило рад у тзв. предаторским часописима (ниских критеријума и некомпетентног уредништва): Факултет организационих наука 59, Факултет техничких наука 45, Технички факултет у Зрењанину 31, Машински факултет у Краљеву 21, нишки Медицински факултет 16...
– Тројица наших младих колега, ја их зовем три мускетара, доказали су да је у таквим часописима могуће објавити буквално било шта: чак су се и потписали лажним именима и приложили фотографије на којима су маскирани перикама и лажним брковима. Рад је опонашао научни стил, чак је имао и графиконе, али је садржина била бесмислена. У фуснотама су на једном месту као референтни извор навели чак и цитат Проке Проналазача из ,,Политикиног забавника" – рекао је академик Теодоровић.
Затим је као пример ,,копи-пејст" доктората приказао слајд једне странице доктората Александра Шапића, председника општине Нови Београд, одбрањеног 2012. године на Универзитету Унион.
На истом слајду је и страница књиге Дејвида Џобера и Џефрија Ланкастера о менаџменту из 2009. Садржај је идентичан, само су језици различити. Подсетимо, када је 2014. афера доспела у јавност, Шапић је одбацио тврдње да је његов докторат плагијат и извинио се што је ,,ненамерно пропустио да наведе извор".
Према речима академика Теодоровића, уколико желимо у ЕУ, морамо да се угледамо на праксу решавања оваквих проблема у европским академским институцијама, код којих се такође бележи драматичан пораст плагијата, али расте и одлучност да се томе стане на пут употребом софтвера који откривају фалсификате.
Као примере он је навео поништавање докторских дисертација потпредседнице Европског парламента Силване Кох-Мерин, немачког министра одбране Карла Теодора Гутенберга, једног од чланова Европског парламента...
– Плагирани докторати морају да буду поништени, мора и ментору да се поништи звање професора, као и члановима комисије који су такав рад прихватили. Једна од мера могла би да буде и одузимање акредитације факултету на којем је одбрањен плагијат. А најважније је васпитати нове генерације да варање и плагирање није прихватљиво – закључио је председник Одбора за универзитетско образовање САНУ и показао како изгледају ,,бубице" и ручни сатови, модерне верзије ,,пушкица". Ова опрема за варање на испитима масовно се рекламира, као и уредно регистроване агенције за израду дипломских радова.
А шта се догоди када неко јавно проговори и крене у борбу против корупције и плагијата, говорио је професор ДИФ-а др Бранко Гардашевић. Он је и поред статуса узбуњивача добио отказ, иако је открио аферу због које је Министарство просвете поништило неколико стотина индекса Више тренерске школе ДИФ-а.
Он је подсетио да Одбор за професионалну етику Београдског универзитета већ три године не решава случајеве плагијата које је пријавио, а у току је реизбор професора на чије је прекршаје указао.
Ректор Универзитета у Београду проф. др Владимир Бумбаширевић најавио је да ће током овог месеца коначно бити усвојени нови кодекс професионалне етике, правилник о докторским студијама којим се подижу критеријуми, као и правилник у вези са санкционисањем академског непоштења.
Школовање на борској аутобуској станици
Проф. др Живан Живковић, некадашњи декан Техничког факултета у Бору, изнео је шокантне податке о неакредитованим истуреним одељењима разних школа и факултета у том граду. Седишта неких од њих су на приватној аутобуској станици, а билборди на којима се рекламирају – у центру града.
– Нема насеља у Србији са више од 5.000 становника а да нема нелегалну школу или факултет. Висока техничка школа у Чачку има неакредитована одељења у Кладову, Мајданпеку и у основној школи у селу Велики Кривељ поред Бора. Једна нелегална приватна медицинска школа из Војводине има одељења у Књажевцу и на борској аутобуској станици. На тој истој станици одељење има и Висока техничка школа из Трстеника.
Са таквих високих школа и факултета долазе на борски Технички факултет на мастер и докторске студије, у покушају да ,,оперу" своју диплому – објашњава др Живковић, који је о оваквим случајевима подносио пријаве просветној инспекцији и Комисији за акредитацију. Без резултата.
http://www.politika.rs/scc/clanak/352283/SANU-progovorio-o-fakultetskim-plagijatima (http://www.politika.rs/scc/clanak/352283/SANU-progovorio-o-fakultetskim-plagijatima)
Konkurs SPS-a za studentske fotografije naprednjaka
Autor I. M.
Izvor Južne vesti | SURDULICA
Konkurs je otvoren povodom Dana studenata i traje do 24. aprila;
Tvrdeći da niko nikad nije na fakultetu video funkcionere SNS-a Dragana Stevanovića Bosketa i Bobana Bankovića, surdulički SPS je raspisao konkurs za najbolju fotografiju iz njihovih studentskih dana. Nagradni fond je čak 3.000 evra.
Kako navode u surduličkom SPS-u, konkurs je raspisan povodom Dana studenata i pravo da učestvuju imaju svi građani Srbije sa pravom glasa, a konkurs je otvoren do 24. aprila - kada će biti održani izbori.
Socijalisti navode da je potrebno dostaviti fotografiju diplomiranog ekonomiste, državnog sekretara u Ministarstvu privrede i kandidata za odbornika na listi SNS Surdulica Dragana Stevanovića - Bosketa i diplomiranog ekonomiste i kandidata za predsednika Opštine Surdulica na listi SNS Bobana Bankovića.
Prva nagrada pripada svakome ko nam dostavi fotografiju školskog druga ili drugarice koji su na akademskim studijama studirali i polagali ispite sa Stevanovićem ili Bankovićem, drugu nagradu dodeljujemo za fotografiju sa brucošijade ili apsolventske žurke Stevanovića ili Bankovića, a treća nagrada pripada svakome ko nam donese fotografiju sa svečane dodele diploma Stevanoviću ili Bankoviću - navodi se u saopštenju.
Kroz konkurs, kažu, pokušavaju da provere da li neko dvojicu naprednjaka poznaje iz studentskih dana, odnosno da li ih je iko ikada video na predavanjima ili ispitima.
Ovaj neobični konkurs nije jedina rasprava na temu diploma u Surdulici. Fakultetske diplome bile i jedna od tema nedavne posete potpredsednice SNS-a Zorane Mihajlović jugu Srbije.
Boske i Banković bez odgovora
Ni pored upornih pokušaja novinari "Južnih vesti" nisu uspeli da dobiju komentare dvojice visokih funkcionera Srpske napredne stranke. Ni Stevanović, ni Banković nisu odgovarali na telefonske pozive i poruke.
Stevanović je jednom "podigao slušalicu", a kada se novinar predstavio, Stevanović je rekao da je na sastanku i zamolio novinara da pozove "za pola sata".
Ipak, nakon toga nije odgovarao na pozive.
http://www.juznevesti.com/Politika/Konkurs-SPS-a-za-studentske-fotografije-naprednjaka.sr.html (http://www.juznevesti.com/Politika/Konkurs-SPS-a-za-studentske-fotografije-naprednjaka.sr.html)
Quote from: Meho Krljic on 23-03-2016, 06:33:12
Ha. Ja tog Genca Burazerija actually poznajem :lol: Bio je u Beogradu pre dve nedelje na regionalnom sastanku koji smo organizovali. Mada je njegov engleski dosta slab pa slutim da je većinu pisanja odradio neko od kolega (u nekim od njegovih radova je koautorka i Gentiana Qirjako, koja je isto bila na sastanku i koja priča odličan engleski). Najbolje je što se njihov kolega, isto lekar, koji i predvodi njihovu Asocijaciju Gerontologa i Gerijatara zove Alban Yili, pa ga svi u projektu zovemo - naravno - Doktor Alban :lol: :lol: :lol:
:lol: :lol: :lol:
Teodorović: Doktorat Siniše Malog je strašan plagijat
Izvor: FoNet/Božidar Petrović
Autor teksta: Beta
Predsednik Odbora SANU za visoko obrazovanje, akademik Dušan Teodorović izjavio je da je imao uvid u doktorsku disertaciju gradonačelnika Beograda Siniše Malog i da je to "strašan plagijat".
"Na osnovu proučenih dokumenata mogu da kažem - da, to je strašan plagijat", rekao je Teodorović u intervjuu za Vreme.
Teodorović je rekao da je "posve neobično" što je reč o ekonomisti koji je na FON-u dobio doktorat iz tehničkih nauka, ali i da su u komisiji pred kojom je Siniša Mali branio doktorsku tezu bila tri člana "čije su reference katastrofalne, u suštini nikakve".
Prema rečima Teodorovića strašno je što se na političkoj sceni pojavio tako veliki broj ljudi koji ima fakultetsku diplomu, a najčešće iz oblasti menadžmenta sa nekog privatnog univerziteta.
"To daje katastrofalne rezultate i zato ću ja kao predsednik ovog odbora (SANU) da dižem glas koliko mogu. Nisam zbog toga ničiji politički neprijatelj, ovo treba shvatiti kao krik, a on je u interesu Srbije", rekao je on.
http://rs.n1info.com/a152002/Vesti/Teodorovic-o-doktoratu-Sinise-Malog.html (http://rs.n1info.com/a152002/Vesti/Teodorovic-o-doktoratu-Sinise-Malog.html)
Quote from: Ghoul on 15-04-2016, 11:19:08
Teodorović: Doktorat Siniše Malog je strašan plagijat
Mali najuspešnijim učenicima: Ponos i budućnostBeograd --
Gradonačelnik Beograda Siniša Mali i zamenica predsednika Skupštine grada Andrea Radulović priredili su prijem za srednjoškolce koji su osvojili medalje.
IZVOR: TANJUG
PETAK, 15.04.2016. | 10:32
Mali i Radulovićeva su poručili da su oni ponos i budućnost grada, i da je prijem način da im se grad čestita na svim uspesima.
Na prijemu u Starom dvoru gradski čelnici primili su 32 srednjoškolaca i jednu učenicu osnovne škole, koji su protekle godine osvojili prvo, drugo ili treće mesto na takmičenjima koja se nalaze u kalendaru Ministarstva prosvete.
Gradonačelnik Siniša Mali rekao je da je prijem način da se najuspešnijima kaže veliko hvala za sva priznanja i dostignuća koja su ostvarili prošle godine. Kako je dodao, ovo je prvi put da se takav prijem organizuje, ali da će on postati tradicija uz manifestaciju "Dani Beograda".
"Ako nekome treba reći hvala onda ste to vi,
jer ste vi ponos i budućnost našeg grada i države, a ovime želimo da na neki način
promovišemo vaše znanje, marljivost i rad", poručio je Mali.
On je istakao da će grad nastaviti da podržava mlade talente, podsećajući da je od ove godine sa radom počeo i Fond za mlade talente grada, čiji je zadatak da pruži podršku mladima.
"Želimo da vam damo mogućnost da uz našu pomoć ostvarite svoje snove, jer se i naš uspeh ogleda i meri time da li ćete vi, kada završite škole, ostati u Srbiji ili ćete otići u Kanadu, Ameriku, Australiju", rekao je Mali.
Kako je kazao, obaveza nadleznih je da se bore za još investicija u Boegradu, kako bi se otvarala radna mesta, a mladi mogli da se zaposle u svom gradu i zemlji.
Zamenica predsednika Skupštine grada Andrea Radulović rekla je da joj je čast da lično čestita najuspešnijim srednjoškolcima "kao vitezovima koji čine najsjajniji biser u Srbiji".
"
Vaši rezulatati su plod napornog rada, a ovo je način da vam se odužimo. Želimo da promovišemo prave vrednosti i pokažemo da cenimo one koji su svojim zalaganjem, trudom i radom postigli najbolje rezultat, jer
za vas nema granica ako ste vredni", poručila im je Radulović.
Jedan od nagrađenih je i Branko Radović, učenik trećeg razreda Matematičke gimanzije, koji je osvojio prvo ekipno mesto na hemijskom turniru na Univerzitetu Lomonosov u Moskvi.
Još nije odlučio koji će fakultet upisati po završetku srednje škole, ali jeste odlučio - da ostane u Srbiji.
"Dvoumim se oko izbora fakulteta, ima vremena da razmišljam, najverovatnoje će to biti ETF, ali svakako nameravam da ostanem u Srbiji", rekao je Radović Tanjugu.
On je naveo i da učenici imaju veliku pomoć profesora u spermanju za takmičenja, ali da je ipak za uspeh najvažniji samostalan rad i trud.
Podrška nadležnih im znači, jer, kako kaže, mogu da se predstave u najboljem svetlu.
http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2016&mm=04&dd=15&nav_category=12&nav_id=1120229 (http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2016&mm=04&dd=15&nav_category=12&nav_id=1120229)
http://www.atvbl.com/wp-content/uploads/2016/04/Izvestaj-komisije-za-utvrdjivanje-opravdanosti-sumnje-na-plagijat-u-odbranjenoj-disertaciji-dr-Radmile-Cokorilo.pdf (http://www.atvbl.com/wp-content/uploads/2016/04/Izvestaj-komisije-za-utvrdjivanje-opravdanosti-sumnje-na-plagijat-u-odbranjenoj-disertaciji-dr-Radmile-Cokorilo.pdf)
http://www.danas.rs/danasrs/drustvo/fakultet_kljucan_za_utvrdjivanje_ispravnosti_doktorata_.55.html?news_id=319377 (http://www.danas.rs/danasrs/drustvo/fakultet_kljucan_za_utvrdjivanje_ispravnosti_doktorata_.55.html?news_id=319377)
na stranu suština, al ko god da je kucao tekst mora da je bio na EtOH
Ovo oko autoplagijata, pa pola radova koje sam pročitao to ima.
srbija, nauka i dno je pomično momenti
http://www.politika.rs/sr/clanak/353632/Vlada-ponistava-konkurs-za-naucnoistrazivacke-projekte (http://www.politika.rs/sr/clanak/353632/Vlada-ponistava-konkurs-za-naucnoistrazivacke-projekte)
Dal je moguće da te u ovom kontekstu i dalje bilo šta može iznenaditi? Aj malo utehe u vidu povlačenja paralele https://www.youtube.com/watch?v=7IxrskrY9gs (https://www.youtube.com/watch?v=7IxrskrY9gs)
:)
ma deleko bilo da me iznenađuje al opet mi zaigra živac pri pomisli koliko nekompetentnih ljudi vodi nauku plus smatraju da su kompetentni.
teško će biti oporavka u narednih 200 godina.
optimistična procena.
sledi jedan IZUZETAN intervju, ali gorkosladak.
gorak, zbog sumornih istina i prognoza koje iznosi, ali ipak i sladak kao melem na ranu jer otvoreno, neuvijeno, konkretno kazuje suštinske stvari i pogađa posred srede korene problema kojih smo svi manje-više svesni, ali i puteve rešenja:
VREME | BR 1319
| 14. APRIL 2016.
INTERVJU – DUŠAN TEODOROVIĆ, AKADEMIK
Srbiju će upropastiti lažne diplome i doktorati
AKO NEKO TRAŽI DIPLOMIRANOG EKONOMISTU, PRIVATNE KOMPANIJE VOLE DA UZMU KANDIDATA SA EKONOMSKOG FAKULTETA IZ BEOGRADA, A DRŽAVNA UPRAVA, RAZNA MINISTARSTVA, PREKO SVOJIH PARTIJSKO-ROĐAČKIH I OSTALIH VEZA, ZAPOŠLJAVAJU ONE SA DIPLOMOM PRIVATNIH FAKULTETA. APSURDNA SITUACIJA JE U TOME DA SE KADAR PRIVATNIH FAKULTETA ZAPOŠLJAVA U DRŽAVNOJ UPRAVI, A POŠTO TO NIJE NIKAKAV KADAR, ONDA ĆE I DRŽAVNA UPRAVA DA BUDE TAKVA KAKVA ĆE DA BUDE
U zemlji u kojoj je doktorat postao simbol pomodarstva i političke karijere i u kojoj su plagijati svakodnevna pojava, u javnosti je naročito odjeknulo to što se oglasio SANU i najzad digao svoj glas protiv. Sa nedavno održanog okruglog stola Odbora za visoko obrazovanje SANU upućena je oštra kritika na račun neetičkog ponašanja profesora i studenata, na račun akademske zajednice i na račun pravosuđa. Predsednik tog odbora prof. dr Dušan Teodorović, koji je na tom mestu od pre četiri meseca, za "Vreme" kaže da smatra da SANU mora otvoreno, javno i pošteno da iznese šta misli o stanju u visokom obrazovanju Srbije. "Tim povodom, održali smo dva okrugla stola, jedan o doktorskim studijama i drugi koji je bio posvećen kodeksu profesionalne etike."
Akademik Dušan Teodorović redovni je profesor Saobraćajnog fakulteta u Beogradu, naučnik međunarodne reputacije, profesor emeritus američkog Virginia Tech univerziteta, član Evropske akademije nauka i umetnosti. Profesionalno iskustvo i postignuća u naučnoj zajednici, višegodišnji boravak na američkom univerzitetu i aktivan angažman u radu naših univerziteta važna su osnova, kako ističe, na kojoj gradi stavove o našem visokom obrazovanju. A goruća tema koja se nameće i koja već dugo prožima kako akademsku zajednicu tako i društvo u celini jesu upravo plagijati.
"VREME": Postoji li podatak, kvantitativna procena o broju plagiranih radova na našim univerzitetima? Za sada je jedino poznata izjava ministra prosvete Srđana Verbića, od pre dve godine, da se po nekim izveštajima čak deset odsto svih doktorskih radova na našim univerzitetima smatra plagijatima po standardima kakvi se primenjuju u Evropi.
DUŠAN TEODOROVIĆ: Nisu mi poznati bilo kakvi kvantitativni, egzaktni podaci o tome. Plagijati se javljaju svuda, nije to srpski izum ni srpski specijalitet, samo što se ovde u masovnoj proizvodnji doktorskih disertacija, u doktoromaniji koja je nastala u poslednje dve-tri decenije, svakako povećao i broj plagijata.
Šta je inicijalni razlog nastanka doktoromanije?
Na osnovu svog celokupnog radnog iskustva, i u zemlji i van nje, rekao bih da mi imamo birokratski pristup nauci. Godine 1980, a ja sam tada bio mladi asistent, donesen je novi zakon o univerzitetu po kome je ustanovljeno da svi nastavnici i profesori na univerzitetu moraju da budu doktori nauka. U osnovi tog zakona je jedna plemenita ideja po kojoj je trebalo da bude napravljen spoj nauke i nastave, po kojoj bi se podigao kvalitet univerziteta itd. Međutim, to je dovelo do toga da su svi naglo postajali doktori nauka.
A doktorat u suštini mora da sadrži naučni doprinos, nešto originalno. I ako vi godišnje upisujete 4000 studenata na doktorske studije, koliko naši univerziteti sada upisuju, dakle, kada godišnje Srbija ima 4000 ljudi koji će da smisle nešto novo i daju doprinos nauci, što je za deset godina 40.000 ljudi, to bi bilo i fantastično i neverovatno. Propisi su, dakle, doveli do toga da su doktorske studije postale kao nekakav nastavak školovanja, kao neke školice, i onda se u njima našao veliki broj ljudi koji nemaju talenta, nemaju znanja. Upisom na doktorske studije oni tek upadaju u nevolju, pa misle "šta sad da radim nego da prepisujem".
Da li propozicije doktorskog, kao i diplomskog ili seminarskog rada, zabranjuju i najmanji mogući stepen kopiranja? U medijima su se, povodom aktuelnih afera, mogle naći i izjave o "malim plagijatima".
Nije dozvoljeno apsolutno ništa u tom smislu i ništa ne sme da se ukrade. Dozvoljeni su samo citati uz navođenje izvora. I sâm sam imao slučaj "krađe", kada su deset godina posle objavljivanja mog rada u velikom svetskom časopisu – u kom se bavim nekim matematičkim modeliranjem, inženjerstvom, pa tu ima formula, jednačina – dva Kineza "copy-paste" tehnikom ukrali taj rad. Dve godine sam vodio borbu i na kraju je njihov rad bio poništen. To je velika bruka i sramota za te autore, za njihovu akademsku zajednicu, ali dešava se. Svet ima vrlo razrađena pravila kada je plagijat u pitanju i vrlo je rigorozan u kažnjavanju onih koji to rade – za razliku od nas.
Koliko su od pomoći softveri koji otkrivaju plagijate?
Uz pomoć softvera mogu se proveravati i otkrivati falsifikati, ali samo kada je u pitanju isti jezik. Ako neko prepisuje i prevodi direktno sa engleskog, što se takođe često dešava, onda sve mora "ručno" da se proverava.
Sve češće otkrivanje, ali i zataškavanje plagijata kod nas, naročito doktorskih disertacija, upućuje i na neke dublje, moralne, probleme zajednice...
Kada govorimo o plagijatu, pre svega moramo da govorimo o ljudima. Povećan broj plagijata u Srbiji posledica je nečasnog ponašanja, generalno gledano, a posebno na srpskim univerzitetima na kojima se nalazi deo ljudi koji tu ne treba ni da budu, govorim i o profesorima i o studentima. S jedne strane, postoji deo fantastičnih profesora koji su kompatibilni sa svetom, ali istovremeno, sa druge strane, imamo i izvestan broj profesora koji nigde van granica Srbije ne bi mogli da budu profesori.
Možda je strašno to što ću da kažem, ali mislim da ćemo morati da popravimo situaciju na univerzitetu u Srbiji radikalnim merama, resetovanjem, pa sve iz početka. Zato što imamo velike probleme, etičke i mnoge druge.
Da pođemo od etičkih.
Postoje sledeće vrste neetičkog ponašanja na srpskim univerzitetima. Ono koje čine studenti, ono koje čine zajednički studenti i profesori, i samo profesori. Studenti masovno prepisuju, pa tako kod nas postoje dežurni asistenti na ispitima. Tokom osam godina predavanja na velikom američkom Virginia Tech univerzitetu, nikad nisam naišao na asistenta koji dežura na pismenom ispitu. Studentima date pismeni zadatak i izađete, a zadatke uzmete posle četiri sata. To je pitanje morala, ali i pitanje strahovitih sankcija. Ko se uhvati u prepisivanju, odmah bude izbačen sa univerziteta, zauvek. A mi ovde imamo agencije koje zvanično, sad i preko interneta, prodaju opremu za prepisivanje, bubice, pa onda i sami fakulteti nabavljaju, na primer, uređaje za blokiranje mobilne telefonije. Imamo i agenciju za izradu master diplomskih radova, oni čak imaju svoj PIB, znači plaćaju porez.
Što se tiče saradnje studenata sa profesorima, tu imamo jedan "divan" primer – Pravni fakultet u Kragujevcu. Devet godina traje proces u kojem je deo studenata kupovao ispite a deo profesora prodavao te ispite. Sudovi su tokom tih devet godina, koliko traje ovaj spor, pokazali potpuni nedostatak sposobnosti ili nedostatak volje da presude.
Najzad, i novi dekan tog fakulteta postavljen je iz redova optuženih.
Imate i to da je jedna optužena profesorka kojoj se sudi sad uhvaćena u plagijatu. A samo pre nekoliko meseci izabrana je za redovnog profesora, što je najviše zvanje. Dakle, Senat univerziteta nije smogao hrabrosti da kaže: ne. A zašto nije smogao hrabrosti?
Takav je ovde odnos snaga ljudi s moralnim integritetom i onih drugih. Ne verujem u budućnost srpskih univerziteta ako se taj odnos ne promeni, uopšte ne verujem.
Osim etičkog, pominjete i druge svakojake probleme? Koji bi među njima bio glavni?
Ono što javnost Srbije ne zna, a to je da su srpski univerziteti organizovani na srpski način. Taj način organizacije uopšte nije kompatibilan sa razvijenom Evropom, ili sa Kanadom, Amerikom, Japanom, Australijom... Pođimo samo od toga da kod nas kažete da je neko doktorirao na Mašinskom fakultetu. U svetu ćete čuti da je neko doktorirao na Harvardu, a nikad na mašinskom fakultetu Harvarda. To je suštinska razlika.
Oni imaju integrisani univerzitet, a mi imamo federaciju fakulteta koji su pravna lica i koji odlučuju o svemu. Integrisani univerzitet podrazumeva strogu akademsku hijerarhiju, sistem u kojem rektor može da smeni dekana, a dekan daje zadatke profesorima, sistem u kome nema mesta za samoupravljanje. Mi, na srpskim univerzitetima, imamo samoupravljanje i to je osnovni problem koji ja vidim.
Kako se samoupravljanje sprovodi na univerzitetima, odnosno zašto je ono toliko loše?
Mora se poći od toga ko vodi univerzitete. Kako se dolazi do pozicije rektora, dekana? U svetu se na te pozicije dolazi javnim svetskim konkursom, odete na određeni sajt i vidite 500 ili 250 konkursa za nove rektore, za dekane. I sâm sam postao profesor velikog tehničkog univerziteta u Americi tako što sam se javio na svetski konkurs. Od 53 kandidata izabrali su mene.
A kako se kod nas biraju rektori i dekani? Lobiranjem i samoupravljanjem. Pretpostavimo da ja hoću da budem rektor Univerziteta u Kragujevcu ili Novom Sadu. Naravno da ne mogu da se prijavim jer nisam profesor ni u Kragujevcu ni u Novom Sadu. A nema ni konkursa. Znači, sledi lokalno lobiranje, ko će koga da podrži, a to nigde u svetu ne postoji.
Druga stvar, kako se bira nastavno osoblje univerziteta? U svetu, na primer, ne postoje asistenti. Ko drži vežbe? Oni koji rade master ili pišu doktorat, postdiplomci koji dobijaju stipendiju i imaju obavezu da 20 sati nedeljno pomažu profesoru. Kada urade master, odlaze i niko tu ne ostaje. Dakle, nema profesionalnih asistenata, nema prijema u radni odnos. U tome je velika razlika.
A mi odmah primamo nekoga od 24 godine da bude asistent – dovoljno je da neko misli da on ima talenta, a možda je i nečiji sin ili kćerka, što je česta pojava, i on će tu sigurno postati profesor i zaraditi penziju. I nikada neće biti otpušten. Sve to pokazuje koliko smo mi u jednoj strašnoj samoupravnoj priči, a plagijati su samo deo te šire priče.
Ako hoćemo da imamo ozbiljno obrazovanje koje će da pomogne ovom društvu, moramo da pokušamo da stvorimo intelektualnu elitu na čijem se urušavanju radilo poslednjih šezdeset godina. Po meni, prvi preduslov za elitu jeste moralni integritet. Ljudi moraju da budu pošteni i hrabri, i onda nema ni prepisivanja. U stvari, prepisuju samo oni kojima tu nije mesto. Sa svoje strane, akademska zajednica mora da odstrani, istera takve članove kao kakvo bolesno tkivo, kao kada se rak operiše.
Da li je neko zbog prepisivanja kažnjen, isteran sa univerziteta?
Koliko znam, niko nikad. Sa svetskih univerziteta, kako da ne. Bio sam član doktorske komisije koja je izbacila kandidata sa doktorskih studija na američkom univerzitetu.
I ostavke su padale zbog otkrivenih plagijata naučnih radova, na primer nemačkog ministra odbrane...
Da, i potpredsednice Evropskog parlamenta, i članova Evropskog parlamenta... Međutim, kod nas se ta stvar politizuje. U našoj javnosti je sada poznato da su prepisivali Šapić, Mali i još neki političari, ali mene kao profesora univerziteta ne treba da interesuje da li su oni političari, mene treba da interesuje samo da li su to naši kandidati koji su prepisivali. Ako su prepisivali, oni moraju da budu akademski kažnjeni. Da li će neko da ostane gradonačelnik, iako je prepisivač, to je stvar politike. To je ta granica između akademske institucije i politike. Mi kažemo "ovo je prepisano" i mi to poništavamo, a šta će građani Beograda da kažu, da li žele takvog gradonačelnika, to je već pitanje za njih.
Da li ste imali uvid u doktorsku disertaciju Siniše Malog?
Da, i na osnovu proučenih dokumenata mogu da kažem – da, to je strašan plagijat. Na stranu što je reč o ekonomisti koji je na FON-u dobio doktorat iz tehničkih nauka, što je posve neobično, nego što mu je i u komisiji bilo troje ljudi čije su reference katastrofalne, u suštini nikakve.
Šta je sa etičkom odgovornošću samih profesora, ako se vratimo na priču o tri vrste neetičnosti?
U ovoj doktoromaniji koja je nastala, veliki broj mentora i članova komisije nigde u svetu, već sam to rekao i insistiram na tome, ne bi mogli da budu profesori univerziteta. To su ljudi nekvalifikovani da rade taj posao. Ako ih pretražite u svetskim bazama podataka, odnosno kada imena članova pojedinih komisija spornih doktorata ukucate u specijalizovanim internet pretraživačima, u kojima sve možete naći o svim naučnicima, videćete da oni kao naučnici uopšte ne postoje.
Kada bi se isti kriterijum primenjivao ovde, u ovoj zemlji bi bilo znatno manje naučnika nego što je sada. Mi naučnici svedeni smo na numeričku karakteristiku koja se zove H-indeks. A on se meri, kao prvo, brojem publikovanih radova, pri čemu je veoma teško publikovati ozbiljan naučni rad, i, drugo, time kakav je odziv svetske naučne javnosti na taj rad, što se meri brojem citata.
Zapravo, zašto je toliko teško publikovati ozbiljan naučni rad?
Publikovanje je poslednja stepenica u nekom istraživanju. Potrošite godinu dana na istraživanje i na kraju napišete rad na 10-15 strana koji pošaljete odgovarajućem svetskom časopisu. Urednik taj vaš rad dalje pošalje dvojici ili trojici ljudi iz sveta, a to je veoma bitno, na recenziju. I ta recenzija je anonimna. Rezultat recenzije često bude: ovo nećemo da objavimo, ovo je netačno, ovo ste pogrešno zaključili. To je mukotrpan proces. Recimo, ja imam neke radove koji su u recenzentskom procesu bili tri i po godine.
U svojoj karijeri 80 puta sam objavio rad u takvim časopisima, a ima naučnika koji imaju i po 120 publikovanih radova. Zaista, u tome je veoma teško uspeti, jer kada kažem da imam 80 objavljenih radova u velikim svetskim časopisima, istovremeno kažem i da sam 20-30 puta imao neuspeh. Znate, niko tu ne gleda zasluge iz prošlosti: citiraju me po svetu, ali i odbijaju. To je jedno intelektualno nadmetanje.
Afera sa rumunskim kvazinaučnim časopisom u kojem su kao ozbiljan naučni rad objavljene besmislice, na posredan način demaskirala je one naše autore koji često objavljuju radove u časopisima koji nisu "veliki svetski".
To upravo pokazuje koliko su naši univerziteti organizovani drugačije nego svetski. I tu je koren zla. Da bi neko bio doktor nauka u svetu, na ozbiljnoj svetskoj školi, on se pet do šest godina bavi isključivo time. Šest godina života daje nauci i to je jako naporan i stresan period njegovog života.
S druge strane, kod nas imate razne doktore nauka, gradonačelnike i predsednike opština koji su stekli te titule. Ali to nisu ljudi koji su se odrekli šest godina svog života, nisu opredeljeni ka nauci, a pitanje je da li su i talentovani. Nisu ništa radili za nauku niti će se njome ikad baviti, nego je cilj bio da se nabavi titula.
Otkud nama, po vašem mišljenju, tolika glad za titulama?
Opsednutost Srbije diplomama je fascinantna. Kada sam bio primljen na Virginia Tech, gde sam predavao u okviru doktorskog programa koji je među prvih deset u Americi, poneo sam i svoj doktorat, ali niko mi ga nije ni tražio. Reference su bile samo to što sam publikovao u svetskim časopisima. To je utakmica. U stvari, mogao sam i da ne budem doktor.
A ovde sam šokiran potražnjom doktorskih titula. Zašto ona postoji u toj meri, ne znam. Da se opseni prostota ili šta već, da se postane "dr" kao kod Nušića? Jer, to nisu ljudi koji su iz naučne priče. Zašto je, recimo, Jorgovanki Tabaković bio potreban doktorat, koji je stekla 2011. u Sremskoj Kamenici?
Tu već dolazimo do sledećeg problema, privatnih fakulteta. Nekad Megatrend, potom Alfa univerzitet, sada Fabus... Ali, tu predaju i profesori sa državnih univerziteta?
Ne predaju, to je bilo u početku. Moj generalni stav o privatnom visokom obrazovanju zasnovan je na činjenici da sam obišao veliki broj privatnih fakulteta kada sam bio u Akreditacionoj komisiji. Zato mogu slobodno da kažem da na tim fakultetima predaju kvazidoktori nauka u velikom broju. Tu predaju ljudi koji su dobili falš doktorate, među njima čak i bivši političari koji su sad postali profesori univerziteta, jer, ko svima njima daje profesorsku titulu? Pa ta privatna institucija. I sada se tu pravi, navodno obrazuje, još gori kadar, tragičan, polupismen.
Imamo primer profesora ugostiteljske škole koji je dao 80 doktorskih titula... I sad taj kadar posluje po drugim visokim privatnim školama kao "prof. dr". Veliki broj ljudi, po mom mišljenju makar 200 takvih doktora nauka, razmileo se po raznim visokim strukovnim školama. I to je strahovita šteta, mi praktično pucamo u sebe. Ubijamo time državu. Moj stav je da je Srbija profesionalno i moralno bila potpuno nezrela da ima privatne institucije u visokom obrazovanju.
Kako se pojava sve većeg broja ljudi sa zvanjem a bez velikog znanja danas reflektuje na društvo?
Najveća opasnost za Srbiju su polupismeni ljudi koji misle da su pismeni. I koji puni sebe postaju sve ovo što postaju.
Kada bismo pogledali političku scenu Srbije, strašno je što se pojavio tako veliki broj ljudi koji ima fakultetsku diplomu, a najčešće iz oblasti menadžmenta, sa nekog privatnog univerziteta, i to u 40. godini, na primer. To daje katastrofalne rezultate i zato ću ja kao predsednik ovog odbora da dižem glas koliko mogu. Nisam zbog toga ničiji politički neprijatelj, ovo treba shvatiti kao krik, a on je u interesu Srbije.
Kada ste bili potpredsednik Akreditacione komisije, da li ste za neke privatne fakultete ili profesore pisali negativna rešenja? I na kakve reakcije su ona nailazila?
Proveo sam pet godina u Akreditacionoj komisiji. Glavni problem koji smo imali bili su ljudi. Ako onaj ko predaje ima dobar kvalitet stručnjaka i predavača, dobru nastavu možete i u baraci da održite. Suština je sledeća: ko su profesori? Šta su njihove reference? I mi smo, pogotovo kada su u pitanju doktorske studije, u značajnom procentu pisali negativna rešenja i nismo davali dozvolu. Pritom, uvek smo pisali i obrazloženje zbog čega tu dozvolu ne dajemo. Međutim, onda dolazi na red žalbeni postupak, koji je išao do Ministarstva prosvete, i naša rešenja su bila pobijana. Ja imam deset rešenja koja sam pisao svojom rukom, a koja su pobijena. Nacionalni savet za visoko obrazovanje i Ministarstvo prosvete i nauke često su znali da nam pobiju rešenja i to bez ikakvog obrazloženja. Ko je tu intervenisao, ne znam, ali mi više nismo mogli da se žalimo. Bili smo deprimirani zato što ne možemo da radimo svoj posao, znate, donkihotovski se borite i onda vam neko bez ikakvog obrazloženja to ne usvoji.
A treba samo da vidite koliko knjigâ čini univerzitetske biblioteke tih navodnih univerziteta. Toliko ih je malo da sve stanu u jedan deo vitrine, zaista da čovek ne poveruje. Ipak, na tim univerzitetima i dalje može da se studira i da se dobije zvanje doktora nauka. I da se onda s tim doktoratom ode u neku školu i predaje dalje. Ako to ne sprečimo, ova zemlja će propasti. To najiskrenije mislim.
Danas se otkrivanje plagijata u doktorskim disertacijama dešava takoreći na dnevnom nivou. Kada se posumnja na plagijat, šta dalje biva, ko preuzima odgovornost?
Najodgovornije lice je dekan tog fakulteta, i rektor. Samo, pitanje je pošto se prijavi sumnja u plagijat da li će dekan da osniva komisiju koja će dalje da ispituje slučaj.
Pored toga postoji i "retraction notice", a to je u naučnim časopisima oznaka za rad koji je plagijat. Tada časopis napiše crvenim slovima da poništava rad tih i tih autora zbog plagijata. Imamo razne takve slučajeve sa Univerziteta u Beogradu, o privatnicima da i ne govorim. Na okruglom stolu sam to rekao i dokumentovao, ali ništa se dalje ne dešava. Ti ljudi su to iskoristili da napreduju i dobiju zvanja, iako je svet rekao "ne", uhvatili smo vas da ste prepisivali, poništili smo vaš rad i zabranili da nam ikad više šaljete radove na objavljivanje. Takvih 15 slučajeva sam prikazao na okruglom stolu i – ništa. Niko nije glasao da se ti ljudi odstrane sa univerziteta, svi su digli ruke da ostanu. U pitanju je nezameranje. To je atmo- sfera kod nas.
Ipak, možete li da zamislite da ovde dekan ili rektor oduzme doktorsko zvanje, na primer, ministru policije ili gradonačelniku Beograda?
Zašto bi to bio problem? To je najnormalnije u svetu, u Nemačkoj, u Americi... Drukčiji je sistem ovde, samoupravljanje, nezameranje, burazerska atmosfera, i onda su plagijati deo te priče.
Svi ti plagijati su isto što i te diplome menadžera, to je isti haos. To je taj devastirani deo visokog obrazovanja. S druge strane, mi i dalje imamo, pre svega na državnim fakultetima, značajan broj profesora i studenata dobrih, vrednih, poštenih, radnih, kompatibilnih sa svetom i, nažalost, veliki broj njih odlazi u svet.
Da li su demotivisani upravo ovom situacijom koju proizvode lako sticanje diploma i lako partijsko zapošljavanje na osnovu tih diploma?
Sve buduće vlade Srbije i sva buduća ministarstva prosvete i nauke moraju da odgovore na suštinsko pitanje: koje sve zemlje imaju privatne univerzitete? Da li smo mi na ekonomskom, privrednom, kulturološkom, moralnom nivou tih zemalja i da li smo sposobni da imamo privatne univerzitete? Lično, najtvrđe moguće mislim da nismo.
Takođe, suštinsko pitanje je: gde se ko zapošljava od ono malo mladih ljudi koji nađu posao? Imamo potpuno apsurdnu situaciju. Ako neko traži diplomiranog ekonomistu, privatne kompanije vole da uzmu kandidata sa Ekonomskog fakulteta iz Beograda, a državna uprava, razna ministarstva, preko svojih partijsko-rođačkih i ostalih veza zapošljavaju one sa diplomom privatnih fakulteta. Apsurdna situacija je u tome da se kadar privatnih fakulteta zapošljava u državnoj upravi, a pošto to nije nikakav kadar, onda će i državna uprava da bude takva kakva će da bude. Radi se o ljudima koji su bili loši đaci. Ako je neko loš đak u osnovnoj i srednjoj školi, ne mogu da verujem da može da se prosvetli i da uspešno vodi, na primer, javno preduzeće.
Postoji standard po kome bi resetovanje sistema moglo da popravi stanje. Šta Srbija mora da uradi? Dobru, pametnu decu mora da pošalje u svet. Kada tamo doktoriraju, ovde odmah treba da dobiju mesto docenta i da im se kaže: ti ćeš sada da gradiš jednu novu priču. Osim tog načina, drugi ne vidim. Pa kako je Srbija pravila velike pomake? Gde je doktorirao Mika Petrović Alas? U Parizu. Gde je Milutin Milanković doktorirao? U Beču. Pametna deca su odlazila u svet i učila od boljih od sebe. A sada smo dozvolili da budu oterani, jer je u ovoj doktoromaniji stvar sasvim upropašćena.
http://www.vreme.com/cms/view.php?id=1386042 (http://www.vreme.com/cms/view.php?id=1386042)
Takva smo zemlja, na žalost. Potpuno je jasno onda i zbog čega se ovde od odgovornih na vlasti ne forsira obrazovanje i nauka, nego verska nastava, zatucanost i indoktrinacija.
QuoteAko to ne sprečimo, ova zemlja će propasti. To najiskrenije mislim.
Niko ne gleda da će zemlja dugoročno zbog toga ne propasti, nego nestati.
сем што су сва та срања универзитетска измишљена у САД, па Вонегат је написао читав роман о томе
Да, баш је Вирџинија Тек примјер просјечне америчке образовне установе
На страну што подржавам реформу, али овај лик бауља као Радул по економији
Kako bi ti konkretno rešio problem? Ne vrdaj, nego izloži svoj program.
Чак је и неважно шта треба, јер за било коју промјену су потребне паре, којих нема
Као да је он открио топлу воду да на једној катедри умјесто 2-3 особе ради 7-8
И да постоји посебно контролно тијело универзитета
Хоће ли Радул то да плати?
Кад плати ни тад ми неће требати Вирџинија Тек да ме учи не знам чему... па Винча је радила на нук бомби осамдесетих...
Хоћеш бољи образовни систем - плати
Po običaju ništa konstruktivno, osim teze da se s ovim s čim trenutno raspolažemo ne može doći do rešenja. Okej teza, ali za šta to trebaju pare, i koliko para treba?
Mnogo smaraš s tom negativnošću bez pokrića. Dosadno je.
Evo jedno malo rešenje od mene, da vidiš kako je to biti konstruktivan: Država može (ako hoće) da promeni kriterijume vrednovanja ljudi, i ukine potrebu za titulama. Svuda gde je sada potrebna titula ili kakvo drugo zvanje ubuduće se gledaju samo naučni radovi u priznatim svetskim kućama. Oni koji ne zadovoljavaju nove kriterijume imaju recimo godinu dana da se snađu, a ako ni tad ne zadovolje kriterijume bivaju zamenjeni. Za promenu ovog pravila ne trebaju ogromne pare, treba samo politička volja.
potpuno je nebitno što ćeš u sumnjivoj proceduri da zamijeniš jednu osobu drugom, kad jopet ta osoba ne može da radi posao koji na Zapadu radi 5 osoba, to jest, može da ga radi loše
dakle, misliš da si detaljan a u stvari ne vidiš šumu zbog drveta, ozbiljna istraživanja ne radi jedna osoba, koja ujedno drži i predavanja i ispite, možda i vježbe, i prisustvuje ko zna kakvim sjednicama... Imaš profane na Zapadu koji jedan semestar istražuju sa pomoćnicima, drugi semestar drže predavanja i razgovore o rezultatima i popravljaju nedostatke, treći semestar pišu rad... što si bliže emeritusu to se manje bakćeš sa studentima
jel u SFRJ postojalo kvalitetno osoblje, bez ikakvih potreba da se ispune bezvezni uslovi publish or die? Bez svjetskih časopisa i bilo čega što si nadrobio s pokrićem?
Ako jeste postojalo, onda je sasvim nebitno gdje je kontrolni mehanizam, u Beogradu ili Parizu. Pritom bi izgleda domaće časopise samo ugasio, jer su paraziti, pretpostavljam?
Ako nije UB nikad valjao, onda kako odavno nismo propali, nestali itd...
ali u jednom maestralno griješiš, to da sam ja negativan. Pogledaj kakvo ponižavanje univerziteta predlažeš (da ga krste strani recenzenti) pa reci jesam li ja negativan.
Razlika između nas je u stvari mnogo manja nego što misliš. Ja smatram da domaći recenzenti mogu odraditi isti poso, a pritom sam svjestan finansijskog aspekta ozbiljnog vođenja univerziteta, koji ti uopšte ne razmatraš.
Kako može da se obavi bilo koje ozbiljno istraživanje bez para? Koliko znam, posljednje veliko istraživanje stavova i vrijednosti Srba obavljeno je 1981. Možda griješim za godinu ali ne griješim za vijek.
Quote from: mac on 24-04-2016, 02:45:38
Po običaju ništa konstruktivno, osim teze da se s ovim s čim trenutno raspolažemo ne može doći do rešenja. Okej teza, ali za šta to trebaju pare, i koliko para treba?
Mnogo smaraš s tom negativnošću bez pokrića. Dosadno je.
Evo jedno malo rešenje od mene, da vidiš kako je to biti konstruktivan: Država može (ako hoće) da promeni kriterijume vrednovanja ljudi, i ukine potrebu za titulama. Svuda gde je sada potrebna titula ili kakvo drugo zvanje ubuduće se gledaju samo naučni radovi u priznatim svetskim kućama. Oni koji ne zadovoljavaju nove kriterijume imaju recimo godinu dana da se snađu, a ako ni tad ne zadovolje kriterijume bivaju zamenjeni. Za promenu ovog pravila ne trebaju ogromne pare, treba samo politička volja.
Za kojim titulama bi država konkretno mogla da ukine?
Kad se kandiduješ na posao onda se gleda stručna sprema. Pričam napamet ali pretpostavljam da se nekad samo boduje, a nekad je preduslov za zaposlenje bukvalno da si master, ili doktor nekih nauka. Takođe plata i nekakve beneficije zavise od stručne spreme. E pa eto, u novom sistemu svuda gde se traži stručna sprema viša od toga da si prosto završio neki fakultet više se ne bi tražilo to nego priznati rezultati.
Univerziteti su sami sebe doveli u ovu situaciju da titula univerziteta nema vrednost. Univerziteti izgleda nisu u stanju da sami sebe izvedu iz te situacije. Prevazišli smo fazu gde bi oni bili nečim poniženi, jer to poniženje je već nastupilo.
Za moj predlog potrebno je da postoji dovoljno svetski priznatih stručnjaka koji govore srpski. Mislim da ih mi još uvek imamo, što u zemlji, što u svetu. Ako ih nemamo mi dovoljno onda ih možda ima u Crnoj Gori, ili Hrvatskoj. Govorimo isti jezik, zar ne.. Dakle, uprazni se neko mesto, i otvori se konkurs i tu se kaže šta se zahteva, i koliko se to plaća, i javiće se neko kvalifikovan. Ako se ne javi niko povećaš platu, i potrudiš se da više kvalifikovanih ljudi uopšte zna da tu ima neki konkurs. Eto, to je ono što mora više da se plati, ali tako i treba valjda.
Ево примјера Радулове десне руке Душана Павловића, који је докторирао из политичке филозофије а предаје пол економију. На примједбу критичара, већином проф економије, можда снс ботова, да он није квалификован за то мјесто, званично прихваћен одговор јесте да дисертација не мора да буде из области за коју конкурише, то јест, довољно је да се само маргинално тиче исте
Другс примједба је око објављених радова, и ту су нешто смутљали, све је доступно на сајту УБ, веће правно-друштвених наука
Поента није само да Павловић не испуњава Теодоровићеве критеријуме, а притом ћеш гласати за њега данас
Поента је што и не мора да их испуњава да би био добар професор. Уосталом, види на тјубу како свира гитару
Quote from: mac on 24-04-2016, 12:08:44
Kad se kandiduješ na posao onda se gleda stručna sprema. Pričam napamet ali pretpostavljam da se nekad samo boduje, a nekad je preduslov za zaposlenje bukvalno da si master, ili doktor nekih nauka. Takođe plata i nekakve beneficije zavise od stručne spreme. E pa eto, u novom sistemu svuda gde se traži stručna sprema viša od toga da si prosto završio neki fakultet više se ne bi tražilo to nego priznati rezultati.
u postojećem sistemu se traži da si završio fakultet i osvojio 300 esp bodova ako si fakultet upisao posle, čini mi se, 2006, ili 240 bodova ako si upisao pre toga. zahtevati da neko bude doktor nauka za poziciju koje nema veze sa naukom je glupost, ali se dešava, najčešće zato što je neko ko je na toj pozciji trenutno, ili je bio ranije, doktor nauka, pa na taj način hoće sebi da podigne platu.
ali ti si pomenuo da nema titula, nego da se vrednuju samo naučni radovi. zašto bi nekog ko traži čoveka za poziciju van nauke zanimalo kakve si radove pisao i gde ih objavljivao (ako sam te dobro razumeo)? a ako si pričao o pozicijama na, recimo, univerzitetu, pa i u sadašnjem sistemu se vrednuju radovi. da bi postao nastavnik u bilo kom zvanju minimalan uslov je da budeš doktor nauka. nakon toga ti se zbrajau bodovi koje sakupljaš kroz publikovanje radova, pa se na osnovu toga biraš.
ne znam kakva je situacija na drugim fakultetima, ali kod mene se naukom baviš u slobodno vreme. recimo, ja imam 3 dana po 6 sati nastavu, na osnovnim studijama. tu onda dođe povremeno nastava na master studijama. pa kojekakvi administrativni poslovi, dežurstva na ispitima i još što-šta, i kada se sve to završi ja treba da sednem i bavim se naukom. dakle, ovo što Bata kaže.
bio sam u Geteborgu u okviru nekog projekta na Čalmers tehničkom univerzitetu. kod njih se istraživanja ozbiljno shvataju i sprovode, i pripremaju ih zajednički univerziteti i država, gde sednu i kažu šta je važno da se istražuje, kako to može da pomogne Švedskoj, koliko je para potrebno, koliko je ljudi potrebno, šta sa rezultatima istraživanja... na osnovu toga se prime doktoranti koji pet godina rade na istraživanju, i tu nema greške, rezultat će sigurno doći. doktoranti se zapošljavaju full-time na projektu, a u obavezi su da 20% radnog vremena pomognu u nastavi, dakle jedan dan nedeljno. kod nas kažu "ove godine može da se upiše toliko doktoranata, pa vi vidite šta sa njima".
kod nas počinju da forsiraju publish or perish pristup, ali pre toga nije urađena analiza sistema da se vidi da li je to moguće.
Higs je rekao da bi njega publish or perish sistem sahranio.
Bitnije je što kad ti doktorandi doktoriraju nakon 5-6 godina relativno lagodnog usmerivanja i istraživanja, onda tek ide period gde treba kroz publikovanje da se dokažu, odnosno gde kreće kompetitivni deo, te svakih nekoliko godina menjaju radna mesta, a na konkursima se zaista gleda ko je najpodobniji.
I kod nas se formalno ugovori obnavljaju svake tri godine za asistente odnosno pet za docente, ali de facto, ti imaš tenure posle prvog dobijenog mesta. A fakulteti se dovijaju kako da što više boduju nekvalitetne stvari objavljene lokalno po burazerskim glasilima, tako da ti se i ne isplati previše da se trudiš da obaviš nešto zaista kvalitetno i pokušaš objaviti u međunarodno uglednom časopisu.
problem je što je nekadašnji magistarski vredniji/smisleniji/efikasniji od današnjeg doktorata.
s tim se ne bih složio, jer ima svakakvih magistarskih, posebno u društvenim naukama
sam Bog zna koliko plagijata ima u SFRJ, pa prvo su Šešelja plagirali i kad se on pobunio the rest is nationalistic history
no, to što tomat kaže jeste najbitnije, a ova država ne vidi razlog da ulaže na taj način u nauku
uzmite banalni primjer, dođe mašinski faks i kaže da bi bilo dobro uraditi projekat kako na fijatu napraviti kvalitetnije vješanje ili manju potrošnju goriva, dakle, popraviti domaći fijat
Čak i da dobiju pare za projekat, koja korist od tog projekat kad nemaju pare da restrukturiraju fabriku u Kragujevcu? Proizvodiće i dalje loš auto
To jest, sve je povezano, od nauke preko tehnologije do fabrike, u Švedskoj ili bilo kojoj normalnoj zemlji
zato što se ovdje krediti troše na plate
zato je i Radul promašen, jer on ne shvata da mora više da se troši a ne manje
EDIT
znači, koji moj da neko s mašinskog faksa objavljuje rad u svjetskom časopisu, kad je poenta postojanja tog faksa da popravi one aspekte srpske privrede koji se tiču mašina. Tiče se srpske privrede i društva, ne svjetskih časopisa.
Šta nekoga briga u Srbiji recimo za lijek za sidu, kad ovdje to i nije problem, koje su bolesti ovdje problem u liječenje istih se ulaže
no ta veza između države, tehnologije i nauke, ne može da bude ostvarena bez veće potrošnje, više istraživanja, više eksperimenata
Quote from: Father Jape on 24-04-2016, 13:19:38
Bitnije je što kad ti doktorandi doktoriraju nakon 5-6 godina relativno lagodnog usmerivanja i istraživanja, onda tek ide period gde treba kroz publikovanje da se dokažu, odnosno gde kreće kompetitivni deo, te svakih nekoliko godina menjaju radna mesta, a na konkursima se zaista gleda ko je najpodobniji.
naravno (iako nisam siguran da je istraživanje lagodno), doktorat te samo kvalifikuje kao istraživača, zezanje tek predstoji. to je Bata već negde spominjao, kod nas se doktorat često smatra kao vrhunac karijere a ne početak.
aj da pitam sve, da li mislite da dobar predavač mora da bude i dobar naučnik? i obrnuto?
ma ja društvene __________ uopšte ne posmatram ko nauku :lol: :lol:
za prirodne nauke stoji to što sam rekla. danas imaš ljude koji odrade doktorat za koji sve moraš da im kažeš šta i kako a ne do bog da moraju i rad da napišu. mislim, moraju, al to se obično ne dešava.
i sve mora da se završi za tri godine.
kjut.
Quote from: tomat on 24-04-2016, 13:37:18
aj da pitam sve, da li mislite da dobar predavač mora da bude i dobar naučnik? i obrnuto?
naravno da ne. da se ja pitam, te dve funkcije bi bile striktno razdvojene. s tim što bi predavači morali da prate i razumeju dostignuća svetske nauke.
Quote from: lilit on 24-04-2016, 13:37:33
ma ja društvene __________ uopšte ne posmatram ko nauku :lol: :lol:
ispričaćeš mi jednom kako ih posmatraš i čime bi po tebi trebalo umesto njih da se bavimo i naravno kako da nas nazivaju dok se time bavimo. Onako, da spoznam kako me vide ljudi koji se bave naukom (tm).
Slažem se sa lilit. Ne bih insistirao na razdvajanju, ali bi razdvojenost morala biti mnogo uobičajenija nego danas.
Kod nas je češći slučaj profesora koji je okej predavač ali ništa bitno nije objavio. Kad god pričam s nekim iz Amerike, obrnuto je. Često se profesor bavi korisnim istraživanjem i gleda kako da što manje vremena posveti bilo čemu što liči na studenta.
EDIT: Upade J.
Quote from: Mme Chauchat on 24-04-2016, 13:46:15
ispričaćeš mi jednom kako ih posmatraš i čime bi po tebi trebalo umesto njih da se bavimo i naravno kako da nas nazivaju dok se time bavimo. Onako, da spoznam kako me vide ljudi koji se bave naukom (tm).
ma šalim se bre. malo da nerviram batu.
u stvari me mrzelo da elaboriram o tezi kojom provlači da bi svaka nauka morala da ima i translaciju, što je nešto što i korporacija pokušava da proturi al neće moći :lol:
lilit, ali mi imamo mnogo više miševa u svojim eksperimentima! 8-)
doktoratu je i na Zapadu spušten kvalitet, to nije magnum opus već početak karijere, tačno tako
i ne samo to, evo čuo sam za jedan primjer njemačkog doktora nauka, to jet, te njihove habilitacione disertacije, za koju mora da dobije potpisano odobrenje 3 profesora, lik je dao to kolegama, niko nije htio da potpiše, to jest tek poslije 7. profesora sakupio je 3 potpisa
danas je to najpoznatija (ili u samom vrhu) disertacija odbranjena osamdesetih u Njemačkoj
nebitno je ni ime, bitno je da to onemogućavanje naučnog rada nije srpski specijalitet
ne znam šta bi sve trebalo da računamo pod ''dobar naučnik'', ali kad neko ne zna ni šta je važno ni kako to istražiti od njegovog predavanja nema ništa...
npr Mišel Fuko je po mnogima bio očajan metodolog, postoji sprdnja da liku ne bi prihvatili prijavu disertacije na UB kada bi prijavio svoje najbolje radove, koji su danas ultramegagiga stvar u društvenim naukama :)
kad se koncentrišeš suviše na metodologiju dobijaš manje hrabra istraživanja, i manje zanimljiva predavanja
Quote from: lilit on 24-04-2016, 13:37:33
i sve mora da se završi za tri godine.
ovo je poseban problem. kažu imaš tri godine, a onda kada se pojavi kandidat za docenta koji ima 26-27 godina kažu da je previše mlad i da brzo napreduje.
u stvari, imaš godinu ipo da položiš ispite, čije polaganje može značajno da te odvuče od željenog pravca istraživanja, pola godine za pristupni rad, i godinu dana za tezu.
edit: zaboravio sam da kažem da je cena doktorskih studija potpuno nesrazmerna onome što se na njima dobija. ili obrnuto?
Quote from: Бата Животиња on 24-04-2016, 13:51:12
doktoratu je i na Zapadu spušten kvalitet, to nije magnum opus već početak karijere, tačno tako
i ne samo to, evo čuo sam za jedan primjer njemačkog doktora nauka, to jet, te njihove habilitacione disertacije...
habilitaciona disertacija je nešto što ti omogućava da dobiješ docentsku poziciju. za razliku od nas gde ti to omogućava doktorat a kad završiš sa izborom u zvanje.
znači, u germanskom delu sveta posle doktorata moraš da radiš i stekneš:
9 poena iz "researcha" (9xprvo autorstvo u M22 ili 4x prvo autorstvo u M21 plus 1xM22, s tim što je ovde top journal (M21) - 20% prvih na listi) + 8 poena "teaching" (4x journal club + predavanja + seminari + mentorstvo). onda napišeš habilitacionu tezu i braniš je pred komisijom.
naravno da i na zapadu imaš fejkovanja, neponavljanja eksperimenata, lagodnog pristupa, etc, al to se većinom svodi na kliničare a manje na basic reasearch. no, nije da se i basic gadi toga.
Quote from: tomat on 24-04-2016, 13:56:40
Quote from: lilit on 24-04-2016, 13:37:33
i sve mora da se završi za tri godine.
ovo je poseban problem. kažu imaš tri godine, a onda kada se pojavi kandidat za docenta koji ima 26-27 godina kažu da je previše mlad i da brzo napreduje.
u stvari, imaš godinu ipo da položiš ispite, čije polaganje može značajno da te odvuče od željenog pravca istraživanja, pola godine za pristupni rad, i godinu dana za tezu.
edit: zaboravio sam da kažem da je cena doktorskih studija potpuno nesrazmerna onome što se na njima dobija. ili obrnuto?
ma crno je i što ljudi posle fakulteta obično ne vladaju onim što im je potrebno da uspešno privedu kraju doktorat. plus sad imaju predavanja, ispite, obaveze...kod mene na ex-faxu treba i da objave 2 rada iz teze (bar jedan da bude M21) i da odrade experimentalni deo.
not feasible.
na stranu što posle dobiješ more onih: ja doktorirao i hoću odmah svoju grupu.
zanimljivo bi bilo neko poređenje uslova u Srbiji i Njemačkoj, jer u Srbiji takođe se mora imati objavljena monografija za status vanrednog ili redovnog profesora, ali koja ne prolazi nikakvu kontrolu, sem prijatelja recenzenata... za SANU ti treba toliko i toliko objavljenih knjiga, ali dovoljno je da znaš nekog od beogradskih izdavača
6 dana pre dedlajna
http://www.danas.rs/danasrs/drustvo/vlada_ponistila_konkurs_za_nauku.55.html?news_id=320085 (http://www.danas.rs/danasrs/drustvo/vlada_ponistila_konkurs_za_nauku.55.html?news_id=320085)
Odes prkeko bare i sve sredis...
Ma znaš već šta mislim o raspisanom konkursu al 6 dana do kraja a većina ljudi pod full stresom završila pisanje...
Plus, ti grantovi su jedini izvor finansiranja za ljude na 95% instituta.
Neozbiljno. Najblaže rečeno.
Pa produzava se finansiranje po starom do kraja godine...
pa da. novi aneks da bismo legalizovali taj potez.
http://www.politika.rs/articles/details/355228 (http://www.politika.rs/articles/details/355228)
Quote from: Бата Животиња on 18-05-2016, 11:39:15
http://www.politika.rs/articles/details/355228 (http://www.politika.rs/articles/details/355228)
i sad će sve da se prebije preko studentskih leđa?
činjenica da većina profesora piše radove gde se bavi kopi/pejst metodom ili se ne bavi ni njom će se razmatrati nekom drugom prilikom.
http://www.politika.rs/sr/clanak/356244/Pogledi/Odlucuje-drzava-ali-su-strani-recenzenti-neophodni (http://www.politika.rs/sr/clanak/356244/Pogledi/Odlucuje-drzava-ali-su-strani-recenzenti-neophodni)
Quote from: Father Jape on 09-06-2016, 22:42:04
http://www.politika.rs/sr/clanak/356244/Pogledi/Odlucuje-drzava-ali-su-strani-recenzenti-neophodni (http://www.politika.rs/sr/clanak/356244/Pogledi/Odlucuje-drzava-ali-su-strani-recenzenti-neophodni)
sreća pa ne mogu u esej o tome, previše me obe strane nerviraju :lol:
a evo i novog hita
http://www.politika.rs/scc/clanak/356709/BIA-i-policija-cuvaju-maturske-testove (http://www.politika.rs/scc/clanak/356709/BIA-i-policija-cuvaju-maturske-testove)
БИА и полиција чувају матурске тестовеМУП задужен за обезбеђивање зграде Завода за израду новчаница, док ће припадници БИА дежурати унутра. – Мере обезбеђења на вишем нивоу него кад се штампају гласачки листићи
Ebre, Lilita, ti ko da ne znaš gde si (privremeno) živela....
Pričam pre par dana sa svastikom, pominjanom već mnogo puta, koja se iz Mirijeva odselila u Istočni, jelte, London, pre manje od pola decenije. Dakle, 35 godina živela u Srbijici a sad evo, još malo pa pet u Ujedinjenom Kraljevstvu i pitam je jel' idu da glasaju protiv Bregzita, kaže ona idu ona i njen muž, pa ja onda pitam "I, kako potvrdite svoj identitet kad idete da glasate?" (pošto je ona ful tajm Britiš sitizen sada).
"Pa", kaže ona, "dođeš, kažeš da si ti taj i taj, oni te nađu na spisku i glasaš. Ne treba da imaš ikakva dokumenta i nikako te ne obeležavaju".
Ja je onda pitam "Dakle, možeš da glasaš koliko puta hoćeš na više glasačkih mesta, ako dođeš dovoljno rano i predstaviš se kao neko drugi sa tog glasačkog mesta?"
A ona kaže "Ne! U stvari, možda da, ali ko bi to radio???"
Missim, ako je ona zaboravila zašto u Srbiji i dalje prskaju sprejem glasače, ne daju im da unesu mobilni na glasačko mesto i generalno muku muče da spreče ljude da glasaju više od jednom, onda mi je jasno da si i ti zaboravila kakva se ovde ozbiljna kriminalna muvanja dešavaju sa maturskim testovima...
wrong.
naravno da nisam zaboravila pošto imam ongoing projekte sa tri srpska fakulteta i svakodnevno se susrećem sa administrativnim bullshitom (nevezanim za savršeni naučni deo) koji se svodi ili na korupciju ili na kukanje "ti ne znaš kako je nama loše". a nisam ni tako davno otišla iz srbije.
ajd i da prihvatim da obična policija čuva maturske testove, al bia da se bavi time? pa brate, ako je i od srbijice, previše je.
Dobro, deluje kao overkill, slažem se, ali možda su oni naprosto opremljeniji za ovakve izazove. :lol:
па и полиција је корумпирана, то је разлог, подржавам и да гестапо чува тестове
Која оно бјеше земља отпустила комплетну полицију, војска чувала улице 6 мјесеци док се школују нови полицајци... Словачка ваљда, не знам
БИА ће да послужи овај пут...
Gruzija.
Ali kako smo već pričali to je i zemlja u kojoj taksiji nemaju taksimetre. Kod njih mnogo toga ide na poverenje :lol: :lol:
Oduvek sam znao da su Englezi pošten narod...
Боже сачувај
da li je ovo neka zajebancija koju ne razumem "jer sam dugo van srbije"?
http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2016&mm=06&dd=23&nav_category=11&nav_id=1147202 (http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2016&mm=06&dd=23&nav_category=11&nav_id=1147202)
komentar:
jos mu dva popa priključite pa da Zemlju proglase ravnom pločom.
Komentar poslat iz B92 Android™ aplikacije (Android Robot by Google, CC BY 3.0) (raketa, 24. jun 2016 07:23)
8)
Quote from: tomat on 24-06-2016, 14:07:25
komentar:
jos mu dva popa priključite pa da Zemlju proglase ravnom pločom.
Komentar poslat iz B92 Android™ aplikacije (Android Robot by Google, CC BY 3.0) (raketa, 24. jun 2016 07:23)
8)
da, da, najjaci!! :lol:
Quote from: lilit on 24-06-2016, 14:02:15
da li je ovo neka zajebancija koju ne razumem "jer sam dugo van srbije"?
http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2016&mm=06&dd=23&nav_category=11&nav_id=1147202 (http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2016&mm=06&dd=23&nav_category=11&nav_id=1147202)
Zajebancija nije, ali, da, tvoje dugogodišnje odsustvo svakako doprinosi iznenađenju što se ovakve stvari događaju. :lol:
mislim da jednostavno ne razumijete svu velicinu vucica. covjek je vizionar, zavidim... :)
Srbija uspešno gaca u mračni srednji vek dok Rumunija stamenim koracima ide napred u budućnost. :cry:
Meni je ipak drago da se Zukorlić okanuo vođenja politike na ulici i u medijima i politikantstvo zamenio kakvim-takvim političkim radom u okviru kakvih-takvih institucija sistema. Sada makar može legitimno da kaže da priča u ime (dela) građana koji su deo političkog suvereniteta voljno preneli na njega. Što ne deluje kao ne znam kakav napredak za Srbijicu, ali jebiga, uzimamo šta nam se nudi. :lol:
savršeno.
i još ne kukam zbog nauke pošto je nauka odavno puštena niz vodu (rani radovi bože đelića dok je obitavao u tetkinom stanu), a ne mislim ni da je obrazovanje na vajnim granama jer mi danilo ž. marković danas deluje kao supermozak, al zukorlić na čelu odbora u 2016. godini posle krista mi je ipak previše.
naravno, samo zato što je musliman.
:lol:
Ma ajde što je musliman, ko od nas nije bar malo musliman neka se prvi baci kamenom, ali Zukorlić je čovek sa ozbiljnim trek rekordom u izmišljotinama i kriminogenim poduhvatima, sve u ime nekakve nacionalne bošnjačke prezervacije, što ja cenim i poštujem ali ni te neke povremeno dobre i korisne stvari koje kaže nisu imale šanse da se lepo čuju pored njegovog izmišljanja, lupetanja i otvoreno protivzakonitog delanja. But here we are - ako premijer misli da je delanje mimo institucija okej dok ti je srce na pravom mestu, onda je nacionalni aktivista sa bogatom istorijom delanja mimo institucija solidan partner u vlasti.
mehmete, ideš mi na živce.
мени је муфти највећи цар и бог...
(https://www.znaksagite.com/diskusije/proxy.php?request=http%3A%2F%2Fi2.wp.com%2FSandzakHaber.net%2Fwp-content%2Fuploads%2F2013%2F04%2F131.jpg&hash=fcee6023c73552583c7ec7af27e1f1bf07aa25df)
:lol:
Мехмете,
naravno, ko misli da taj odbor ima neku mogućnost odlučivanja, grdno se prevario al svejedno. sve do danas sam mislila da su neophodne neke kvalifikacije za tu poziciju. ja zakeralica i za prethodnog predsednika odbora imam zamerkice al posle ovog danas revidiram stav: miodrag stojković je bio zlatan.
дејане, и ти ми идеш на живце :lol:
знам! то је због човека празних шака
Odbori u skupštini su, po mom skromnom iskustvu puka podela plena. Poznavanje oblasti kojom se odbor bavi je plus, ali nije uvjet.
Quote from: дејан on 24-06-2016, 15:30:43
знам! то је због човека празних шака
Ej čitam ga ponovo i možda večeras završim! Pokušavam da shvatim zašto mi je to i dalje najmilija Ursulina knjiga, a pokušavam i da razumem zašto su mi ona i PKD miliji od svih drugih. Trebaće mi help! :)
Mislio sam da ne može niže, ali sam se prešao: http://www.kurir.rs/vesti/drustvo/glupanderi-ukidaju-deci-informatiku-u-21-veku-clanak-2329713
QuoteČak 29 od 32 člana ovog saveta glasalo je protiv ovog predloga, pod izgovorom da za to nema tehničkih mogućnosti, ali ni nastavnog kadra.
Eh, a ko će da pravi one čipove koje je Vučić najavljivao pre par godina govoreći da ako nam to upali, bićemo malo Balkansko čudo? Možda je ovo samo shvatanje da ne treba da se takmičimo sa azijskim programerima i da će ionako beograd na vodi da hrani Srbijicu...
Voleo bih da znam ko sedi u tom savetu...Osnove programiranja bi trebalo da budu jedan od glavnih predmeta u budućnosti, no džaba to u srednjovekovnoj Srbiji. Svaki put se iznenadim gde živim.
Quote from: Truman on 29-06-2016, 10:14:06
Voleo bih da znam ko sedi u tom savetu...
A sada i možeš:
http://www.nps.gov.rs/nps/clanovi/ (http://www.nps.gov.rs/nps/clanovi/)
Quote from: Truman on 29-06-2016, 10:14:06
Osnove programiranja bi trebalo da budu jedan od glavnih predmeta u budućnosti, no džaba to u srednjovekovnoj Srbiji. Svaki put se iznenadim gde živim.
U Americi se već duže vreme vodi debata o tome da li programiranje treba da bude redovan predmet u školskom kurikulumu. I za sada nema definitivnog odgovora.
Vrlo grubo rečeno: zašto programiranje da a osnovi zemljoradnje ne? Sigurno nećemo svi biti programeri, pa čak i da se svom poljoprivredom bave roboti, opet nam treba neko ko razume kako te robote treba instruirati da rade itd.
Nećemo se baviti svi ni istorijom, biologijom, fizikom itd. Poenta da je da se deci da šansa da uče ono od čega ima leba, pa ako to žele da imaju dobre osnove za dalje.
Jasno, ali da li je "leba" u programiranju? Isotrijski, dobar programer je dobar matematičar - većina programera koje poznajem su bili dobri matematičari i matematika im je bila put ka programerskoj karijeri, a matematika je već ključni deo kurikuluma koji deca uče. Možda je "programiranje" kao poseban predmet rešenje, naravno - ali "programiranje" u čemu? Fortran? C++? Java? Visual Basic? Ili u svemu tome, što možda ni ne bude aktuelno kad deca za desetak godina završe škole? Pre trideset godina kada sam ja učio programiranje, BASIC je bio standard za učenje a napredni korak je bio učenje mašinskog koda jer se u njemu pravila većina aplikativnih programa komercijalne provinijencije na mašinama koje smo mi koristili. Ali, zapravo, programer na zapadu koji je radio za firmu koja ne pravi igre je verovatnije učio COBOL i FORTRAN. Da li se neko seća da je postojala ADA koja je polovinom osamdesetih trebalo da bude the next big thing? Posle, pre, recimo 25 godina, na fakultetu sam učio da programiram u FORTRANu, a danas ne znam ni jednog programera koji u njemu radi iako ga na tom istom fakultetu i danas podučavaju.
Danas je "leba" u programiranju generalno na strani pravljenja appova za mobilne platforme za veliki broj ljudi koji se profesionalno bave programiranjem - a one se prave u HTML5, koji nije čak ni opšteprihvaćen standard i da li će biti za pet ili šest godina?, JAVA-i, C++, Objective C, Swiftu, C#... Šta od toga podučavati? Ili, ako je budućnost internet of things, onda u igru ulaze i Python, JavaScript, Go, Mozilin Rust, Parasail, B#, Forth...
Mnogi od ovih jezika neće biti u upotrebi za koju godinu, ali koji? C++ i njegova rodbina deluju kao siguran izbor jer su to jezici sa pedigreom koji dugo opstaju, ali programiranje u HTML5 ili JavaScriptu je mnogo lakše i mnogo će brže da te dovedu do "leba".
Hoću da kažem, možda bi pametno bilo naprosto proširiti matematički program tako da se više izučava bulova algebra, logika i ostale stvari koje su osnova inženjerskog programiranja, a da partikularne jezike ipak izučavaju oni koji upišu specijalizovane smerove. S druge strane, mnogo današnjih programera tvrdi da programiranje nije matematika i da je greška poistovećivati ih (http://www.sarahmei.com/blog/2014/07/15/programming-is-not-math/)itd.
Tako da, pitanje i dalje ostaje: ako se u školi ne uči da recimo voziš jer se pretpostavlja da neće svi biti vozači, da li treba da učiš da programiraš jer - verovatno neće svi biti programeri?
To što ti pričaš su detalji, nema veze s pitanjem da li treba ili ne treba informatika da bude osnovni predmet...
Ti nisi govorio o informatici, napisao si "Osnove programiranja bi trebalo da budu jedan od glavnih predmeta u budućnosti". Informatika i programiranje su, mislim dve različite stvari utoliko da je programiranje samo jedan segment informatike. I, da, informatika bi svakako trebalo da bude deo kurikuluma, pa, mislim, bila je to i u moje vreme.
Pa da osnove programiranja u okviru obavezne informatike. Naravno da na časovima informatike nećeš učiti samo kako se pali kompjuter i koristi Excel.
a rodna segregacija? to fali.
Nema potrebe da se to zakonski reguliše, pošto će ionako prirodno da se razdvoji da muškarci uče škole a žene se posvećuju porodici kad budemo imali Srbiju utemeljenu na tradicionalnim vrednostima.
Šta, devojčice da uče PHP, a dečaci C++?
Ne znam, Meho, što si sad uhvatio Trumana u mašinu i to za nešto što sasvim ispravno primećuje. Srbija najveći deficit ima u programerima, a isto važi i za region, Evropu i veći deo sveta. Najviše 'leba trenutno leži u poslovima programera. Osim toga, nabrajaš programske jezike kao da među njima postoji ista razlika koja postoji između zvezdanih sistema u različitim univerzumima. U pitanju je ista ili slična logika i rezon kod svakog jezika, a to je ono što se uči prilikom programiranja. Ni sami programeri ne znaju jezike napamet, već često kopipejstuju kodove.
Prvo pomeneš matematiku i logiku kao osnove programiranja, a onda se pitaš koji program podučavati i uskačeš sebi u stomak, jer u osnovi svakog jezika stoji ista ili slična logika i način razmišljanja, pa je svejedno da li neko uči više iz matematike ili po prvi put uči neki programski jezik - naučiće rezon i to je sve što mu/joj treba.
Takođe, programiranje ne treba samo programerima. Eto, ja sam ponešto naučila održavajući blogove i sajtove. Nedavno se Gul žalio da mu ne radi aplikacija na blogu, nesvestan da mu, u suštini, treba funkcionišući kod. Da je to učio iz informatike, odmah bi rešio problem, potraživši ga na netu. Dakle, osnove programiranja ne uče te samo kodiranju već i funkcionisanju i ponašanju na internetu. Opšte obrazovanje i kultura.
Potpisujem sve što je Harley Q. rekla. Nisam hteo da pišem da su programski jezici slični da ne bi zvučalo da se pravim pametan...
У једној фабрици потребан је један једини програмер. Или чак ниједан. А да се учи у школи, па то није ствар опште културе па да је обавезно.
Прецјењује се неки софтвер наспрам реалне економије...
Quote from: Meho Krljic on 29-06-2016, 10:49:50
...Hoću da kažem, možda bi pametno bilo naprosto proširiti matematički program tako da se više izučava bulova algebra, logika i ostale stvari koje su osnova inženjerskog programiranja, a da partikularne jezike ipak izučavaju oni koji upišu specijalizovane smerove. S druge strane, mnogo današnjih programera tvrdi da programiranje nije matematika i da je greška poistovećivati ih (http://www.sarahmei.com/blog/2014/07/15/programming-is-not-math/)itd.
Tako da, pitanje i dalje ostaje: ako se u školi ne uči da recimo voziš jer se pretpostavlja da neće svi biti vozači, da li treba da učiš da programiraš jer - verovatno neće svi biti programeri?
vanredno tesko pitanje. rekao bih da ideja sa specijalizacijom nije losa, a informatikom i matematikom kao osnovom, pa i uglavnom za razvoj nacina razmisljanja, sve uz ugradjene primjere pojma programiranja i moguce primjene, nesto trivijalno u praksi, hello world u bilo cemu i nesto konkretnije, egoticnije. ne stand-alone, tek modul predmeta informatike.
pojam programiranja, kako se i nazire iz tvog opisa razvoja i kompajlera, u biti je obesmislen kao nesto sto bi tvorilo opci predmet.
imamo tri milijarde pristupa, razina dubine, primjena, od najrazlicitijih makroa pri tisucama aplikacija, preko softverske arhitekture, do najosnovnijeg mashinskog jezika, sve od ciste primjene, blage modifikacije, te individualne arhitekture.
da bi se predavalo nesto konkretno (a ciljano vrijedno), bila bi potrebna spona sa industrijom, koju srbija nema.
i tu bi se trebala nalaziti i specijalizacija.
razvoj je krajnje brz, obrazovanje nema nikakve mogucnosti, posebno financije, ispratiti potrebe industrije ili drzati korak, ni slicnom brzinom uvoditi i odbacivati ideje, te kaska, i gdje industrija prisutna, i po nekoliko godina.
a ovo sto narod opcenito zove programiranjem najobicniji je najosnovniji dizajn, nikakvo znanje, i nista sto bi se trebalo uciti pri kakvoj vishoj, pa ni osnovno-opcoj izobrazbi.
Quote from: Harley Quinn on 29-06-2016, 23:06:11
...Osim toga, nabrajaš programske jezike kao da među njima postoji ista razlika koja postoji između zvezdanih sistema u različitim univerzumima. U pitanju je ista ili slična logika i rezon kod svakog jezika, a to je ono što se uči prilikom programiranja...
nadam se da ti je jasno da postoje kompajleri i primjene koje ni ne slutis tek sto malo brljala kroz blogove, sta vec navodis, po osnovama dizajna. razlika je hiper-univerzalna u svakom zamislivom smislu.
Quote from: zosko on 29-06-2016, 23:54:36
nadam se da ti je jasno da postoje kompajleri i primjene koje ni ne slutis tek sto malo brljala kroz blogove, sta vec navodis, po osnovama dizajna. razlika je hiper-univerzalna u svakom zamislivom smislu.
Ti se to meni, posle svega, obraćaš ovim tonom? Svašta. Nikako da naučiš da se izviniš, a ni da tvoj ego nije centar sveta.
Mi ovde govorimo o informatici za osnovne i srednje škole. Omašio si temu.
Danasnja deca od malih nogu provode vreme pred kompjuterom pa, ako ih to iole zanima - poznaju materiju koliko i njihovi predavaci, ili bolje :lol:
nove generacije su tehnoloski pismene, sto ne znaci da im ne trebaju casovi, ali koga interesuje, u toj oblasti ce se lako usavrsiti u daljem skolovanju.
@harley: ne znam ja o cemu ti pishes, ali mi je jasno da nisi bas najkompetentnija dok izlijeces sa fenomenalnim izjavama. kako mozes braniti tvrdnje oko "iste ili slicne logike kod svakog jezika", dok realno nemas uvid u podrucje i problematiku veci od 2%? sta je za tebe uopce jezik?
Ma smarate više s tom informatikom, čitajte bolje o pravom naučnom skupu (http://mondo.rs/a916410/Info/Drustvo/Srbi-i-Stari-srpski-kalendar.html) na Suvoj planini.
Quote from: zosko on 30-06-2016, 00:16:06
@harley: ne znam ja o cemu ti pishes,
Meni je odavno jasno da tebi nije jasno o čemu pišem, pa mi, onda, nije jasno što mi se obraćaš kada me ne razumeš? Traži razjašnjenje ako ti nije jasno, umesto što napadaš i škorpijski bodeš uvek kada ti se pruži prilika. Umeš li ti da komuniciraš normalno?
Gde sam tvdila da sam kompetentna? Rekla sam da među programskim jezicima (onim koji bi se, eventualno, učili na nivou osnovne i srednje škole) postoje logičke sličnosti, u pitanju je rezon. Osobe koje poznaju par programskih jezika dobro, lako uče i druge. Zato su osnove programiranja neophodne u informatičkom dobu, dosta poslova zahteva minimalna znanja iz ove oblasti.
Što se tiče povezanosti industrije sa visokim obrazovanjem tu si u potpunosti u pravu i kompetentan si da o tome diskutuješ, samo što se ovde o tome ne diskutuje. Diskutuje se o dečijim obrazovnim potrebama.
ali, ali moja "komunikacija" se sastojala uglavnom od potpunog ignora, kako na forumu, tako i poruka, i to vec vise od pola godine. i tu ne znam na sta se odnosis pri skorpijskom svakom prilikom.
a ako nisi kompetentna oko "programiranja", uvazi da ti ja kao kompetentan skrenem paznju da su ti izjave uglavnom pogresne i smijesne. ne bockam te, vec te uvazavam kao nekompetentnog sugovornika.
Quote from: zosko on 30-06-2016, 00:45:37
ali, ali moja "komunikacija" se sastojala uglavnom od potpunog ignora,
Samo što nikako da naučiš kada treba i bitno je da odgovoriš, a kada da ignorišeš. Pobrkao si sve lončiće. I još se time ponosiš :lol: Zamisli, zosko me je ignorisao. Kakva zoskova nadmoć u komunikaciji. :lol: :lol:
Quote from: zosko on 30-06-2016, 00:45:37
da su ti izjave uglavnom pogresne i smijesne.
I meni je sasvim ok da ti to tako misliš o meni. Svakako da imam pogrešne i smešne izjave. Samo što, ovom prilikom, govorimo više o obrazovanju nego o programiranju. A ja sam radila i kao learning specialist, a ti si inžinjer.
ali, ali ti mene malo sta mozes nauciti.
i sto se dozivljavas u mnozini? ne pishete, vec pishes. uglavnom gluposti o obrazovanju ili programiranju, o cemu nemas blage veze i tek ne podnosis strucno misljenje.
Ja sam jedna arogantna i umišljena kučka koja hoće da potčini sve oko sebe svojoj volji. Ili pod mojom palicom, ili nikako. Ja sam najlepša, najbolja, najpametnija i svi imaju da slušaju mene. Kastriram muškarce jer sam prikrivena domina. Zadovoljan priznanjem? :lol: :lol: :lol:
*samo još da skontaš da mene zabole da te nečemu naučim. Ja diskutujem kako znam i umem. Ako hoćeš da dokažeš da lupam gluposti, dokaži, neka mi se ceo forum smeje i ja ću se pokriti ušima i više ni reč o tome neću reći. Ali tvrdnja da sam nekompetentna nije argument, iako svi sagitaški pravilnici diskutovanja i krljanja pišu da jeste.
Quote from: Harley Quinn on 30-06-2016, 01:14:41
Ja sam jedna arogantna i umišljena kučka koja hoće da potčini sve oko sebe svojoj volji. Ili pod mojom palicom, ili nikako. Ja sam najlepša, najbolja, najpametnija i svi imaju da slušaju mene. Kastriram muškarce jer sam domina. :lol: :lol: :lol:
Tako govori prava Harli Kvinn!!! :-| xcheers
@harley: o ponudjenoj definiciji neka sudi koga zanima.
a zakljucena nekompetencija vrhunski je argument ako ga dobijes od mene u diskusiji o obrazovanju, posebno u informatickoj oblasti, i ne trazi dodatna objasnjenja. mozes se pozvati na to.
Uvek ima sličnosti jer je većina tih jezika unapređena kombinacija nekih ranijih jezika, ali uvek ima i razlike, jer da nema razlike onda ne bi ni postojala dva jezika nego jedan. Istina je da kad naučiš neke suštinske stvari (petlje, rekurziju, strukture podataka, nasleđivanje) onda to znanje možeš da primeniš na većinu modernih jezika, ali istina je i da znanje jednog jezika može da ti smeta kad radiš u drugom jeziku, jer ćeš možda uraditi nešto na ne-baš-optimalan način.
Bitno je da deca prave nešto svojim rukama, i da utvrde da li im leži programiranje, jer nije to baš za svakoga. Novac od proizvodnje softvera je verovatno čistiji i od novca od turizma, i softver može da se izvozi čak i bez jake industrije. Treba nam više programera, dok je još programiranje posao za ljude. Jednom kad dođu jake veštačke inteligencije i to će zastareti, ali do tad što više programera to bolje.
QuoteNaime, Nacionalni prosvetni savet (NPS) odbio je pre dva dana predlog Ministarstva prosvete da informatika i računarstvo postane od ove jeseni obavezni predmet od petog do osmog razreda.
Quote from: zosko on 29-06-2016, 23:49:40
a ovo sto narod opcenito zove programiranjem najobicniji je najosnovniji dizajn, nikakvo znanje, i nista sto bi se trebalo uciti pri kakvoj vishoj, pa ni osnovno-opcoj izobrazbi.
Ovo poslednje si dodao u post. Najpre si govorio o visokom obrazovanju. Ali čuj, ne znam zašto si se osetio prozvanim. Nisam ti dirala u profesiju, ja pričam sa stanovišta svoje profesije (učenje i razvoj) i to isključivo o nižim razredima škole. Izbaciti informatiku i osnove programiranja je glupost koja se graniči sa ludilom, i rekla sam zašto mislim da je to tako. Osnovi programiranja (a koji uključuju dizajn, kako si primetio, a koji je, takođe, već deo opšteg obrazovanja) se razlikuju od onoga što si ti studirao, ovog puta - baš kao različiti zvezdani sistemi u različitim univerzumima. Ali ja ne zalazim u to. Nisam stručna. Pri tom Meho nabraja programske jezike, kao da su, logički i matematički, u pitanju različita sela u Japanu, Španiji, Kirgistanu i Omanu.
Nekompetentna sam u svemu u čemu si ti kompetentan i ne vidim razlog da dokazujem da jesam.
@mac: ti znas razliku, ugrubo, izmedju programiranja i dizajniranja. sto vise programera bolje za koga?
znaci, srbija (ili u paraleli hr), trebala bi ulagati velika sredstva u osposobljavanje slicnog kadra, koji ce otici u svijet.
sto ne fokusirati obrazovanje na predmete koji ti realno trebaju, gdje ces i zaposliti narod? ne da ti ne treba i nesto programera, da ne nabrajam razloge, ali to kupis. dok bi shire obrazovanje moglo ici u pravcu primjene (gdje je i dizajner).
@harley: naravno da sam dodao, jer si unijela opasku na slicno, jer ti izmakla bit. zasto ne bih jasnije izrazio misao gdje nisam bio dovoljno razumljiv. ne sastoji se moj prilog od dva termina, vec moras procitati cijeli esej koji malo sveobuhvatniji od selektivnog o cemu bi ti pisala, tek sto pomisljas da konkretno tu imas nekakvu kompetenciju.
ako jos uvijek vjerujes da pishem iskljucivo o vss, ok, mislim, tvoja stvar.
i jednostavno nisi kompetentna da mehinom solidnom izlaganju oponiras pri predmetu programiranja u obrazovanju na kojoj god razini jer doslovno ne znas o cemu pishes, sto i dokazala. pa i samim oponiranjem.
Programeri iz Srbije ne odlaze u tom broju u svet u kom ti misliš da odlaze. Najpre, mnogi ovde imaju privatne firme i rade za strance, a plaćaju poreze Srbiji. Na taj način zarađuju više od proseka i žive pristojno u svojoj državi, dok, u svetu, taj novac koji zarađuju ne donosi oniliko koliko donosi u Srbiji (zbog višeg standarda, stanarina itd.). Postoji i veliki broj frilensera koji rade preko neta. Plus, programeri u Srbiji imaju odlične plate. Posao mi je da baratam ovim informacijama i tu si ti nekompetentan.
A ovde se i govori o informatici u najširem smislu (kakvo i priliči osnovnoj školi), pa da deca mogu bar da se upoznaju sa materijom i odluče da li će u pravcu inižinjeringa, dizajna itd. Ponoviću - radi se o obrazovanju, o neophodnosti i korisnosti predmeta u planu i programu osnovnog obrazovanja, ne o inžinjeringu.
Rečenicu si u pasus dodao kada sam ti skrenula pažnju da se radi o osnovnoj školi.
Jednom sam ti već rekla da ti izgleda nemaš kapacitet da me upoznaš, pa tako ne znaš ni šta mi je profesija, koliko znam i šta sam na tom polju uradila. A nikada se i nisi interesovao za to. Ti se interesuješ samo za sebe i za svoju kompetentnost, što si i dokazao u ovoj diskusiji. Ne vidiš sagovornika, vidiš samo sebe, što te diskvalifikuje za bilo kakav razgovor u dvoje, troje, četvoro, pedesetoro. Ti uvek i svuda razgovaraš sa samim sobom. Zato prestani da tvrdiš i vređaš i počni da argumentuješ.
Quote from: mac on 30-06-2016, 01:37:21
Uvek ima sličnosti jer je većina tih jezika unapređena kombinacija nekih ranijih jezika, ali uvek ima i razlike, jer da nema razlike onda ne bi ni postojala dva jezika nego jedan. Istina je da kad naučiš neke suštinske stvari (petlje, rekurziju, strukture podataka, nasleđivanje) onda to znanje možeš da primeniš na većinu modernih jezika, ali istina je i da znanje jednog jezika može da ti smeta kad radiš u drugom jeziku, jer ćeš možda uraditi nešto na ne-baš-optimalan način.
Bitno je da deca prave nešto svojim rukama, i da utvrde da li im leži programiranje, jer nije to baš za svakoga. Novac od proizvodnje softvera je verovatno čistiji i od novca od turizma, i softver može da se izvozi čak i bez jake industrije. Treba nam više programera, dok je još programiranje posao za ljude. Jednom kad dođu jake veštačke inteligencije i to će zastareti, ali do tad što više programera to bolje.
Па шта смо ми, хот лајн? Муштерија тражи, ми дајемо?
Дајте људи саберите се, економија не може да почива на програмерима, сем оних програмера у мерцедесу, али то је директна коеист
Све остало је бесмислено, програмери, проститутке, конобари, то није производни сектор и не вриједи ништа
Прва криза и све туристичке "силе" банкрот. Стварна производња, велике фабрике и мала предузећа око њих.
Какви програмери бре, то можда успут ово као Труки, али без индустрије то је само успоравање економске смрти. Не једу се апликације и графика
Јесте, дјеца ће нам заглупити без бејсика, нек прво направе флашу, обичну, стаклену, а може и Мехов предлог, на њиву да их пошаљемо, превише бутика отворено....
@harley: pa da! dodao sam termin kad ispoljila da ne razumijes sta napisao.
inace, na sta god se pozivala, nekakve kompetencije, ne mogu ti docarati koliko je ovo smijesno u svakom zamislivom smislu:
"...programiranje ne treba samo programerima. Eto, ja sam ponešto naučila održavajući blogove i sajtove. Nedavno se Gul žalio da mu ne radi aplikacija na blogu, nesvestan da mu, u suštini, treba funkcionišući kod. Da je to učio iz informatike, odmah bi rešio problem, potraživši ga na netu. Dakle, osnove programiranja ne uče te samo kodiranju već i funkcionisanju i ponašanju na internetu..."
to ne ide u prilog bilo kakvoj kompetenciji no vishoj uzaludnoj. opet, nitko kompetentan ti to ne moze strogo argumentirano secirati, jer da bi razumila argumente, moralo bi se krenuti od rimske republike ili trojanskog rata.
Nadmoć se ne postiže unižavanjem sagovornika.
I opet, poslednji put: kako ne kontaš da je u pitanju informatika. Udžbenik sa opštim znanjima, naznačenim pravcima i podelama, opšte obrazovanje, opšta kultura, za decu do 15 godina?
Gul je idealan primer, a sa njim i Sin. Dala sam taj primer jer ga je većina ovde videla plus - Gul je dospeo do doktorata, a ne uspeva da skonta u čemu je problem. Nije što je glup, nego nema bekgraund u informatici, što nam obrazovni sistem ne valja. Toliko dugo održavaju blogove, a ne znaju šta ne valja, jer ne znaju šta je u pozadini, kako sve funkcioniše, nemaju bekgraund znanje, koje se i dobija u osnovnoj školi. Nisu njih dvojica krivi, jer naše generacije to i nisu učile u osnovnoj školi, mi smo učili Pascal. Razlog više da se dečije znanje proširi informatičkim znanjima.
Dakle, po običaju, ti o zidovima, ja o parketima... Samo se ja ne trudim uporno da dokažem da si glup.
da, gul je idealan primjer, ali potpune informaticke nepismenosti, cije uzroke ne moze rijesiti obrazovanje tu i danas, jer se pri tvojim navodima cak ne radi ni o osnovnoskolskoj problematici, pa i kad bi gulova generacija nekim cudom tu i bila obuhvacena, vec pred- i vanskolskoj.
i diskusija se odavno uzdigla na jedan kvalitetniji nivo, za koji ocigledno nisi kompetentna, vec uporno tupis o pred-prae-osnovama i principima informatickog obrazovanja, ako uopce, jer mnogo navoda jednostavno pogresno.
inace ne bih o unizavanju sugovornika, jer nisam ja taj koji ima ruznu naviku iz apsolutne inkompetencije ili povrsnosti energicno oponirati strucnom narodu, sve u inicijativi i na svim zamislivim podrucjima, vec, dapace, cak smatram da je ruzno i kad netko kompetentan pametuje i mudruje, tek uz ironiju, gdje tek netko neobrazovan, sve u postizanju "nadmoci".
Ah, jel se to sad Prica I traca o meni po alapacarskim kuloarima, pa si se ti, opet po potrebi I interesu, okrenuo na stranu gde duva povoljniji vetar I opet promenio misljenje (o meni)? Takva povodljivost I odgovara osobi koja je u stanju da mi kaze da nemam dece jer sam sebicna, da sam gamad, da zivim na tudj racun. I odgovara osobi koja ispaljuje, laze I povredjuje.
Cuj, nisam ja kriva sto ovde mnogi pisu o stvarima koje ne poznaju ili ih nisu promislili. ti govoris o programerima u Srbiji, a zivis u Nemackoj i sa Srbijom nemas veze. Ja samo iznosim svoje shvatanje sveta. Ako ti to smeta, nastavi da me ignorises,to je ionako vrhunac komunikacije koji poznajes.
A I o tom strucnom narodu Sagite si menjao misljenje u zavisnosti kako vetar duva. Zato ne glumi sad dusebriznika.
pa ne, zasto bih ja tebe uvijek ignorirao? ako ti sebi uzimas pravo uporno mi upucivati epitete i budalastine razne, ne znaci da imas i pravo na ignore, tek moja dobra volja.
moga ja i diskutirati, na kojoj god razini, pa i uz epitete.
i ne, nisi ti kriva sto ponekad netko pishe manje promisljeno ili informirano, to je normalo i nista lose, ti si tek kraljica pri odnosu vlastite realne inkompetencije u vecini segmenata i dozivljaja kompetencije, odnosu koji krajnje iritantan, ne tek kao takav, vec jos i redovno ispoljen bez trunke socijalne inteligencije ili obzira spram sugovornika. obzira koji od kulturnog naroda ti dobijas, podrazumijevas cak, te kukas ako ti tek nijansa istog uskracena.
znaci, ne zelis da se sinkroniziram s tobom. i to imaj na umu kad te sljedeci put uhvati zelja za slanjem epiteta na koji god nacin.
O, izvini, a ti si mislio da se tek tako poigras sa nekim i odes, pun mira i licne srece? :lol:
Zosko, ti mene ne mozes da uvredis, zastrasis, a vise ne mozes ni da me povredis.
Ili diskutuj o temi ili ignorisi, a na poruke odgovaraj tamo gde treba, a ne da, po obicaju, biras najkukavickiji put da se nekome osvetis - javno i praveci se lud.
Skroz si upropastio temu koja me veoma zanima.
Sto se tice starijih generacija, nikada nije smelo da se dogodi da budu ispustene. Ako nisu mogli da uce u osnovnoj ili srednjoj skoli, taj predmet im je trebalo uvesti na fakultete. Ja sam polagala informatiku na prvoj godini studija, a mislim i da je ona (bila) potrebnija starijim generacijama, cak i na nivou doktorskih studija.
A sada bi neko da ukine informatiku za osnovne skole? U informatickom dobu kada Srbiji nedostaje najvise programera? Svasta. Truki, moja podrska u razmisljanju i sentimentu.
deco, nemojte svoje ljubavne nesporazume da iznosite javno... zosko, šta smo bili rekli da će da se dogodi ako nastaviš da uznemiravaš, smaraš i maltretiraš ženskadiju po forumu?
Ja bih da se izvinim Trukiju ako je delovalo kao da sam ga "uhvatio u mašinu" i ako je išta što sam napisao delovalo kao nekakav napad na njega.
Razlog mog reagovanja je uglavnom taj da već par godina čitam dosta američkih diskusija na istu temu: da li programiranje treba da bude predmeta za sebe u standardnom obrazovnom kurikulumu. I odgovor i dalje nije jasan iz razloga koje sam gore izneo a ovde ću ih samo pojasniti.
Prva stvar je da je programiranje prilično specifična veština i nije nešto što se slupa za nekoliko meseci u osnovnoj školi i onda si "programer". Mislim, nisi ni matematičar kad završiš osnovnu, srednju školu i fakultet, sem ako nisi studirao matematiku, jelte. Ja sam svoje prve programe napisao pre nekih 32-33 godine, iščitao dosta literature koja se bavila programiranjem, imao formalno obrazovanje koje se ticalo programiranja pa opet ne da nisam programer nego bukvalno nemam ideju šta piše u nekoj C++ skripti, poput ove (http://www.ucancode.net/Press%20Release/svg_export.gif). Imam ideju šta stvari koje tu pišu treba da rade na nekom najopštijem nivou - tiču se formatiranja teksta - ali ne da ne bih umeo da objasnim šta sve to pojedinačno znači nego ne bih ni znao da je ovo C++ a ne, recimo, JavaScript, da to ne piše u vrhu stranice. Kako ja to - prilično laički - shvatam, programiranje je inženjerska stvar i nije nešto što ćeš tek tako naučiti sve klince u osnovnoj školi. Neke da, naravno. Većinu ne. Zato sam i sugerisao da bi proširivanje kurikuluma iz matematike oblastima koje su osnova programiranja meni deluje kao prirodniji put nego konkretni kursevi iz programiranja. Kao što su, da povučem paralelu, u kurikulumu koji sam ja pohađao u osnovnoj i srednoj školi, fizika i opštetehničko obrazovanje/ osnovi tehnike i proizvodnje davali osnovna znanja o tome šta je, recimo, kondenzator, otpornik, električno kolo, te motor sa unutrašnjim sagorevanjem i sistem transmisije, ali niko nije pokušavao da nas nauči da pravimo čipove ili automobile.
Isto tako smo imali muzičko i likovno obrazovanje ali to nije bilo da bismo postali muzičari i slikari.
Naravno, ovo ne treba čitati kao da ja mislim da je informatička naobrazba u osnovnom i srednjem obrazovanju nepotrebna, au contraire. Samo da nisam siguran da je programiranje kao obavezan predmet pametna investicija.
Druga stvar je strateškog tipa: ja nisam siguran da li je u ekonomskom smislu opravdano investirati sredstva u programiranje (dakle, kreaciju kurikuluma, nabavku opreme, obuku osoblja - inženjersku, metodološku, pedagošku) bez jasne ideje kako se ta sredstva onda oplode i vrate. Znam da "u Srbiji nedostaje programera" odnosno da se operiše sa cifrom od 10.000 programera koji bi u ovom trenutku mogli da se zaposle ali ne znam koliko ovo u perspektivi ima veću težinu od toga da Srbija treba da rešava pitanja poljoprivrede i teške industrije koje su istorijski temelji uspešne privrede u gotovo 100% slučajeva.
Ili drugim rečima, a ovde prelazimo na teren anegdotalnog jer nemam podatke, meni se čini da danas "programer" u Srbiji radi kao ugovorac ili klasičan frilenser za američke i kineske i neke druge strane firme, prima pare preko pejpala ili već nekako, nema nikakav job security već, jelte, ide od ugovora do ugovora i ne gradi pravu karijeru već samo nisku poslova. Ne svaki, da ne bude zabune, zapravo većina onih koje poznajem lično su ljudi sa stalnim radnim mestima u ozbiljnim firmama, ali oni su bliski mojoj generaciji i sa mnogo iskustva. Utisak mi je da mnogi mlađi imaju redukovane mogućnosti za stvarno zapošljavanje već, u najboljem slučaju za najamnički rad a što je okej kad si mlad - za tebe - ali je loše za društvo u celini kao i za državu koja treba da im finansira naobrazbu.
Naravno, "developera" raznih vrsta ima mnogo više nego pravih programera a tu su za većinu ljudi linije dosta nejasne i opet, kako rekoh, mislim da bi informatika u školama koja pokriva širok spektar informatičkih tema, od, što kaže Truki, korišćena spradsheeta, preko dizajna interfejsa u CMS-u, pa do hardkor inženjerije u nekom objektno orijentisanom jeziku bila mudriji izbor od pokušaja proizvodnje programera an gro.
Evo šta je Džef Atvud prošle godine pisao o CS-u u njujjorškim školama (http://www.nydailynews.com/opinion/jeff-atwood-learning-code-overrated-article-1.2374772):
Learning to code is overrated: An accomplished programmer would rather his kids learn to read and reason
Quote
Mayor de Blasio is winning widespread praise for his recent promise that, within 10 years, all of New York City's public schoolchildren will take computer science classes (http://www.nydailynews.com/new-york/education/de-blasio-seeks-80-graduation-10-year-education-plan-article-1.2363860). But as a career programmer who founded two successful software startups, I am deeply skeptical about teaching all kids to code.
When I became fascinated with computers as a teenager in the early 1980s, computers booted up to a black screen and a blinking cursor. You had to learn the right commands to get them to do anything at all. In other words, you were forced to become a computer programmer in order to be a computer user.
One of the great achievements of modern computing is that we no longer need to be programmers to create, build and get things done with the amazing supercomputers that everyone carries around in their pockets.
That's a victory we should claim for our kids — rather than purposefully, almost gleefully sending them back to the era before computers became user-friendly tools.
I'm not saying young people should be oblivious to the way the sausage is made, any more than they should be oblivious to where their food comes from. Indeed, in the coming decades, there are thousands if not millions of good jobs waiting for skilled programmers and creative thinkers who understand the logic of programming.
But as someone who's been immersed in the digital world for most of his life, I can attest: Computer science is less an intellectual discipline than a narrow vocational skill.
If someone tells you "coding is the new literacy" because "computers are everywhere today," ask them how fuel injection works. By teaching low-level coding, I worry that we are effectively teaching our children the art of automobile repair. A valuable skill — but if automobile manufacturers and engineers are doing their jobs correctly, one that shouldn't be much concern for average people, who happily use their cars as tools to get things done without ever needing to worry about rebuilding the transmission or even change the oil.
There's nothing wrong with basic exposure to computer science. But it should not come at the expense of fundamental skills such as reading, writing and mathematics — and unfortunately today our schools, with limited time, have tons of pressure on them to convey those basics better.
I've known so many programmers who would have been much more successful in their careers if they had only been better writers, better critical thinkers, better back-of-the-envelope estimators, better communicators. And aside from success in careers, we have to ask the broader question: What kinds of people do we want children to grow up to be?
It's true. Anyone can learn to code. But very few people can explain why they wrote a line of code, what that code does or convince other people to use it and help them build it. These are all essential human skills that have everything to do with the art of communicating with other people, and nothing at all to do with the writing code that a computer can understand.
Learning to talk to the computer is the easiest part. Computers, for better or worse, do exactly what you tell them to do, every time, in exactly the same way. The people — well . . . you'll spend the rest of your life figuring that out. And from my perspective, the sooner you start, the better.
I want my children to understand how the Internet works. But this depends more on their acquisition of higher-order thinking than it does their understanding if ones and zeroes. It is essential that they that treat everything they read online critically. Where did that Wikipedia page come from? Who wrote it? What is their background? What are their sources?
Learn to investigate. Be critical. Don't just accept opinions you saw on Facebook or some random web page. Ask for credible data, facts and science.
I want my kids to experiment with their computers, to collaborate and learn with other people through them. To think of their computers not as special devices and instead leverage their potential.
What will you use it for? What will you do with it?
If you want your kids to have a solid computer science education, encourage them to go build something cool. Not by typing in pedantic command words in a programming environment, but by learning just enough about how that peculiar little blocky world inside their computer works to discover what they and their friends can make with it together.
We shouldn't be teaching kids "computer science." Instead, we should provide them plenty of structured opportunities to play with hardware and software. There's a whole world waiting to be unlocked.
Мехо, схвати да се у школу иде због поправљања риплај геџета на блогу, каква индустрија и пољопривреда!
Ионако послије направиш форум и слушаш како ће услужни сектор препородити привреду.
Ti si se, Meho, uhvatio za nesto sto je Truki rekao, iako se kasnije pojasnio (informatika, a ne programiranje) i sad diskutujes o tome, a to je, realno, i zosko je tu u pravu, diskusija za visoko obrazovanje, na visem nivou.
Osnovi programiranja, kao deo informatike, treba deci da pruze uvid u nauku, opcije i sanse, kao i svaki drugi predmet. Da ih nauci da misle na odredjeni nacin i razvije im pozadinsko znanje. Kao sto sam rekla - ja sam u osnovnoj ucila Pascal i to znanje ispunilo je funkciju - da me nauci sta je programski jezik, gde se koristi i po kom rezonu. To je sve sto deca u osnovnoj skoli i treba da nauce, niko ne govori o tome da decu treba uciti programiranju (bar ne na Trumanovom citiranom linku).
Dakle, Truman govori o cemu i ti, samo si se ti, iz nekog razloga, a na sta ti je Truki vec skrenuo paznju, uhvatio za sitnicu i sad je eksploatises dok se svi ne onesvestimo da bi dokazao tacno sta? Da ne treba uvesti programiranje u osnovne skole? Niko to i nije rekao. Rekli smo da je nedopustivo ukidati informatiku ciji su osnove programiranja redovni deo vec 20+ godina.
Izvinio sam se Trukiju, ali evo opet ću. Reagovao sam na ovo što je on doslovce napisao:
Quote from: Truman on 29-06-2016, 10:14:06
Osnove programiranja bi trebalo da budu jedan od glavnih predmeta u budućnosti,
Dakle, ne "informatika je važna i treba da bude deo redovnog kurikuluma".
Ali to na stranu, iskoristio sam priliku da onda dalje diskutujem o toj ideji da će ova vrsta profilisanja kadrova biti korisna i za individue i za društvo jer "za programere (ili, hajde, da proširimo to i na developere uopšte) ima puno posla". Jer mi se čini da bi se tu Srbija voljno marginalizovala i pretvarala u uzgajalište kadrova koji će ili odlaziti da rade drugde ili će raditi od kuće, bez stalnog posla i sa relativno malim vraćanjem investiranog u sistem (dakle, ne samo putem poreza nego i putem doprinosa koje većina frilensera ne plaća). A sa druge strane ne vidim da postoji sličan sentiment spram proizvođenja kadrova koji bi se bavili poljoprivredom ili industrijom - u smislu "poljoprivreda bi trebalo da bude jedan od glavnih predmeta u budućnosti" iako su ovo privredne grane koje istorijski garantuju i posao i privredni rast u zemlji poput naše.
Sad, naravno, ovo je jako kompleksna tema da bi se obradila u forumskom postu, da ne pominjem od strane potpunog laika poput mene - svako bi mogao da ukazuje kako naša poljoprivreda nije konkurentna iz pregršti razloga iako je u teoriji naš produkt dobar - ali meni se čini da je to upravo razlog više za poboljšavanje obrazovanja u toj oblasti. S druge strane, ne vidim, a voljan sam da mi se ukaže kako bi proizvođenje većeg broja kadrova koji bi bili programeri ili developeri najšireg profila fundamentalno doprinelo privrednom rastu u Srbiji. Moguće je da bi to bilo kroz dalja osnivanja domaćih malih i srednjih preduzeća koja i jesu sigurnosna mreža svake zdrave ekonomije, ali ona, mislim, sama od sebe ne mogu da nose ekonomiju koja nema industrijsku ili agrikulturalnu bazu.
Osnovi programiranja, a ne programiranje. Postoji razlika. Ogromna.
I utisak da mladi programeri imaju redukovane mogucnosti za zaposljavanje u Srbiji ti je pogresan. Kompanije muku muce da nadju, vrbuju ili privuku programere, koje vise ni dobri paketi benefita ne mogu da privuku na rad u firmama jer mogu da biraju kompaniju, potraznja je toliko velika.
Postavljanje poljoprivrede nasuprot programiranju je zamena teza. A cak i da nije, zakon ponude i potraznje kadrova na trzistu rada jasno pokazuje trend razvoja industrije.
Možda je tako, zaista ne mogu da kažem da sam upućen u srednjoročne i dugoročne trendove tržišta rada dostupnog srpskim građanima. Američki zavod za statistiku je prošle godine predvideo da će se za programere tržište rada smanjiti nekih osam procenata - uglavnom zato jer američke firme sve više rade sa programerima koji sede u Indiji ili Kini. Ili možda u Srbiji, naravno. Što deluje kao naša šansa, takođe. Možda su moji strahovi samo posledica moje starosti i konzervativizma gde mi uvek pada na um da je klađenje na usluge (i to na globalnom tržištu gde će nas Kina i Indija uvek pobediti) vs. investicije u proizvodnju pogrešna ideja, ali to je samo moja intuicija, koja je možda sasvim pogrešna.
понуда и потражња на тржишту не говори ништа о некој привреди
Ко је најгоре прошао због кризе, друштва са јаким услужним секторима, туризам Грчка, Шпанија, чак донекле и Турска, САД сувише деиндусзријализована, мада они се самоуништавају од Регана
Најстабилнија привреда - Њемачка
Класична тешка индустрија, програмери служе као допуна мерцедесима и опелима
За шт ради Труки, неке вазе кинеске, то је потражња програмера, нема шта, свијетла будућност
То ти је онај виц кад сељак произведе кромпир у вриједности 1000 евра, оде код проститутке и плати 100, и сад је бдп 1100 евра. Још 100 проститутки и на коњу смо са 10000 еврића џидипија, не може нам нико ништа
А оно реално једино што ту вриједи је и даље само кромпир
Quote from: Meho Krljic on 30-06-2016, 08:57:37... nego bukvalno nemam ideju šta piše u nekoj C++ skripti, poput ove (http://www.ucancode.net/Press%20Release/svg_export.gif).
Nije to C++ nego SVG fajl (vektorska grafika, kao nekad CorelDRAW).
ETO!!!!!!!! Dokazao sam poentu napravivši grešku!!!!
Najbolja vrsta greške :lol:
Drugim rečima: u pravu si i kada nisi u pravu? :lol:
Mislim da je za to tehnički izraz "i ćorava koka nabode po koje zrno" ili onaj anglofonski: "I pokvaren sat dvaput dnevno pokaže tačno vreme" :lol: :lol: :lol:
zosko, D je u pravu što kaže da naši programeri ne odlaze u svet već ovde rade. A razlog za to je što ovde imaju solidne plate, a niže troškove. Čak sam i upoznao jednog Italijana koji se iz Breše preselio u Sarajevo jer su mu niži troškovi a radi kao veb developer preko neke agencije.
Što se tiče efekta programiranja kroz firme na privredu on je očito pozitivan. Što se tiče frilensinga ni tu stvar nije loša jer ozbiljni frilenseri ( ne samo programeri ) imaju privatno osiguranje čime rasterećuju budžet koji im jednog dana neće morati isplaćivati penzije. Takođe, novac koji zarade troše ovde. Država Srbija nema gotovo nikakve šanse da razvije industriju jer je za to potrebna ozbiljna tradicija, plan i ljudi koji su spremni da ga sprovedu. S obzirom da mi nemamo ništa od toga orijentisanje na usluge je svakako dobar izbor. Zamisli recimo da 100 000 mlađih ljudi bez posla koji znaju engleski jezik odu u frilenserske vode ( naglašavam opet, frilensing je veoma širok pojam, imaš od ekonomiskih i pravnih do programerskih poslova ) i nek svako zaradi u proseku $500 mesečno ( mada su mogućnosti znatno veće ), to je 50 miliona dolara mesečno, a 600 miliona godišnje, koji bi se slivali u zemlju. To bi automatski povećalo potrošnju, smanjilo socijalna izdavanja, a dugoročno i penzijsko opterećenje.
Inače, i ja sam ako ostanem u ovim flens vodama planiram da uzmem privatno penzijsko.
HQ је у праву кад говори о општем познавању програма.
1992. године је у Гимназијама била обавезна информатика, која се учила две године.
Имали смо неки комодор, а хард диск су нам цртали на табли.
Таква информатика у школи ником није потребна.
Бата има поенту кад прича о привреди и штанцовању појединих послова.
Међутим, није реч о штанцовању програмера, већ о основном образовању, основном познавању информатике, јер не треба да се буде програмер да би се знале неке просте ствари које моја генерација не зна.
Србија је пољопривредна земља.
Београд пренапучен, а њиве нам стоје запарложене.
У школе треба увести и пољопривреду, и усавршену информатику.
Као што треба децу у нашим школама учити и корисним стварима, попут тога како да направе кров над главом, односно како да себи сазидају кућу.
Школе и факултети нам не избацију способне људе, него демагоге и лопове, а то мора да се промени.
Кад је реч о штанцовању - У Србији се штанцају спортисти за извоз.
Фудбал, кошарка, рукомет, тенис.
Обавезна физичка култура нам се свела на умеће баратања са лоптом, па је поражавајућа чињеница да деца средњошколског узраста не умеју да ураде колут напред и колут назад, а о млађима и да не говорим.
У Русији је другачије, на часовима физичке културе нема лопте (осим медицинке), него само телесна гимнастика, шипке и остале справе, па су њихова деца тог узраста спрам наше - као од гуме.
Eto, a da su naša kao od gume onda bismo mogli da izvozimo gumu.
Не бисмо извозили гуму, али бисмо имали здраву младеж, без проблема са искривљеном кичмом и прекомерном телесном тежином.
Кад кажем пољопривреда, не мислим на класично копање мотиком јер за тако нешто није потребна никаква школа.
Мислим на пермакултуру и њено изучавање у школама.
https://www.youtube.com/watch?v=BPwP_YUi7ok
QuotePermakultura
Permakultura je način življenja ljudskih zajednica prema uzoru iz Prirode. To je harmonično spajanje pejzaža i ljudi putem kog se obezbeđuje hrana, energija, smeštaj i druge materijalne i nematerijalne potrebe na održiv način.
Permakultura se može opisati kao sinteza ekologije, geografije, antropologije, sociologije i dizajna.
Ponekad se Permakultura shvata kao jednostavno vraćanje na tradicionalne obrazace iz prošlosti, međutim, tačno je da oni samo daju neke elemente i inspiraciju za Permakulturu koja je daleko više od toga. U Permakulturi se primenjuju ekološki principi i strategije koje mogu vratiti ravnotežu narušenim ekosistemima.
Permakultura je u suštini praktična i može se primeniti i u urbanim i u ruralnim područjima.
Termin Permakulture je nastao spajanjem dve reči: PERMAnentna agriKULTURA.
Nastala je sredinom sedamdesetih godina dvadesetog veka, idejom dvojice ekologa Davida
Holmgrena i Billa Mollisona.
Nastala je kao sinteza tradicionalne poljoprivredne prakse i inovativne tehnologije.
Permakultura koristi nova znanja iz mnogih naučnih oblasti i predstavlja način života sa prepoznatljivim načelima i principima.
Permakultura omogućava razvijanje ekoloških principa koji se mogu primenjivati u svim slučajevima uzimajući u obzir lokalnu kulturu, klimu, kao i lokalne uzorke i navike. Ona stvara jedinstven dizajn prilagođen određenom korisniku.
Kompleksnost odnosa, uzajamnog delovanja i prožimanja u Permakulturi je predstavljeno na sledeći način:
Spiralni pravac pokazuje evoluciju i primenu principa Permakulture. Početna lična inicijativa se nadovezuje na lokalni, kolektivni i globalni nivo.
U okviru CVETA PERMAKULTURE, laticama su predstavljene oblasti koje služe za širenje i projektovanje dizajna Permakulture.
Izgradnja
Prirodni materijali, solarni dizajn, biotekstura, organski dizajn otpornih konstrukcija.
Alati i tehnologija
Ručni alati, samoproizvodnja, obnovljivi izvori energije, gorivo iz organskog otpada, ponovna upotreba i reciklaža, uskladištenje energije, adaptacija i redizajn infrastrukture i tehnologije.
Obrazovanje i kultura
Kućno vaspitanje, aktivno učešće u rešavanju problema, socijalna ekologija, interaktivno školsko učenje.
Zdravlje i duhovni napredak
Preventivna i alternativna medicina, redovne vežbe u duhu istočne tradicije, razvijanje emotivne inteligencije, prave vrednosti i sklad sa prirodnim zakonima.
Finajsije i ekonomija
Razvijanje ruralnih područja, efikasno iskorišćavanje resursa, eko-lanac (proizvođač-potrošač), fer trgovina, korišćenje novih tehnologija.
Mandat zemljišta i upravljanje zajednica
Pravna struktura za ekološki dizajnirane zajednice (zajednička svojina i organizacija), konsenzus odlučivanja.
Zemljište i prirodno upravljanje
Bio-intenzivne bašte, organska proizvodnja, prikupljanje i skladištenje semena određenih sojeva, produktivna pejzažna analiza, održivi razvoj, razvijanje šumskih ekosistema, prikupljanje divljih plodova, integrisane akvakulture.
ETIKA
Nukleus Permakulture je u njenoj etici i dizajnu principa koji se prožimaju kroz sve strukture kako bi se omogućili uslovi održivog razvoja.
Pre svega etika Permakulture uključuje razvijanje svesti i usvajanje tradicionalnih vrednosti koje omogućavaju biološki i kulturni opstanak.
Etika Permakulture se uveliko razlikuju od koncepta aktuelnih društvenih normi i razmišljanja.
Jednostavno, ona predstavlja retro-inovaciju.
Briga o zemlji
Оpšta briga o planeti i životu, smanjenje sopstvenog uticaja na životnu sredinu.
Briga o ljudima
Razvijanje ljubavi i poštovanja prema sebi kao preduslov za razumevanje i ljubav prema drugima, društvena saradnja, fokusiranje na pozitivne stvari i razvijanje mogućnosti koje one nude, prihvatanje lične odgovornosti.
Pravilna raspodela
Umerenost u trošenju prirodnih i društvenih dobara, ostvarivanje lične i društvene koristi od uspostavljene ravnoteže, ovladavanje sobom.
,,Čovek koji je ovladao sobom ume da se ponaša u svakoj prilici na odgovarajući način.
Takav čovek se s pravom zove UMETNIK ŽIVLJENJA."
PRINCIPI
Permakultura se bazira na 12 principa koji nam omogućavaju kreativno redizajniranje našeg okruženja, kao i naš lični stav i ponašanje prema prirodnim resursima i održivim zajednicama.
Principi su univerzalni i mogu se primenjivati na različite segmente društva.
Permakultura je odgovor za organski redizajn društva i kulture.
PERMAKULTURA U SRBIJI
Povećavanjem svesti zajednice o pitanjima životne srdine u kombinaciji sa visokim troškovima energije, vode i hrane verovatno će dovesti do razvoja Permakulture u Srbiji.
http://cuvariprirode.org/index.php?option=com_content&view=category&layout=blog&id=8&Itemid=11
Koliko jedna osoba može da opslužuje hektara, i koliko hrane proizvodi hektar pod permakulturom i pod industrijskom poljoprivredom?
Овде је више реч о новим технологијама и методама, које сам навео јер ће у будућности преузимати примат, поготово у мањим и средњим домаћинствима.
Што се приноса тиче - ако има памети и одговорног понашања за добробит друштва а не сопственог џепа, принос увек може бити удвостручен.
Конкретан пример: мој познаник Слободан Милосављевић из села Ботуња код Крагујевца је ушао још пре 15ак година у Гинисову књигу рекорда као неко ко је узгајио највећу бундеву на свету, тешку 305 килограма.
О томе су писале дневне новине, а гостовао је и на РТС у емисији Квадратура круга.
Тајна његовог успеха је била у томе да је он проналазач и да је пронашао потпуно органско ђубриво које је назвао Златно иње, које је патентирао и започео производњу.
То органско ђубриво је повећавало принос до 100 посто на свим пољопривредним културама, а што је научно доказано на експерименталним и огледним пољима суботичког пољопривредног факултета.
Уз то је патентирао и производ који се користи у кореном систему, а зове се Златни хумус и то се могло купити у свим тадашњим радњама Пекабете.
И уместо да иза овог нашег иноватора стане држава (као што треба да стане иза свих наших људи који су патентирали нешто што је добило признања на сајмовима патената и проналазача) дешава се супротна ствар.
Из тадашње досманлијске Џинџичеве владе покушавају да га рекетирају и натерају да им буквално поклони свој проналазак.
Он на то није пристао, па је своје пословање започео са Холандијом, Америком и Јапаном.
Учествовао сам и у експериментима са тестирањем усавршене варијанте Златног иња које се звало Иње плус, па сам се уверио у ефикансост овог органског ђубрива.
Углавном, моја поента је да школе треба да охрабрују проналазачки дух код деце а не да их шаблонизирају.
Evo i jedan dobar tekst (http://dostajebilo.rs/digitalno-nepismeni/)na temu informatičke (ne)pismenosti. Ko bi drugi nego DJB!
Drago mi je da i autorka potroši par rečenica da objasni da ne misli na programiranje :lol: :lol: :lol:
Other than that, teško da me čudi da predstavnica neoliberalne struje u Srbiji priča sa takvim zanosom o frilensingu kao o najprirodnijem osloncu buduće zdrave ekonomije zemlje. Naravno, kome treba job security, nikome. Kome treba nacionalno tržište rada kad može da se bori za posao sa tinejdžerima iz Bangladeša koji spavaju po desetorica u istoj sobi i dele jedan isti laptop na smenu, nikome. Takođe šta će državi ti neki penzioni i zdravstveni fondovi kad će frilenseri od svojih zarada, oborenih u parter učešćem na globalnom tržištu gde se nadmeću sa pomenutim bangladeškim tinejdžerima, da uplaćuju provatno zdravstveno i penziono osiguranje (aha, oće) a socijalno ko jebe jer to ionako troše cigani...
Meho, ovo je 21. vek...prihvati promene ili nestani.
Ja ću nestati mnogo pre tebe, Truki. Ti ćeš okusiti mnogo više "blagodeti" globalnog slobodnog tržišta.
Iskreno se nadam da hoću...
Meni je stvarno čudno da Meho ne shvata koliko je Srbija evropski Bangladeš. Mislim, hoće to kada se profesionalno baviš društvenim problemima, a van posla, izgleda, nemaš kontakt sa tim i takvim društvom.
Kakav job security, kad i ti menjaš poslove kao maramice, Meho? Kada zakoni i propisi o radu idu ne sve veću štetu zaposlenih? Ja imam CV od prenatrpane 3 strane i svega 8 meseci radnog staža u knjižici. Sve projekti i rad na određeno. Rad na neodređeno je sada zagarantovan samo u državnim institucijama, gde se zapošljavaju partijski kadrovi i vezare. Njima je jedino i dobro. I NVO sektoru, gde ljudi jedu jedni druge za donacije i novac iz fondova. A fabrika u kojoj sam radila poslednji put (Cooper Standard) upravo daje otkaz direktoru i HR menadžerki. Otkriveno je da su, pored maltretiranja radnika, plate radnika centrali predstavljali većim nego što jesu i što se radnicima isplaćuje. I Fijat ima problema. I garantujem da svaki problem sa tim uvoznim fabrikama leži u skandaloznoj nesposobnosti, a izuzetnoj korumpiranosti, srpskog kadra. Da li je neko video i slušao direktora AirSerbia? U kojoj zoni sumraka toliko neobrazovana i očito nepismena osoba može da vodi jednu tako značajnu kompaniju?
Ovo je potpuna trulež duha i uma, a ti pričaš o nečemu što na ovoj i ovakvoj bazi ne može da opstane. Najpre treba otkloniti trulež da bi bilo koja priča o socijalnoj pravdi bila realizovana. Gradiš kuću od krova i naravno da ti ne uspeva da je izgradiš. A mladi, koji su, negde u procesu truljenja ostavljeni na cedilu, su, u međuvremenu, našli opciju za sebe. Između rada za 20.000 dinara i rada preko interneta, naravno da će birati ovo drugo, kada im država ne obezbeđuje ni minimum socijalne sigurnosti. I sada hoće i informatiku da im ukinu jer nema računara za sve škole. Mislim, šta je sledeće - ukidanje matematike, jer nema školskih tabli za sve?
Država nam, suštinski, ne postoji. EU i nije trebalo da otvori poglavlje, u pravu su. Posle rušenja Savamale i sličnih incidenata, niko i ne treba da nas shvati kao državu koja bi mogla da uzme učešće u evropskoj zajednici.
Di objasnila. Ja razumem da se Meho zalaže za drugačiju državu i da je sam kritikuje no problem je u tome što je to što on zamišlja neostvarivo. A moram priznati da mi dejuje da je vama u NVO sektoru lepo...
U međuvremenu, postavila sam par pitanja nekome ko se programiranjem bavi. Ovo su citati:
Quote"U pitanju je ista ili slična logika i rezon kod svakog jezika" - previše nekako udaljeno, mada stoji. Zapravo, sličnost ide do toga da većina tih jezika koristi identičnu sintaksu, baziranu na sintaksi jezika C, koju je dao još Denis Riči.
QuotePriča o "harkor inženjeriji u nekom objektno orjentisanom jeziku" je edžukejtid lupetanje, to jeste programiranje!
zosko, javi se!!
Neće se on javiti. On sad ignoriše. :roll:
Ja bih više volela da se javi Meho i da priču proširi sa teorije na praksu.
Evo, javljam se da vas ispoštujem mada nemam bogznašta da dodam na gore rečeno. Ovo sve što je D. iznela govori upravo o državi koja je pokazala malo veštine i vizije u kreiranju bilo politike zapošljavanja bilo socijalne politike. Ja nigde ne krivim mlade ili ikoga ko u radu preko interneta traži način da preživljava - zapravo sam komentarisao da mi je jasno da će neko neoliberalne orijentacije ovo oberučke prihvatiti kao zdravu osnovu za nacionalnu ekonomiju. Iako su naravno sve stvari koje poslednjih dvadeset i kusur godinama uništavamo nastale u društvu koje je imalo mnogo odgovorniji odnos ka obrazovanju, zapošljavanju i institucionalizaciji društvene solidarnosti. Moja dnevna praksa se upravo tiče toga da danas na broj penzionera koje Srbija ima dolazi prenizak broj zaposlenih koji uplaćuju penziono osiguranje - a frilensing i plaćanje privatnih penzionih fondova - koje je mnogo ređe nego što se misli - ovo neće popraviti. Naprotiv, dovešće do dalje erozije finansijske sigurnosti u starosti.
Sem ako se ne uvede univerzalni minimalni prihod za sve građane, naravno. Ali kad znamo kako su do sada vlasti reagovale samo na sugestiju uvođenja socijalnih penzija, onda mislim da nismo preblizu tom rešenju.
Uzgred, ne da je to bitno za bilo šta, ali ja od 2002. godine menjam poslove jer mogu da biram a ne zato što nemam na njima sigurnost. To će se moguće promeniti ali do sada sam ja imao ekstremno sreće i ne mogu da kukam da me je život u tom pogledu gazio.
Realnost je surova...ko se snađe snađe se. Od Srbije nema ništa, ja lično ne verujem u državne penzijske fondove i smatram bemislenim da neko ko sad radi plaća sadašnje penzionere umesto da akumulira sredstva za svoju penziju. Kod nas privatno penzijsko osiguranje još nije zaživelo, ali mislim da će u budućnosti biti zastupljenije.
Quote from: Truman on 02-07-2016, 17:03:24
Realnost je surova...ko se snađe snađe se. Od Srbije nema ništa, ja lično ne verujem u državne penzijske fondove i smatram bemislenim da neko ko sad radi plaća sadašnje penzionere umesto da akumulira sredstva za svoju penziju. Kod nas privatno penzijsko osiguranje još nije zaživelo, ali mislim da će u budućnosti biti zastupljenije.
to je tako zato što kod nas penzioni fond zapravo ne postoji, već se penzije isplaćuju iz budžeta.
sa druge strane, imam drugara koji radi u Holandiji, i koji nema poverenja u privatne penzione fondove. kada sam ga pitao da li uplaćuje u privatan penzioni fond, rekao je da ne uplaćuje, i da sve više Holanđana izbegava uplaćivanje u privatne penzione fondove, jer ne postoje garancije da te pare neće nestati kroz neko rizično ulaganje do trenutka kada stekneš pravo da ih koristiš, što se često i dešavalo.
Quote from: Truman on 02-07-2016, 17:03:24
Realnost je surova...ko se snađe snađe se. Od Srbije nema ništa, ja lično ne verujem u državne penzijske fondove i smatram bemislenim da neko ko sad radi plaća sadašnje penzionere umesto da akumulira sredstva za svoju penziju. Kod nas privatno penzijsko osiguranje još nije zaživelo, ali mislim da će u budućnosti biti zastupljenije.
Jasno, ali baš zato što ta vrsta sebične logike nije obezbeđivala socijalnu sigurnost za široki sloj ljudi, države su uspostavile fondove koji su vidno uvećali kvalitet života većini građana.
I koji kod nas ne mogu da funkcionišu jer smo propala ekonomija. :) Zbog čega je neophodno biti "sebičan" jer ćeš u suprotnom u penzionerskim danima morati da kopaš po kontejneru ili prodaješ sladolede dok ne odapneš. Pričam naravno o ovima koji se nisu baš snašli u tranziciji...
Šta ćemo sa ovima koji su ceo život uplaćivali u penzioni fond? Da ih pustimo da kopaju po kontejnerima?
Neki od njih to već i rade. :) Bedne budžetske penzije očito nisu dovoljne. I kad se raspadala Juga ko zna šta se radilo sa silnim fondovima, ko se koliko namažnjavao itd...al to je druga tema, vratimo se nauci i obrazovanju!
Znači lapot.
NAUKA I OBRAZOVANJE u srbiji Truman
http://www.politika.rs/scc/clanak/358240/Pogledi/Samar-srpskoj-nauci-i-obrazovanju
Quote from: Pizzobatto on 02-07-2016, 18:33:35
NAUKA I OBRAZOVANJE u srbiji Truman
Jesi pokušao nekad da ćutiš?
Quote from: Meho Krljic on 02-07-2016, 16:55:02
Uzgred, ne da je to bitno za bilo šta, ali ja od 2002. godine menjam poslove jer mogu da biram a ne zato što nemam na njima sigurnost. To će se moguće promeniti ali do sada sam ja imao ekstremno sreće i ne mogu da kukam da me je život u tom pogledu gazio.
Osim što nam se često žališ da te ne plaćaju ili da ti plata kasni. :lol:
Pa sa tog posla sam otišao između ostalog zato. Al ja stvarno nisam predmet ove rasprave - između ostalog jer i nemam nikakvo obrazovanje pa ne bi ni trebalo da imam ikakav posao. :lol:
Quote from: Truman on 02-07-2016, 17:43:44
I koji kod nas ne mogu da funkcionišu jer smo propala ekonomija. :) Zbog čega je neophodno biti "sebičan" jer ćeš u suprotnom u penzionerskim danima morati da kopaš po kontejneru ili prodaješ sladolede dok ne odapneš. Pričam naravno o ovima koji se nisu baš snašli u tranziciji...
Ali ko se snašao? Ti koji rade za Amerikance i Kineze preko interneta i ni ne razmišljaju o mogućnosti penzije? Koji za dvadeset godina neće imati pristup ni sistemu zdravstvene zaštite ni socijalne zaštite ako se raširi ta vrsta posla jer će i ti fondovi nestati?
Quote from: Harley Quinn on 02-07-2016, 22:17:00
Quote from: Pizzobatto on 02-07-2016, 18:33:35
NAUKA I OBRAZOVANJE u srbiji Truman
Jesi pokušao nekad da ćutiš?
Јесам, хвала на питању! Нпр, ћутао сам од 20. јануара до 28. фебруара. Пробај и ти!
Quote from: Meho Krljic on 02-07-2016, 23:13:06
Ali ko se snašao? Ti koji rade za Amerikance i Kineze preko interneta i ni ne razmišljaju o mogućnosti penzije? Koji za dvadeset godina neće imati pristup ni sistemu zdravstvene zaštite ni socijalne zaštite ako se raširi ta vrsta posla jer će i ti fondovi nestati?
Pa rekao si da ne optužuješ mlade, ne?
Pa evo, ja ne radim preko neta, a za 20-30 godina takođe neću imati pristup pomenutim sistemima. Kakve veze rad preko neta ima sa nestajanjem fondova? Poenta je u tome da država ne obezbeđuje minimum socijalne sigurnosti mladima i oni su primorani da se snalaze ovde i sada (i snašli su se - bilo da rade na crno, bilo da rade preko neta, bilo da odlaze iz zemlje, bilo da se učlanjuju u stranke). Da je država drugačija i frilensing bi drugačije izgledao. Temelji, a ne krov.
Pa, ja upravo o tome pričam: država je ispustila loptu, radno sposobno stanovništvo kopa gde može da nađe posao, često bez prijavljivanja i plaćanja doprinosa jer je tako poslodavac skloniji da ponudi posao, to dalje opterećuje ionako nedovoljno dobro vođene fondove i sad još imaš i političku stranku koja kaže "do jaja, tako i treba da bude, važno da poslodavac ima tržište rada koje je puno fleksibilnih i jeftinih radnika kojima neće morati da uplaćuje te neke doprinose, a ako se oni snađu za to sami, dobro. Ako se ne snađu, jebiga taf šit, nevidljiva ruka tržišta daje al i uzima. To nam je velika razvojna šansa."
A ne, ne, Meho. Ti skačeš sa individue na državu i nazad. Sa "ko se snašao?" na "država je ispustila loptu". Ovde je samo jedan krivac (bulumenta nesposobnih ljigavaca, lopova i moralnih nakaza=država), a ljudi se uvek snalaze u datim okolnostima. Snalaženje je trenutna kategorija i ne funkcioniše na duže staze, koje treba da osigura - država.
Dakle, ljudi su se snašli. Država nije.
Quote from: Meho Krljic on 02-07-2016, 23:13:06
Ali ko se snašao? Ti koji rade za Amerikance i Kineze preko interneta i ni ne razmišljaju o mogućnosti penzije? Koji za dvadeset godina neće imati pristup ni sistemu zdravstvene zaštite ni socijalne zaštite ako se raširi ta vrsta posla jer će i ti fondovi nestati?
Da, između ostalog i oni. A državni fondovi će nestati sa ili bez njih.
САОПШТЕЊЕ ЗА ЈАВНОСТ УНИВЕРЗИТЕТА У БЕОГРАДУ - ФАКУЛТЕТА ПОЛИТИЧКИХ НАУКА ПОВОДОМ ПРИЈЕМНОГ ИСПИТА ЗА УПИС ОСНОВНИХ АКАДЕМСКИХ СТУДИЈА У АКАДЕМСКОЈ 2016/2017. ГОДИНИ
Posted: 02 Jul 2016 05:46 AM PDT
Поштоване даме и господо,
колегинице и колеге,
кандидаткиње и кандидати,
Имајући у виду извештавање појединих медија у претходна два дана, желимо да овим саопштењем отклонимо све недоумице у вези са одређеним непрецизностима на пријемном испиту за упис на основне академске студије на Универзитету у Београду – Факултету политичких наука у академској 2016/17. години и да на тај начин спречимо даља нагађања о томе до каквих је пропуста дошло и које су њихове последице.
На пријемном испиту одржаном у понедељак, 27. јуна 2016. године, уочена је једна мања грешка у штампаној верзији теста за упис Основних академских студија новинарства из предмета Устав и права грађана, као и једна крупнија грешка у тесту за упис на Основне академске студије социјалне политике и социјалног рада, из предмета Психологија. У наставку текста наводимо конкретно о којим питањима је реч.
Устав и права грађана (ОАС НОВИНАРСТВА):
Писац првог српског устава, Сретењског устава из 1935. године, је ,,први српски новинар":
А) Димитрије Давидовић
Б) Владимир Јовановић
Г) Слободан Јовановић
Д) Милован Миловановић
У овом случају погрешно је написана година доношења устава; 1935. уместо 1835. година.
Иако је из бар три елемента питања сасвим јасно о ком се уставу ради (име устава – Сретењски устав; податак да је реч о ,,првом српском уставу"; смерница да је аутор устава ,,први српски новинар") и иако се ради о очигледној словној грешци, схватамо да и најмање грешке могу да доведу кандидате/киње у забуну при решавању теста. Због тога су, непосредно по уочавању грешке, кандидати/киње обавештени да у наведеном питању занемаре годину доношења устава, како би се све евентуалне недоумице отклониле.
Психологија (ОАС СОЦИЈАЛНЕ ПОЛИТИКЕ И СОЦИЈАЛНОГ РАДА):
Да ли су деца у граду интелигентнија од градске деце:
А) Да
Б) Не
У овом случају питање је требало да гласи ,,Да ли су деца у граду интелигентнија од сеоске деце" (питање са стране 12. уџбеника Славољуба Радоњића и Николе Рота ,,Психологија за други разред гимназије").
С обзиром на то да је грешка у поставци питања таква да питање није било могуће правилно разумети и на њега тачно одговорити, донета је одлука да се ово питање поништи и свим кандидатима/кињама призна као тачно, о чему су кандидати/киње обавештени већ током израде теста.
Напомињемо да су спорна места била малобројна, с обзиром на то да тестови за пријемни испит за све студијске програме садрже 180 питања. Имајући све поменуте чињенице у виду, сматрамо да је дошло до адекватне и правовремене реакције, те да због њих ниједан кандидат/киња није оштећен/a или доведен/a у неравноправан положај. О томе сведочи и чињеница да број поена који су кандидати/киње остварили на овогодишњем тесту не одудара од броја поена који је остварен прошле године.
Одлучно одбацујемо захтеве и препоруке за поништавање теста, изнете у јавности од стране појединих приватних лица и једног удружења грађана, и демантујемо наводе појединих медија о масовном протестном напуштању теста од стране кандидата/киња. Поништавање теста или његовог дела не било само непотребно, него би и довело до озбиљне повреде права кандидата/киња и битног ремећења процеса уписа на Универзитет у Београду – Факултет политичких наука.
Наглашавамо да жалимо што је до било какве забуне уопште дошло и овим путем упућујемо извињење кандидатима/кињама, исказујући одлучност да се овакве ствари убудуће не понављају.
http://www.fpn.bg.ac.rs/node/7590
Quote from: Harley Quinn on 03-07-2016, 00:03:59
A ne, ne, Meho. Ti skačeš sa individue na državu i nazad. Sa "ko se snašao?" na "država je ispustila loptu". Ovde je samo jedan krivac (bulumenta nesposobnih ljigavaca, lopova i moralnih nakaza=država), a ljudi se uvek snalaze u datim okolnostima. Snalaženje je trenutna kategorija i ne funkcioniše na duže staze, koje treba da osigura - država.
Dakle, ljudi su se snašli. Država nije.
Dakle, napisala si isto što i ja. Oko čega se onda raspravljamo?? Poenta mog komentara je da stranka koju Truki citira misli da ovako treba da bude - da država treba da pusti ljude da se snalaze jer će im to, jelte, podstaći preduzetnički duh, a to će dalje odvesti u potpuno, ovog puta sistemski podsticano, urušavanje socijalne solidarnosti i sistema podrške.
Pitas ko se snasao, tonom koji bilo kome osporava snalazenje (ne pronalazim drugi smisao tvog pitanja), ja odgovaram ko se snasao i zasto.
Pri tom, ne mislim da ova nasa drzava pusta ljude da rade bilo sta. Ona samo ne postoji, tj. nema nikakav mehanizam, pa se ljudi, u situaciji kada ih drzava ostavlja na cedilu - snalaze. Truki samo konstatuje da su okolnosti takve (haoticne) i da je u takvim uslovima najbolje snaci se na pomenute nacine. Plus, propustio si da pomenes da ova zena kaze isto sto i ja - kompanije potrazuju IT kadar, ali nemaju koga da zaposle, iako nude visoku cenu rada. Sistem jednostavno ne skoluje dovoljno kadrova.
Truki takodje kaze da drzava ne treba uopste da se mesa, u krajnjoj perspektivi (a ova nasa i zato sto je nesposobna da se mesa, pa jednim udarcem dve muve).
Konfuziju izaziva cinjenica da se ti uhvatis za jednu stvar, obicno stvar koju podrzavas privatno i profesionalno (u ovom slucaju su to jaka drzava i socijalna pravda) i onda bukvalno vrsis propagandu svog stava, a ne slusas sagovornika koji ti kaze da je tvoj stav mozda i ok i ispravan, ali da u realnosti u kojoj zivimo principi iz tvog stava ne funkcionisu, pa je uzalud da vrsis propagandu kada u stvarnom zivotu ne postoje osnove i temelji da se tvoja vizija realizuje.
Zato je, bar meni, nejasno za sta se ti u stvari zalazes i koja je svrha tvog zalaganja kada se redovno desava da podrazumevas postojanje sistema koji ne postoji. Mozda bi NVO projekti mogli da se fokusiraju vise na pomoc drzavi u izgradnji sistema, a manje na krpljenje beskonacnog broja rupa u 'sistemu' koji ima problem da se odrzi?
Meni je Meho sumnjiv od kad je rekao da ne vredi glasati za DJB jer ne mogu da pređu cenzus. Čak i da je to o cenzusu bilo istina logika je skroz pogrešna.
Quote from: mac on 03-07-2016, 12:12:00
Meni je Meho sumnjiv od kad je rekao da ne vredi glasati za DJB jer ne mogu da pređu cenzus. Čak i da je to o cenzusu bilo istina logika je skroz pogrešna.
Ja ne sumnjam u Mehine dobre namere, ali se slažem da je logika "neću da glasam za njih jer možda neće preći cenzus" potpun promašaj.
и даље не вриједи гласати за дјб...
Овдје људи не схватају, или неће да схвате, да се партије не мијењају, да иста партија која је била робовласничка сада има Обаму, да партија која је укинула ропство сада има Буша
Дакле, да се неће појавити нешто ново и замијенити старо, већ ће старо да се преобликује изнутра
Уосталом, један паметан чоек једном је реко да ништа не застаријева тако брзо као оно што је ништа друго до само ново.
Друштва се мијењају кроз говна, не чистим транспарентним радуловим рукама. Стварно ме занима структура његових гласача, вјероватно све математичари и програмери, навикнути да се након стискања дугмета нешто стварно деси. Била би спрдња кад би забаговало, као што и хоће
Kako se SNS uklapa u tu teoriju?
Pa SNS je kao dr Strejndžlav, svako malo prava priroda ispliva na površinu.
снс није нова партија, да...
Формална регистрација, суштински стара партија
Овдје не да доминирају старе партије, него и када су формиране деведесетих узеле су стара имена из 19. вијека
Lepo, preventivno deflektovanje pitanja iz čega su nastale partije devedesetih. Ali imena su nebitna. Ono što drži grupu je kultura grupe. Odakle grupi kultura? Doneli je članovi. Može li nova grupa da ima novu kulturu? Može, što da ne.
Quote from: Pizzobatto on 03-07-2016, 12:57:30
Дакле, да се неће појавити нешто ново и замијенити старо, већ ће старо да се преобликује изнутра
Koješta, britanska Laburistička stranka je osnovana 1900.
Ali ovo nije nova grupa, a ni članovi nisu novi. A i kultura je daleko od nove.
Није ни Лејбор нова група, и ни у једној тачки не побија оно што сам рекао. Прво, настала уједињавањем старијих организација, друго, основана илити формално регистрована у посљедњој години 19. вијека.
Када би се сад раднички синдикати у Србији опаметили, они не би уједињавањем створили нову странку него савезу старих организација дали заједничко име.
ДЈБ нема никакво упориште у српском друштву, синдикати их неће, амбасаде топло хладно, остаје им да се вежу за ситне предузетнике и озваниче да су десница.
Porediti Britance sa ovim nasim starim/novim jagnjecim brigadama je...ovde politicka kultura ne postoji nego kako vetar dune tako se stranke formiraju i preformulisu kad zatreba. A u osnovi sve iste jagnjece brigade.
Треба ипак указати на нешто, јер бре овдје многи избјегавају поређење и кад треба, и онда србија испадне мордор
1847. Забрањено у Британији да дјеца раде у рудницима и тешкој индустрији 15 сати дневно
1867. забрањено да раде и у мање тешким фабрикама
Крајем 19. вијека уведено осмочасовно радно вријеме
Шта хоћемо, Лејбор у Србији по истим основама? Али дјеца у Србији никад нису радила у рудницима, зашто се очекује љевичарска или било каква ентузијастична критика или борба, кад су британски радници много горе прошли од српских?
Знате ли да више српских тинејџера посједује смартфонове и лаптопове од британских? Негдје то прочитах, можда је и нетачно, но нек други провјеравају
Quote from: Pizzobatto on 03-07-2016, 15:30:19
Знате ли да више српских тинејџера посједује смартфонове и лаптопове од британских? Негдје то прочитах, можда је и нетачно, но нек други провјеравају
Zaustavite prese, ovo je najbata rečenica ikad. Apelujem da prestaneš da smišljaš buduće postove i da umesto toga samo ispišeš ovu rečenicu nekoliko puta, već shodno prilici.
У доба америчког робовласништва су робови на југу живели боље него радници на северу.
То је проверљив податак.
A opet, da pitaš i roba i radnika da li bi pre da budu rob ili radnik oba bi rekli radnik. Zašto je to?
Причам о условима живота и правима која су имали и једни и други, а не о жељама и честиткама потлачене масе.
И робовласници и капиталисти тог времена су иста екипа која користи различите методе и робове назива различитим именима.
Једни их зову робовима, други их зову радницима.
Bato, Srbija trenutno jeste Mordor ili vrlo blizu tome. Uostalom, ja sam govorila o politickoj kulturi a ne o drustvu nekad i sad. Pa i opet na tom frontu Srbijica gubi, nije vazno sta je bilo, gde nam je taj zlatni escajg kojim smo jeli dok su drugi kidali rukama, gde smo mi a gde ostatak Evrope, zakljucno sa Albanijom i CG npr. Ti Rumuni kojima se negda sprdasmo svetlosnim godinama ispred nas..eh. (gotivim Rumune, samo ilustrujem)
Дајбук, по чему су то румуни светлосним годинама испред нас?
По томе што су од Дракуле направили бренд?
Колико ја видим, румуни и дан данас долазе да раде код нас, ко некад, за једну чрвену дневно.
С друге стране, није ми познато да је неко одавде отишао да гастарбајтерише по Румунији.
И да знате да је Србија одлична и да још увек добро стоји, и тако ће бити све док не буду почели бомбаши самоубице да оперишу у њој.
https://en.wikipedia.org/wiki/Economy_of_Romania
na sve to, njihovi drzavljani mogu da zive i rade po celoj EU a da ih niko ne dira, trazi boravisne i radne dozvole, dok se mladi Srbi muce u ilegali.
Зато што на википедији пише свашта, зато румуни долазе у источну Србију, али и Шумадију, да раде на црњака.
Млади Срби нек се врате у Србију где имају своје куће или имања, а не да се потуцају по белом свету ко подстанари.
Rumuni jesu ispred nas, ne svetlosnim godina, ali svakako jesu. Mnogo im je lakše da nađu posao i imaju nešto viši standard. Takođe, u infrastrukturu se prethodne decenije dosta ulagalo i danas tamo ima dosta stranaca koji studiraju i rade. Bio nedavno i pričao sa lokalcima, oni su zadovoljni ulaskom u EU. Ako uporedimo gde su bili nekad, a gde su sad napredak je očit.
Quote from: Father Jape on 03-07-2016, 15:37:28
Quote from: Pizzobatto on 03-07-2016, 15:30:19
Знате ли да више српских тинејџера посједује смартфонове и лаптопове од британских? Негдје то прочитах, можда је и нетачно, но нек други провјеравају
Zaustavite prese, ovo je najbata rečenica ikad. Apelujem da prestaneš da smišljaš buduće postove i da umesto toga samo ispišeš ovu rečenicu nekoliko puta, već shodno prilici.
Или да сачекамо да неко цивилизовано побије тврдњу о смартфоновима, као што је Бата побио тврдњу о Лејбору?
станте бре људи, кад је Румунија враћала спољни дуг, Чаушеску је наредио да свака особа добије 900 калорија дневно
Вучић вам је узео 10%, ви хоћете Румунију? Само изволите
(https://s31.postimg.org/fliz3xrl7/komunizam_kapitalizam.jpg)
http://youtu.be/hbgjf-4cYfA
(moze i na drugu temu) :)
Srbija će uskoro ostati bez pekara, mesara, molera, zidara i bravara jer našoj deci ne pada na pamet da se školuju za te nekada veoma popularne zanate! Na upisu za srednje škole, koji se završava danas, na smerove na kojima se izučavaju ovi zanati prijavila su se najviše dva do tri učenika, zbog čega će čitava odeljenja biti ukinuta.
Primera radi, za smer bravara u Tehničkoj školi u Sopotu prijavio se samo jedan đak, baš kao i za odeljenje koje školuje buduće zidare u Politehničkoj školi u Subotici. Za odsek instalatera u Srednjoj školu u Barajevu nije se prijavio baš NIKO (pogledajte tabelu)! Stručnjaci kažu da razlozi za ovakav trend nisu ekonomski, jer za ova zanimanja i te kako ima posla, već čisti sociološki, pošto je današnje roditelje sramota da im deca budu zanatlije.
- Bez obzira na to što ih odmah po dobijanju diplome čeka radno mesto i pristojan posao, đaci neće da upisuju zanate. Čini mi se da je krivica za to na roditeljima jer njih kao da je sramota da im deca budu mesari, pekari, bravari, zidari, instalateri... Roditelji bi najpre trebalo da shvate da je budućnost upravo u zanatima, jer bez dobrog zanatlije i tehničara nema razvoja privrede - ističe Antić.
http://www.informer.rs/vesti/drustvo/80135/SRBIJA-OSTAJE-PEKARA-MESARA-ZIDARA-DJacima-nasoj-zemlji-pada-pamet-skoluju-zanatlije
A koje škole sada upisuju loši đaci? Pretpostavljam ugostiteljske...
Privatne
Nauka i obrazovanje.
Ja sam naučio dosad u svom životu da čovek samo kuka i nezadovoljan je isključivo zbog stvari koje koje mu ne trebaju ,ali on se u to nije uverio,pa opet kuka što ih nema i ne može da se uveri u to.
Pošto ja jelte sam od retkih koji znaju šta mu ne treba i ne kukam za tim, posavetovao bih i druge da krenu sa razmišljanjem na taj način.
I biće mu milina i u Hobitonu i Mordoru.I na Tatuinu.
http://pescanik.net/sociolog-i-plagijat/
pa zar i Vuletić u ovom poduhvatu...
Quote from: Father Jape on 07-07-2016, 16:41:23
http://pescanik.net/sociolog-i-plagijat/
vladimir ilić: prava mera sociologa i marksiste, koji usput zna i da piše.
D plot tikns
http://pescanik.net/malo-ubistvo-medu-prijateljima-ili-zloupotreba-pojma-plagijat/
Ovo je kao Ghoul Vs. Son of Man...samo što je ovde teže raščivijati ko je gud gaj a ko bed.
http://www.kurir.rs/vesti/drustvo/hit-profesor-fpn-se-slikao-kao-starleta-clanak-2372247
nije srbija..
http://www.vanityfair.com/culture/2011/06/more-in-marxist-pop-star-friendships-keha-and-frederic-jameson
premda nema pouzdanog abera kad će biti ponovljen (oboreni) konkurs za nacionalne projekte, mobility istraživača dunavskog regiona (srbija, češka, slovačka, austrija) koji već imaju ili upravo kreću u saradnju (e.g. imaju projektno finansiranje za to što rade) će se podržati.
evo ga poziv
http://www.mpn.gov.rs/wp-content/uploads/2016/07/Poziv-multilaterala-Dunav-ENG.pdf (http://www.mpn.gov.rs/wp-content/uploads/2016/07/Poziv-multilaterala-Dunav-ENG.pdf)
a stavljam ga ovde zbog ove rečenice (da jevtra zna da mislim na nju xremyb :lol: )
The Call is open to all scientific disciplines and thematic areas, including social sciences as well as humanities.
Za osuđenike u zatvorenom delu niškog zatvora 11. agusta će biti organizovan koncert "Amadeus benda", a dan kasnije će nastupiti bluz bendovi "Beni brikmen" i "Podiene bluz", najavljeno je iz Kazneno-popravnog zavoda.
http://www.kurir.rs/stars/celi-bend-amadeus-ide-u-zatvor-evo-zbog-cega-su-zavrsili-iza-resetaka-clanak-2383735?utm_source=dc&utm_medium=referral&utm_campaign=dc
http://www.danas.rs/dijalog.46.html?news_id=326766#
Komentari ispod teksta i odnos lajkova na njima prilično su deprimirajući.
Čemu još društvene nauke?
http://www.danas.rs/dijalog/kolumnisti.889.html?news_id=328878&title=Čemu+još+društvene+nauke
http://www.kurir.rs/vesti/srbija/bruka-u-novom-pazaru-4-od-6-novoimenovanih-sudija-ima-prosek-ispod-7-clanak-2483483
Evo kakve obrazovane kadrove biramo za sudije. Pa ja sam za ove bio odličan student. Isuse kriste.
http://www.in4s.net/fizicarka-iz-srbije-pomera-granice-nauke/
Da, video vest juče i pomislio kako će sad da krene sa komentarisanjem da Srbija gladuje a Evropa nam se podsmeva finansiranjem istraživanja kvarkova i faking nataliteta u mlađem kamenom dobu. Onda sam slušao Vučića koji "nije za to da se Jankoviću i Šabiću smanji plata ali da to nije zato što oni dobro rade" i pomislio da naš narod treba da uči od najboljeg...
Svaka para koja dođe od spolja je dobrodošla. Osim naravno pare za spaljivanje nuklearnog otpada u Boru par meseci posle Černobila.
Vučko da je dao manje Juri možda bi mu se neki naučni institut isplatio.
Uzgred, čuo u skupštini da finansiraju Slavicu Đ. D. na projektu uzroka niskog nataliteta itd...
Pa, da, mada naravno, kako smo već više puta rekli, naš natalitet je viši od, recimo, grčkog, italijanskog, portugalskog, poljskog (http://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/File:Total_fertility_rate,_1960%E2%80%932014_(live_births_per_woman)_YB16.png) i, iako smo jedna od demografski najstarijih nacija u Evropi (praktično najstarija (http://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/File:Median_age_of_population,_2005%E2%80%9315_(years)_YB16.png)) to nije zbog niskog nataliteta. Naš natalitet NIJE abnormalno nizak za Evropu, samo su nam migratorni trendovi takvi da starimo. Dakle, ako smem da kažem, neće nas rešiti napor da ljudi imaju više dece, mada je to plemenit napor, nego napor da mlađi ostaju u Srbiji i nalaze u njoj ekonomsku računicu da žive, kao i da, kontroverznije, dovodimo mlade migrante iz drugih država da žive & rade kod nas.
Meho pametno zbori. I samom mi je palo na um da veći natalitet samo znači veću emigraciju.
A kad je reč o naučnici nisam mogao, a da ne prokomentarišem na fejsu da pored pameti ima i seksipil. Nadam se da me to ne čini seksistom. :(
Ne, ali mene čini gramatičkim nacistom jer ne mogu da odolim da ne ukažem da je pravilna transkripcija sintagme "sex appeal" ipak seksepil, a ne seksipil. Mada se ovo drugo svakako odomaćilo i šta se tu sad može.
Biti seksista je lako (meni to prirodno ide od ruke!), biti gramatički nacista kad ni sam ne znaš gramatiku je SULUDO.
Ne čini te seksistom ako u istoj meri to isto govoriš i za muškarce...
Videćemo, možda za koju godinu postane legitimno da se bunimo što se u nekakvom javnom diskursu muškarci objektifikuju onako kako to tradicionalno činimo za žene... Veliki deo slova na internetu i po štampi ispisanih za aktuelne glumce i pevače itd. se bavi isključivo njihovim izgledom i mada sigurno u ovom trenutku ne možemo da kažemo da je to sad isto i kojsekurac žene tu bune, možda u nekoj doglednoj budućnosti postane isto...
Naravno, ne spominjem ja Slavicu kao primjer dobrog projekta, jer ne znam ništa o istom, samo eto kao u neku "nauku" počeše da ulažu.
Lično ne vjerujem u ekonomske uzroke niti emigracije niti niskog nataliteta.
Ma, ekonomski uzroci postoje ali su sasvim suprotni od toga da sirotinja ne rađa decu (jer actually, rađa) - naprosto, život u prvom svetu (u koji i mi, gle čuda, spadamo) podrazumeva niži natalitet jer ljudi, vrlo uprošćeno rečeno, imaju mnogo drugih zanimljivih stvari u životu da se njima bave, od hobija, preko karijere, do kežual seksa i porodice sa više od dvoje dece su sve statistički ređe jer se ne uklapaju uz dostupne životne stilove koji su danas na raspolaganju. Deca su nekada bila garancija socijalne sigurnosti u starosti, danas ona to nisu, odnosno postoje drugi načini da se ona obezbedi.
Inače, kad već oftopičimo, da razjasnimo nešto što je relativno bitno a često se zagubi u jakim reakcijama na internetu (outrage culture itd.): reći za nekoga da je fizički privlačan nije seksistički samo po sebi, postupanje na diskriminatorske načine a na osnovu fizičkog izgleda je seksističko. Seksizam nije objektivizovanje, već postupanje na osnovu percepcije koja osobe svodi na objekt a koje dovodi do neravnopravnog tretmana.
Na internetu se ovo često ne razlikuje jer je pun mladih ljudi vrele, ustaničke krvi koji žele da sasjeku seksizam i druge diskriminatorske prakse u korenu pa se onda neretko događa da se ljudi (tj. muškarci) plaše da za nekog (tj. ženu) kažu da im je seksepilan (tj. seksepilna) jer se to poistovećuje ne samo sa tim da prećutno taj muškarac u toj ženi ne vidi ništa drugo sem nagonske, seksualne privlačnosti (što, naravno, ne mora da bude tačno) već i sa tim da bi je on tretirao na socijalno neprihvatljive načine jer je ne prepoznaje kao punu ličnost. Što opet ne mora da bude tačno.
Naravno, komplikovano je sve to pa se onda izjave date u najboljoj nameri tumače na najgore moguće načine pa onda, u reakcijama na to kojekakvi borci za prava muškaraca nariču o feminaci kulturi i kastriranju i kukoldima i bla bla bla... i dolazi do raznih neprijatnosti za sve umešane. Ali uvek valja imati na umu da seksizam i drugi slični izmi počivaju na diskriminaciji, dakle, diskriminatorskom postupanju, ne na pukoj percepciji
Meho, znamo da si dijete sa zanimljivim hobijima u tijelu zgodnog muškarca, ne moraš to da nam ponavljaš!
Quote from: Meho Krljic on 07-12-2016, 15:18:48
Inače, kad već oftopičimo, da razjasnimo nešto što je relativno bitno a često se zagubi u jakim reakcijama na internetu (outrage culture itd.): reći za nekoga da je fizički privlačan nije seksistički samo po sebi, postupanje na diskriminatorske načine a na osnovu fizičkog izgleda je seksističko. Seksizam nije objektivizovanje, već postupanje na osnovu percepcije koja osobe svodi na objekt a koje dovodi do neravnopravnog tretmana.
Hvala Meho, ovo si baš stručno sročio. Nisi džaba perjanica našeg NVO sektora!
meho je naš seksepilni sagitaš :lol:
ekstra uspeh srpske nauke, dobiti horizont 2020 projekat u toj konkurenciji je skoro pa science fiction. to znači da su imali "excellent" (minimum 4.5 poena od 5) u svakoj od 3 kategorije koje se boduju (1. excellence, 2. impact, 3. quality and efficiency of the implementation). respekt.
http://www.youtube.com/watch?v=WAKQJ6xmPD4
Ako ti je drugarica da ne komentaršem?
kakve veze tvoje komentarisanje ima sa tim da li mi je drugarica ili nije? xrofl
nekad me stvarno jako čudiš al možda je do mene. :mrgreen: :lol:
ps. pogledaj sve učesnike, ona je the best, zato sam je izdvojila. mićun i još neki su skroz van realnosti, palamuda previše in general.
Uvek ima veze. Nemam razvijen imunitet nezameranja. Čim lanem neko vikne: "Šibe!" Ne mogu da potisnem da smo nekad bili obrazovani, a danas nismo ni edukovani.
Zato deo jedne stare pesmice:
Sad se i babo češka po glavi,
gledajuć' tužno sinčića svog:
"E, ja sam vol'o sablje i koplja,
a sin mi jarca pečenog!"
ne slažem se, meni je otvorena diskusija uvek najmilija. tipa: ti kažeš nešto, ja kažem: nije tako, a ti onda ne kažeš: svi me napadaju. :)
evo kako je izabran muamer :lol:
http://youtu.be/l_uCOyJC-Cs
Što bih bilo šta rekao, ako si već napisala da nije tako? Ej, ja sam divanio sa Miletom Jankovićem na gomilama knjiga u Botaničkoj bašti, a ti se već nisi složila! Odakle ta navika da se prvo nesložite?
Bre, blenuo sam u tog Mileta Jankovića i strpljivo čekao da mi da priliku da i ja nešto kažem.
al ja nisam napisala da "šta god nije tako". napisala sam da to što si ti meni drug ne znači automatski da niko ne treba da iznese mišljenje koje se ne podudara s tvojim. i da se ne slažem s tim da "uvek ima veze". nisam ni došla do komentarisanja teme.
nadam se da se sad razumemo.
Quote from: lilit on 15-12-2016, 10:57:17
evo kako je izabran muamer :lol:
http://youtu.be/l_uCOyJC-Cs (http://youtu.be/l_uCOyJC-Cs)
...али тренутак кад кораћ др жарко диже прстић за муфтија....непроцењиво
Quote from: lilit on 15-12-2016, 10:57:17
ne slažem se, meni je otvorena diskusija uvek najmilija. tipa: ti kažeš nešto, ja kažem: nije tako, a ti onda ne kažeš: svi me napadaju. :)
Moguće je da mi se priviđa. Moguće je i da ne razumem. Ali, definitivno nisam glup.
'Oće da ti kaže da se ne duriš čim ti neko protivureči, da ti prevedem na srpski... xrofl
Lako je tebi, ti se odma' požališ Bobanu, a ja nemam tu privilegiju. Zgodno je kad se ja praćakam. Sa druge, strane, taj sistem protivurečenja je toliko razvijen na ZS, da je opšti izazov da se Scallopu nabije prst u oko. Pre tri dana sam pažljivo slušao tvoju priču o nosiocima trasfera fantastike u Srbiju i nijednom ti nisam rekao da trabunjaš, nego sam čak ponudio da pokušam da se domognem nekih kompleta "Ilustrovanog lista", po cenu da slušam neke tuđe priče.
stvarno ponekad ne mogu da verujem šta pričaš. :cry:
ja stavila link.
ti napisao: "Ako ti je drugarica da ne komentaršem?"
ja napisala: "kakve veze tvoje komentarisanje ima sa tim da li mi je drugarica ili nije? xrofl "
ti napisao: "Uvek ima veze. "
ja napisala, druga rečenica na rubu polušale: "ne slažem se, meni je otvorena diskusija uvek najmilija. tipa: ti kažeš nešto, ja kažem: nije tako, a ti onda ne kažeš: svi me napadaju. :) "
etc etc.
i umesto da diskutujemo o temi, mi sad diskutujemo o tome ko ima privilegije kod bobana?
ili sam nešto propustila?
na stranu što me vazda nervirao pristup: "blenuo sam u XX i strpljivo čekao/la da mi da priliku da i ja nešto kažem". u mom univerzumu svako može da prekine svakoga i postavi pitanje ako mu nije jasno nešto iz predavanja/diskusije/timske rasprave o projektu koji vodiš/whatever.
al ovo poslednje što napisah nema ama baš nikakve veze sa linkom koji sam postavila u startu. i uvek ću otvoreno, ljubazno i pristojno da ti kažem šta mislim o nečemu, a neću da ćutim zato što mi je neko prijatelj ili znam da je prijateljev prijatelj. i očekujem isto od drugih. pa ćemo da diskutujemo. kao što smo već i diskutovali o sličnim stvarima.
smorih i auditorijum i samu sebe. xrofl
Quote from: дејан on 01-01-1970, 06:06:57
...али тренутак кад кораћ др жарко диже прстић за муфтија....непроцењиво
u suštini je jezivo. jedina sreća je da taj odbor u real life-u nema prevelike ingerencije. al to možemo da zahvalimo DOS ekipi pre svih ostalih.
To sa žaljenjem Bobanu mora da se zasluži! :)
Ali lilit je u pravu, batali... otiđi na četkice i bajonete da vidiš slike...
I da nađeš Ilustrovani list! Ima tamo svakakve fantastike, da i ne znaš...
A ima i konjova...
Ja imam čitavu 1925. godinu, ako je ta, onda ne moraš da tražiš.
Sve ostale su dobrodošle...
U real life nemaš auditorjum na ZS. Razbucali smo ga tek tako.
Postavila si link i niko ga nije pogledao osim mene. Tek kad si postavila i deo sa el Zukorlićem javio se Dejan. Toliko o zanimanju za stanje u nauci u Srbiji. Na ZS ima četiri do pet osoba sa kojima se da raspravljati o stanju nauke u Srbiji. Mora da odlučiš hoćeš li kvalitetnu ili kvantitetnu raspravu. Debakl nije nastao sa Zukorlićem nego sa Žarkom Koraćem. Melita može da konstatuje da smo u sranju, ali dok sranje ne primimo na svoja leđa nema promene. Ja nisam bio neko naučno čudo, ali ako ni mene niko ništa nije pitao nego se razmahuju odgovorima šanse nema. Hteo sam da ti ukažem da smo u moje vreme blenuli vrlo pažljivo u one koji su nas uvodili u nauku, a danas imamo odgovore pre nego što se utipka pitanje. Niko ne mora da prihvati moje stavove, ali pre nego što iznese svoje mora o mojim bar da razmisli.
Nemam ništa protiv da suprotstavljaš mom mišljenju svoje, ali poticaj je kontraproduktivan. Oni kojima je zakon u topuzu odjednom se osećaju pozvanim i prozvanim. Internet je čudo nevolje. U mom univerzumu pametni govore, a neobavešteni slušaju. Kad prestanem da govorim bićeš još više usamljena. Izgubiti sagovornika je najgori gubitak koji može da te zadesi.
postavila sam link i od tebe dobila: "Ako ti je drugarica da ne komentaršem?"
i to nije ono što očekujem od sagovornika tvog profila. od tebe očekujem mnogo više jer te znam i znam šta možeš da doprineseš. kako će drugi, da li će, ko komentariše, ko ne komentariše, zašto ne komentariše, to je trivija i to nas samo odvlači od naslova topika.
što se tiče rasprave o stanju nauke u srbiji na sagiti, smatram da svaki sagitaš može da da određeni doprinos. ko god se oseća pozvanim i prozvanim.
na meni je da sve odgovore pažljivo pročitam i složim u neke svoje ladice. neko mišljenje će mi omogućiti da sagledam stvari iz druge perspektive, neko neće. što ne znači da i takva mišljenja nemaju vrednost za upotpunjivanje (moje) šire slike.
o stanju u srpskoj nauci na ozbiljnijem nivou, trebalo bi da se raspravlja na odboru koji sam linkovala ili u ministarstvu za nauku. problem je što je tamo sve manje onih koji su dovoljno fleksibilni i shvataju period u kome se srbija nalazi.
sagita nije problem.
Ne može svaki sagitaš da doprinese. Precenjuješ. Sagitaši su izgubili kompetentnost koju su imali. Reziduali su nezamjetljivi. Neću da nabrajam, ali na Sagiti praktično nemaš sagovornike. Lakše ćemo trtljati o "ravnoj Zemlji". Niko neće osetiti da Zukorlić nije bitan, nego da je bitna volja da se naučnom misli bavimo. Pamet sa kojom raspolažemo je neuništiva, samo moramo da je budemo svesni. Testtiram svesnost kroz kuvanje. Možda izgleda apsurdno, ali ako su splačine u istoj ravni sa višedecenijskim studiranjem kulinarstva, onda je jasno gde smo.
ne bih da izoftopikujem eliot topik, a vidim da bata ne pravi razliku između torlaka (ex-zavod za imunologiju, sad institut, teškom mukom navučeno) i centra za imunološka istraživanja koji je bio lociran na torlak brdu. :mrgreen:
topik: nauka u jugoslaviji juče (u ne tako davno doba kad su se još uvek otkrivali novi ljudski organi :lol: )
(https://www.znaksagite.com/diskusije/proxy.php?request=http%3A%2F%2Fi67.tinypic.com%2F294gq9s.jpg&hash=a68a17e6af03d7ba0aafd41f6c5429716c213daf)
(https://www.znaksagite.com/diskusije/proxy.php?request=http%3A%2F%2Fi64.tinypic.com%2F5vcaq9.jpg&hash=9c50e2d8081bf9dfd0e0534222998d1a373d5646)
Odličan primer za virtualnost. Taman nam se učinilo da postojimo, pa smo nestali. Imao sam taj trenutak, negde sedamdesetih godina, kada je izgledalo da smo iznad oblaka i da je vreme da domašimo veće vrhunce.
sedamdesetih se mislilo i da ćemo 2016. imati bazu na mesecu :)
btw, kako starim, sve više mislim da ta država nikad nije ni imala šansu da opstane, al o tome nekad negde.
Ostari već jednom.
Gotovo je sad, čekamo Vučićevu konferenciju o bijelim miševima!
https://www.cins.rs/srpski/research_stories/article/jorgovanka-tabakovic-plagirala-znacajan-deo-doktorata
hu d fak kerz da li je jorgovanka nešto plagirala? valjda bi trebalo da je bitnije da li je ovo čudo stvarno akreditovano:
"Tabaković je doktorirala 2011. godine na Fakultetu za uslužni biznis, Univerzitet Educons iz Sremske Kamenice, a teza pod naslovom "Instrumenti centralne banke - dometi i ograničenja na primeru Republike Srbije" ..."
(https://www.znaksagite.com/diskusije/proxy.php?request=http%3A%2F%2Focdn.eu%2Fpulscms-transforms%2F1%2FpilktkpTURBXy85YTZmYmJmOTI5NTllMDBmNjEwYjcyMzFmYTczOWNmZS5qcGeTlQLNAxQAwsOVAs0B1gDCw5UH2TIvcHVsc2Ntcy9NREFfLzFkNzRjYjQxNzA1OTUwNDM2NjI5Y2FiZDYwNmY1MGY2LnBuZwfCAA&hash=e339d1c917c5a5a1f99ace4d9d74ed3b39f11617)
Ljudi vole da studiraju!
Quote from: lilit on 21-12-2016, 19:20:45
hu d fak kerz da li je jorgovanka nešto plagirala? valjda bi trebalo da je bitnije da li je ovo čudo stvarno akreditovano:
"Tabaković je doktorirala 2011. godine na Fakultetu za uslužni biznis, Univerzitet Educons iz Sremske Kamenice, a teza pod naslovom "Instrumenti centralne banke - dometi i ograničenja na primeru Republike Srbije" ..."
A diplomirala u Prištini što je maltene u rangu privatnih fakulteta. Inače, taj EduCONS je poznat po tome što ga političari završavaju ako se ne varam. Za mene je najšokantniji bio momenat kada su naprednjaci ukinuli neki zakon po kome guverner mora da bude nezavistan. To nije radio Sloba ni žuti. Dotakli smo dno dna.
odličan članak o diletantima u ministarstvu za nauku i kriterijumima za vrednovanje akademskih postignuća u humanističkim naukama: http://pescanik.net/nekoliko-crtica-o-amaterskom-pravilniku/
:-? xuss :evil: :-x :-x :-x
O ne!
Jednog dana ćemo, uskoro i vrlo brzo da dobijemo nekompetentne naučnike koji neće uspeti da objasne ljudima da je zemlja planeta kruškastog oblika!!!
I ljudi će opet početi da veruju da je raaaaaaaaavnaaaaaa, neeeeeeeeeeee.......
Nisu to diletanti, pametno povećavaju učinak megadensa!
http://www.politika.rs/sr/clanak/370833/Opozicija-jaca-fabrike-ideja
Ovi iteletualci nikako dizumru bre
Tako i treba. Ima i Znak Sagite svoje kandidate. Elitna elita.
(https://twistedsifter.files.wordpress.com/2013/08/number_of_researchers_per_million_inhabitants_by_country.jpg?w=1490&h=700)
Radim neki article review... Šta da radim s likom koji navodi referencu ali ne stavlja tvrdnju pod navodnike?
U pitanju je 6-7 riječi koji su identični kao u originalu, a pritom ne krije autora
Npr
Marko Marković (2007) nalazi da su "Sagitaši više beli, žuti i crni nego obični ljudi"
On to radi bez navodnika a fraza je komplet od autora iz rečenice. Ali on i tvrdi da je od autora.
Naizgled bezazleno, a...?
Ne mora. Nije zatajio autora.
Dva puta je to uradio na jednoj strani, malo prećeruje, lijenost bre
Nego pazte čime se CIA bavi, bogtemazo
https://www.cia.gov/library/readingroom/docs/CIA-RDP86S00588R000300380001-5.PDF
naravno da je dozvoljeno ako navedeš autora. postoje stvari koje je nemoguće drugačije napisati (tipa: koji materijal i koje metode si koristio).
Jednom to čini tako što je referenca u prvoj rečenici, a fraza u narednoj rečenici. Odakle znam šta je u trećoj rečenici ili petoj strani
Pa valjda ne mora od riječi do riječi, bem li ga.
No, to mu i nije najveći problem...
Drage koleginice i kolege,
Pozivam vas da popunite upitnik o korišćenjuinterneta u Srbiji koji se nalazi na ovom linku http://bit.ly/2pHJpqn Upitnik je deo istraživanja koje sprovodim zapotrebe izrade moje doktorske disertacije. Cilj istraživanja je da se boljerazumeju načini na koje punoletne građanke i građani Srbije koriste internet,za koje potrebe, šta misle o sadržaju sa kojim se susreću na internetu i kakoprocenjuju sebe kao korisnike.
Takođe bih vas zamolila da upitnik prosledite svimaonima koji bi mogli da ga popune, posebno onima koji su stariji od vas, a koriste internet.
Hvala svima unapred!
Нема на чему.
Koliko drljanje po recenzentu preporučujete od 1 do 10?
1 da bude Nebojšin odnos prema Vučiću a 10 da mu objašnjavam pravopis.
Eh, ova Sagita stvarno propala... Bar da neko napujda i kae 11...
Pitala sam se kakva je recenzija u pitanju, daj bar nesto da gricnemo!
9
pa jebiga, argumentovano brani svoje stavove, ali uljudno, bez nasviravanja. dakle preporučujem drljanje tu negde oko petice, ne valja preterivati.
Ček, ko je u pravu, ti ili on? :lol:
Isto tako, jel recenzija pozitivna, da li zahteva manje ili veće izmene?
Recenziju sumnjam da piše neko ko hoće noge da mi polomi, a vjerujem da niko nikad nije bio toliko neupravu kao on ili ona.
Primjera radi, kritikuje mi rečenice koje idu otprilike ovako.
"Cobiss nalazi 6 naslova o X Y. Google Scholar obe fraze registruje u 66 naslova, koji su nerijetko nesaglasni u glavnim elementima, a teoriji XY je zamjeren i deficit Z (Referenca)."
1. Kritika: nije jasno koje fraze registruje Scholar
2. Kritika: nije jasno da li je Scholar koristio referisani autor ili ja.
3. Kritika: jel Scholar pretraživan na srpskom ili engleskom
4. Kritika: pošto kad recenzent ukuca XY u Scholar ispadne mu 38.000 radova a kad ja ukucam ispadne hiljadu puta manje
Naravno, zato što on ne koristi advanced search i izbacuje mu termine XY bilo gdje u tekstu umjesto u naslovu.
Što opet sugeriše da on procjenjuje istraženost teme na osnovu Scholara a ne svoga znanja.
No ovo je najbezazlenije ludlo, samo demonstriram šta ovaj lik radi od svakog mog pasusa, bogtemazo.
Žedan krvi...
E sad, ja sam odgovor počeo ko Dybuk, a možda i desetkom, no moraću da izbacim
"Nastradah na recenziji kao Šćepan Šćekić u jednoj epizodi Srećnih ljudi, kada je iskrvario više no njegov đed na Mojkovac."
Pa dobro, deluje da možeš da koriguješ rad pa da mu bude jasnije, a čini mi se da te ne košta ništa. Ako su mu zamerke ovog tipa, veži konja gde ti gazda kaže i ćeraj.
Edit: ovo za pretragu je važno, pošto je valjda ideja da metodologiju istraživanja opišeš tako da neko može da je ponovi, pa reci da su pretraživani naslovi.
To bi imalo smisla da ja "ispunjavam naučne standarde", no pozdravljen sam nogom u pedu.
Dakle, da je neko cjepidlačenje tipa koji hoće da mi popravi rad pa hajde, ali lik me patosiro.
A moje neslaganje sa stvarima koje iznosi je epohalno.
Jel odbio rad ili traži izmene?
Odbio, pegla me već dva kruga. Već sam pokrenuo akciju svetog petra, ako će da me razapinje da to učini naopačke. Žalio se redakciji, kreće procedura... Digo sam kuku i motiku, ne vjerujem u neki uspjeh, mada možda me redakcija iznenadi
Tako sam u dilemi da se dobro istovarim ili da budem umiljato al neumoljivo jagnje, što sam bog zna da ne znam da radim.
Quote from: tomat on 15-06-2017, 00:18:31reci da su pretraživani naslovi.
Al to i piše: obe fraze registruje u toliko naslova članaka. Bukvalno tako.
Vidiš da liku kao nije jasno koje fraze Scholar registruje, a lijepo piše XY.
Nači, to je samo djelić ovog mlina sa milion vjetrenjača, da se udavim u čistim banalnostima, smijurija je da ga nije mrzilo da nakanta 6 strana ovoga
Kaem ti ovo je dr Evil mom Ostinu Pauersu.
Pa shvatila sam da pitaš, ali sugerišeš da odaberemo 10-ku :lol:
Možeš da budeš i neumoljiv i kulturan/fin, ako je ovo 3. put da se ćerate, cepaj, izloži sve zamerke.
Stvarno ima gramatičkih grešaka? Vau. Pomeni i to, al na finjaka. :lol:
Istini za volju, tomat čini se ima iskustva, pa je bolji savetnik, kod mene ovo komon rejdž. :lol:
Ona paralela sa Srećnim ljudima svakako nije najsrećnije odabrana...ne znam s kim imaš posla, ali ja bih izbegavala takve reference. Suvlji pristup nek ti bude.
Jel on jedini recenzent, imaš li drugog, trećeg?
Sad kad sam se žalio javljeno mi je da ću dobiti drugog, kojem se šalju sve verzije rada, recenzije i moj odgovor. Pa i to je čudno, nema više recenzenata odmah, mislim i jeste i nije praksa...
Nisam ja s njim/njom do sada komunicirao, prosto šta je tražio ispunio sam mu, čak iako nisam smatrao bitnim. Udovoljavao sam mu kako je vezo konja. Umjesto toga, on je sada našao sasvim drugu kritiku, pa nešto što uopšte nije spominjao kao problem u prvoj recenziji u drugoj je krupan problem. Realno, ne znam ni da li to mogu da se dopisuju kritike, realno ja nikad ovakvu kritiku nisam dobio... pritom je nemoguće da on to vidi tek u drugoj recenziji kad bode oči u radu.
Naravno, to s Šćepanom je išćerivanje zlih sila iz mene, čistilište, mada realno jest bitku iz Igre prestola kasapanu lik napravio, brate ja kad recenziram nemam pametnija posla nego da najašem na pisca
Ne znam kako da objasnim, ja uopšte ne vjerujem da je ovo ni dobronamjerna ni istinoljubiva kritika, kao mi se prosto ne slažemo kao Koštunica i Đinđić pa se peglamo. No ja uopšte ne znam šta je ovaj lik. Nači ne ko je no šta je, kao šta on uopšte zastupa, koja je poenta ovoga što radi, šta on misli da je stvarno istina ako već moje nije. No samo rovi i rovi u mraku, ne zna đe ide, al važno je da je reko da nešto ne valja, da nije duboko sagledano, da nije korektno ispitano, da je površno upleteno...
kao da pričam sa biohemičarom.
Quote from: Pizzobatto on 15-06-2017, 00:43:44
Quote from: tomat on 15-06-2017, 00:18:31reci da su pretraživani naslovi.
Al to i piše: obe fraze registruje u toliko naslova članaka. Bukvalno tako.
Jel u ovom grmu leži zec: da fraza i riječ nisu sinonimi?
Nači teorija evolucije se ne sastoji od 2 fraze?
pa fraza bi trebalo da bude grupa reči sa nekim značenjem. ako si tražio teoriju evolucioje, pretpostavljam da si tražio "teorijeu evolucije" (obe reči), jer ako ukucač u srč teorija evolucije on izbacuje rezultate i gde su zajedno i gde je jedna od reči. da nije tu razlika u broju rezultata?
da, razlika je nesporno u tome, ja sam preko advanced search tražio obe riječi isključivo u naslovu, on je samo preko prve strane Scholara ukucao to isto, bez prilagođavanja pretrage
to je jasno, no ako fraza i riječ nisu sinonimi, onda me on pegla na formalnosti najstrašnije hahah
EDIT
čak i tvoj thesaurus za riječ phrase izbacuje, doduše kao posljednju, riječ word
mislim, ovo su najnebitnije stvari, ali se vidi njegov modus operandi, cijepanje dlake zarad cijepanja dlake.
vikipedija kaže da je to grupa reči
https://en.wikipedia.org/wiki/Phrase
verovatno bi Jape imao tu šta da kaže.
a ako si tražio obe reči, onda napišeš da je tražena "teorija evolucije" (tako, pod navodnicima). radio skoro sa nekim likovima neki pregled literature, gde je metodologija pretrage bila dosta detaljno objašnjena, ali je recenzent tražio da objasnimo kako je izgledala matrica analize (dakle, jedan red jedan rad, pa šta je onda bilo po kolonama, odnosno šta je sve iz rada izvlačeno kao značajno - na primer, definicija, konteks, definicija iz konteksta, za koje koncepte se definicija vezuje, ...). a pre toga smo poslali rad u neki drugi časopis gde je recenzent rekao da smo propustili da uključimo neku literaturu koju je on smatrao značajnom, a to je otprilike kao da smo se mi bavili teorijom evolucije, a on zamerio jer nismo uključili neke značajne knjige iz lingvistike. pri tome, u tom materijalu koji nismo uključili se kao autor izdvaja jedan lik, pa je pretpostavka da je on recenzirao rad i zamerio što njega nismo pomenuli.
bilo je i da mi na lošem engleskom kaže da se u radu mora popraviti engleski, i tako...
wiki kaže i "In linguistic analysis, a phrase is a group of words (or possibly a single word)" al naravno u nekoj sintaksi o kojoj pojma nemam... nije sporno, lijepo da čoek kaže da izmijenim tu riječ, no ima taj pristup "a koje fraze je Scholar registrovao" kao da u prethodnoj rečenici ne piše "teorija evolucije"
znači, ja mogu legitimno da pomislim da on nije ni skonto prethodnu rečenicu, ili da u stvari kopa već novu rupu. Ne znam ni da li da mu priznam to za frazu i riječ, Đape pomagaj!
A možda ću samo to da mu pustim. Kao, eo ti da budeš za nešto i u pravu.
Naravno, Scholar čak nisam ni spominjao nego mi je nametnut. Ne treba mi Scholar da bih znao koliko je oblast istražena. On je taj koji pojma nema jer tvrdi da postoji 38.000 članaka o tome.
Ima raznih recenzenata, ali nikad ovakvih. Imao sam, citirao sam jednog autora iz djela drugog autora, traženo mi je da nađem original. A citat je u prvom djelu iz njemačkog prevoda knjige koju nemam, i ne znam ni stranicu, pa na kraju na engleskom treba znati koje riječi su isto prevedene, pa koga zanima starateljska i protektivna su iste riječi ali nema tog pdf searcha koji će to naći.
Ali čak i kad me tako delje postoji svjetlo na kraju tunela, u smislu uradi to i prošo si....
Jel ti jedan od ciljeva rada da prikažeš da je oblast dovoljno istražena? Ako jeste, moraš nekako tu tvrdnju da potkrepiš (broj radova, broj citata,...).
Ne, ja sam bez ikakvih referenci napisao da nije još teorija dovoljno istražena i razvijena, te da ću ispraviti neki njen deficit.
Dobio sam pitanje kako nije istražena kad postoji tri miliona radova, koje je ovaj iskopo pogrešnom upotrebom Scholara, jelte.
I sad treba da mu objasnim da on ne zna ni teoriju ni scholar, a oće da me delje za pravopis.
Pa jebemliga, i to da nije istražena treba nekako da potkrepiš. Ok je što to ti (intuitivno?) znaš, ali treba pružiti konkretne podatke.
A broj hitova kod srča ne mora da bude značajan. U nekom radu koji smo skoro pisali smo sa preko hiljadu radova došli na 200, odnosno na nešto više od 60 koji su za istraživanje relevantni
Edit: hoću reći da ne bi trebalo da ostaviš prostora da ti on uputi taj kontraargument, odnosno da slobodno tumači ono što si uradio. Dakle, jasno kažeš kako je proverena iatraženost teme, i na taj način pokažeš da jeate ili nije istražena.
Hoćeš da braniš mog recenzenta! :)
Pazi, zamisli da ti lik, koji ti odbija rad jer ne ispunjavaš standarde, kaže da je lin proizvodnja potekla iz Zimbabvea. I kaže ti da istražiš taj Zimbabve.
Ja ne znam kako na to odgovorim bez potezanja teške artiljerije. Povrh toga dolazi ova tehnička priča o Scholaru, jer on kad ukuca lean Zimbabve njemu ispadne 38.000 rezultata, kontaš? :)
Edit
Naravno, ovo gore nema smisla jer je za moj rad nebitno je li ta teorija razvijena ili ne, ako ona pripada jednoj a ja drugoj paradigmi ona je slijepa za mene.
Tako da ja radim na tome da rekonstruišem neke stvari sve i da su najrazvijenije na planeti, jer one su razvijene u pogrešnom pravcu.
Dokazivanje dal je istraživana mnogo ili malo u pogrešnom pravcu je ipak sporedno pitanje. Al eto, on je moju opasku, koja je ispravna, uzeo kao nešto najbitnije.
ma ne branim ga, samo oću da kažem da oni traže nešto za šta mogu da se uhvate, makar to bila i glupost.
onda mu uljudno reci to što si reko meni, da za rad nije bitno šta već, i da je težište rada nešto drugo.
Niko me ne podržava za akciju, sve uljudno, pristojno, đe su stara dobra vremena...
(https://www.znaksagite.com/diskusije/proxy.php?request=http%3A%2F%2Fwww.filmovi.com%2Fslglv%2F300_238.jpg&hash=4357b1b946cd6761a31e33afe79e371456459f3c)
Problem je i sljedeći: što da mu ja objašnjavam to što on ne zna? Bre čista industrijska špijunaža.
ček da vidimo još lilit šta će da kaže.
Quote from: Pizzobatto on 15-06-2017, 18:07:22
Niko me ne podržava za akciju, sve uljudno, pristojno, đe su stara dobra vremena...
Ja bih te podržao, ali se ne računam.
(https://cdn.inserbia.info/today/wp-content/uploads/2016/05/bata-zivojinovic-valter-21_620x0.jpg)
Quote from: tomat on 15-06-2017, 18:27:21
ček da vidimo još lilit šta će da kaže.
prvo da čujemo od bate o kom časopisu se radi i kakva je struktura rada? pretpostavljam da imaš introduction u kom moraš da navedeš sve relevantno dosad urađeno u oblasti?
kao recimo u ovoj, juče objavljenoj, lepoti
http://journal-cdn.frontiersin.org/article/270959/files/pubmed-zip/versions/1/pdf
xrofl
poz,
biohemičar po osnovnom obrazovanju. lol
mnogo tražiš, biohemičarko!
Bolje liječite te hlamidije no što recenzirate po društvenjačkim časopisima!
Ma rad je bre tojota, u prvom pasusu recenzije me kritikuje što od ovoga ne napravim dva rada. Kao sabijeno to mnogo...
e, a kako izdelite kontribjušn? mislim, vidim da je TB tu dosta ušestvovao/la, a nije ikuali contribjutid, čak je na kao poslednji potpisan.
jebote, dva meseca od sabmitovanja do prihvatanja, ja na prvi krug recenzija čekam po godinu dana :(
bato,
možemo da palamudimo do sutra al za precizniji savet (koji ne tražiš :lol: ) bilo bi neophodno da dobijemo uvid u:
1. rad (tojotu)
2. recenziju (enterprajz?)
3. časopis u koji si poslao rad
tomat,
TB nije učestvovala kolko piše (to je i politika plus lova) al je šef od big projekt pa je poslednja i corresponding. tako se to piše. big šef je obično poslednji na radu.
što bolji časopis, kraće traje recenzija. plus, na kraju saznaš ko su ti recenzenti + editor.
inače, probao da unesem danas neke podatke u bazu istraživača Dositej, bokte ko je ono koncipirao. obavezna polja broj i volumen, pa šta god da unosiš (na primer, broj i volumen se traže kada unosiš podatke o disertaciji, kao i naziv publikacije!?). odakle mi broj i volumen za zbornike sa konferencija?
edit: meni iskustvo drukše, poslali u M21, evo peti mesec kako čekamo. prethodni u M22, skoro godinu dana :( editor od starta znam ko je, recenzenti jok.
Pitam samo jel se ko dobro džapao s recenzentima ili sve uljudno kako tomat kaže!
džaba sad da idem u detalje rada koji je nešto interesantniji od hlamidije!
e, a realno, ovaj uvod ste sve reference prepisivali iz apstrakata, priznajte! ;)
nažalost ne nas-rofl
znam skoro napamet sve što piše u citiranim radovima. lol
naravno da se džapam (uljudno) s recenzentima kad su argumenti na mojoj strani. on recenziju na 3, ja odgovor na 20 strana. xrofl al sve uz navođenje literature koja potkrepljuje moje argumente.
@tomat,
zbornike s konf ne unosim niđe. to se tu još uvek računa 0,5?
šta je dositej?
dvaes strana, ja imam osjećaj da bih mu samo dao još materijala da gradi vetrenjače
škrtih četiri spremih
valjda toliko.
dositej je neki jedinstveni informacioni centar ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja. traže da uneseš sve iz prethodnih pet godina, a zahtevi budalasti.
thanks za info.
btw, meni su najbolje tzv. interaktivne recenzije. rivjueri prvo dobiju 3 nedelje da daju prve komentare, a onda se uključi "interaktivni rivju" panel gde razmenjujete municiju kao na forumu (skoro :lol: ) dok rivjuer ne kaže da je zadovoljan odgovorima.
korisni saveti za one koji kreću s pisanjem: http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0264410X16311963
http://aquamarinepress.com/Cosmologies%20in%20Transition.html
dobra mustra ako poželite da se zahvalite ministarstvu za nauku
(https://www.znaksagite.com/diskusije/proxy.php?request=http%3A%2F%2Fi63.tinypic.com%2F2z80vag.jpg&hash=1881de408daefc8ae0e80292f1faa2b82d490be0)
Ех, кад би и наши научници имали таква cojones.
Naši naučnici prodaju muda za bubrege!
Quote from: Pizzobatto on 21-07-2017, 23:25:53
Naši naučnici prodaju muda za bubrege!
Или бубреге за муда. :idea:
Quote from: Truman on 21-07-2017, 23:29:38
Quote from: Pizzobatto on 21-07-2017, 23:25:53
Naši naučnici prodaju muda za bubrege!
Или бубреге за муда. :idea:
Ne samo naši, ne samo naši.... Internet je pun clickbait "stručnjaka", "eksperata", "naučnika", "magistara", "doktora"....
Što reče Dino Merlin, Sve je laž....
Milioneri iz Beogradske poslovne škole (http://javno.rs/istrazivanja/milioneri-iz-beogradske-poslovne-skole)
Quote from: Meho Krljic on 29-07-2017, 06:58:28
Milioneri iz Beogradske poslovne škole (http://javno.rs/istrazivanja/milioneri-iz-beogradske-poslovne-skole)
Poslovna škola? Ahahahahahaha. Tutnem ovde, dodam onde, malo namignem, i eto diplome ekonomskog stručnjaka za vođene "Trotter Independent Trading Systems", a sve u skladu sa Liberalno Libertijasnkom Veberštinom i rahmetli Margaret Tačer, naravno u verziji za Smrda Mudiće...
https://www.weforum.org/agenda/2017/05/which-countries-provide-their-citizens-with-the-best-higher-education/
Abstract
For the last 100 years, Western colonialism has had a bad name. It is high time to question this orthodoxy. Western colonialism was, as a general rule, both objectively beneficial and subjectively legitimate in most of the places where it was found, using realistic measures of those concepts. The countries that embraced their colonial inheritance, by and large, did better than those that spurned it. Anti-colonial ideology imposed grave harms on subject peoples and continues to thwart sustained development and a fruitful encounter with modernity in many places. Colonialism can be recovered by weak and fragile states today in three ways: by reclaiming colonial modes of governance; by recolonising some areas; and by creating new Western colonies from scratch.
Keywords: Decolonisation and colonisation, capacity-building, humanitarian interventions, fragile states, governance
http://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/01436597.2017.1369037
генијално...ђура ће ти опростити што те је тукао
http://youtu.be/xUcOxU4x_LM
Са овим што је рекао да факултети треба самостално да одређују цене студирања се никако не слажем, јер то би онда биле приватне високошколске установе. А да ли је тачно да 30-40 посто студената нема одговарајуће интелектуалне способности то немам појма, не бих у то улазио. Он говори из позиције надобудног професора.
ovaj čovek je iz grupe onih koji ne shvataju uzroke, a kao nude rešenja. mislim, sve o čemu priča su stvari o kojima treba da se diskutuje, al logika (i verovatno vrlo opasna neinformisanost) mu je pogrešna da pogrešnija ne može biti. fascinantno.
Sve to super, ali je problem što nedostaje posla za tehničare, odnosno ljude koji su završili srednje stručne škole
Quote from: lilit on 25-09-2017, 08:14:51
ovaj čovek je iz grupe onih koji ne shvataju uzroke, a kao nude rešenja
nije moglo bolje da se sroči
da ne pričamo da li bi on bio tu gdje jeste s ovim "rješenjem" koji nudi :)
Misim, ša reći o neoliberalizmu, kada Pavlovićev bog Ludvig fon Mizes tvrdi da su u 19. vijeku djecu zapošljavali u rudnicima da bi kapitalisti pomogli svim porodicama da se prehrane, i da bi ta djeca umrla od gladi da ih dobri biznismeni nisu zaposlili :)
to su te DJB glavolomke
Upravo sam se vratio sa IWA-inog (International Water Association) godišnjeg kongresa, gde sam čuo zanimljivu činjenicu da sve više njihovih naučnih časopisa ide ka open-souce izdavaštvu. Znate li kakva su iskustva u ostalim granama - medicini, na primer?
Kakvo je to open source izdavaštvo?
EDIT: Da se ne misli možda na open access izdavaštvo?
lupetam. naravno.
medicina ovdje
http://scindeks.ceon.rs/Journals.aspx?lang=sr
domaći časopisi su svakako prilično otvoreni, to ovi stranci naplaćuju pa se mora preko sci-huba dolaziti do tekstova
naravno, očigledno sam i ja pogrešno skonto pitanje, mada sam tačno odgovorio! 8-)
u svakom slučaju, dok je sci-huba, baš nas briga jesu li oni open access, source ili nešto treće
najdraži mićo! :lol:
oporavljam se od 3 dedlajna juče, od toga jedan mini projekat sa srbijom (bilaterala), pa samo kratko.
evo linkovi, već smo pričali o open accessu. scientific community apsolutno podržava ta stremljenja. naravno, lako je meni palamuditi iz perspektive kad mi aus ministarstvo plaća troškove publishinga jer je strategija aus nauke open access i freedom za nauku.
http://www.znaksagite.com/diskusije/index.php?topic=12098.msg617037#msg617037 (http://www.znaksagite.com/diskusije/index.php?topic=12098.msg617037#msg617037)
http://www.znaksagite.com/diskusije/index.php?topic=15067.msg677429#msg677429 (http://www.znaksagite.com/diskusije/index.php?topic=15067.msg677429#msg677429)
btw, ovogodišnje iskustvo sa srpskim ministarstvom i bilateralnim projektima ću da opišem nekad, hilarious. ponekad se i iznenadim pod stare dane, a mislila sam da to više nije moguće.
Quote from: Pizzobatto on 25-09-2017, 13:03:18
Quote from: lilit on 25-09-2017, 08:14:51
ovaj čovek je iz grupe onih koji ne shvataju uzroke, a kao nude rešenja
nije moglo bolje da se sroči
da ne pričamo da li bi on bio tu gdje jeste s ovim "rješenjem" koji nudi :)
Misim, ša reći o neoliberalizmu, kada Pavlovićev bog Ludvig fon Mizes tvrdi da su u 19. vijeku djecu zapošljavali u rudnicima da bi kapitalisti pomogli svim porodicama da se prehrane, i da bi ta djeca umrla od gladi da ih dobri biznismeni nisu zaposlili :)
to su te DJB glavolomke
DJB je zanimljiv fenomen, u smislu, čak znam neke koji su za njih glasali a ok su u glavi. nas-rofl
meni je DJB uvek bio nemoguća opcija, mislim, da dilujem s čovekom koji je procenio da je ulazak u vučićevu vladu dobra stvar (iz bilo kog razloga)? pa sorry al nein.
postoje stvari koje se ne rade i stvari koje se rade. posledice slede, kao i uvek u životu.
prvo misli, pa delaj. otherwise, izgubićeš i one koje si na jedvite jade nahvatao.
Ma, pričali smo, ali sada prvi put vidim na delu da i međunarodne organizacije imaju ogromnih problema da isprate open access.
Godišnji prihod IWA-e se smanjuje, prebacuju delom troškove na autore, gube članstvo... A oni bi trebalo da su ispostava krupnog kapitala.
Nama nema pomoći, nisam na to mislio.
ma i pričala sam o globalnim procesima, to o "vama" je bila mala digresija.
open access je za nauku "a must" i ozbiljne države nalaze načine da pokriju cenu objavljivanja. recimo, da se sad desi da mi prihvate rad u frontiers in immunology, veruj mi da bih uzela kredit da platim da svi mogu da ga downloaduju. sreća pa živim u zemlji gde ne bih morala da uzimam kredit već bi ministarstvo za nauku sve troškove vrlo rado preuzelo na sebe (fakt da nešto bude prihvaćeno da ga objave frontiers je samo po sebi bitna stavka. imaš interaktivni review pa direktno komuniciraš sa rivjuerima, oni na kraju procesa ne budu anonimni već im se imena pojave na tom radu i onda nema zezanja jer ceo svetski naučni komjuniti procenjuje da li je to što si pustio u štampu dobro ili nije a ljudi na tom nivou već neće ne rizikuju).
e sad, kako će sve to sa open accessom dalje da ide, nisam pametna. ti naravno ne moraš da šalješ radove u open access časopise, i dalje je najveći broj časopisa ne-open-access i ne plaćaš (ti u stvari ne plaćaš da te objave već da to što će da se objavi bude dostupno svima + da ti drugi ne moraju da plate izdavačima da pročitaju tvoj rad).
moje humble mišljenje je da naučni radovi moraju da budu dostupni i mojoj babi u zimbabveu, tako da je open access approach u tom kontekstu i na duge staze jako bitan, a sci-hub vidim kao prelaznu fazu. :mrgreen: :lol:
evo malo: https://www.frontiersin.org/about/open-access
E, da vidimo, sad kad su izmenjeni Zakon o visokom obrazovanju i Zakon o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja, šta kažu jedni a šta drugi:
Ukidanje autonomije univerziteta u mukloj tišini (https://www.istinomer.rs/clanak/2108/Ukidanje-autonomije-univerziteta-u-mukloj-tisini)
što se tiče zakona, tačno je, ali, jbg dragi mehane, "opozicija" im je dala legitimitet, a znali su kako će da izgleda. tako da, eto, sad kad osvoje vlast imaće zakon kakav im odgovara. :lol:
mislim, kad je DS postavljao polića za dekana HemFaka, onda nije bila narušena autonomija?
naravno, ovo ti je analiza osobe koja je daleko i glasa 15.10. na k.u.k. izborima, te je treba uzeti sa rezervom. napredak možda tek dolazi!
Šta su sve uradili pod maskom autonomije, i šta će ovi uraditi s novim zakonom, to kao da se kao Pešićka pitamo jel bolji Kurta ili Murta.
Da, pa ja sam svakako toliko udaljen od svakog obrazovanja da nemam nekakvo posebno mišljenje uan uej or di adr, ali valja da se ovo ima na umu za vas koji ste tome bliskiji.
A sad da vidimo da li će naši da dobiju Lilitine makar u fudbalu... :lol:
nemojmo biti lažno skromni :lol:, tvoje mišljenje/info uvek uzmem u obzir kad razmišljam o datoj temi, al manimo se komplimentiranja jer to ide without saying.
što se tiče srbije, pa i u fudbalu, ona je negde oko bečkog kongresa plus minus koja godina gore dole. taj vremenski frejm i sentiment. jbg, biće bolje u drugoj reinkarnaciji.
Quote from: lilit on 07-10-2017, 13:42:56
što se tiče srbije, pa i u fudbalu, ona je negde oko bečkog kongresa plus minus koja godina gore dole. taj vremenski frejm i sentiment. jbg, biće bolje u drugoj reinkarnaciji.
Svidja mi se sto spomenu reinkarnaciju, i naravno - potpuno se slazem.
Inace, nemam sta da doprinesem temi. Nastavite slobodno.
dobili lilitini, al zaslugom našeg, tako da svi zadovoljni :lol:
Quote from: Pizzobatto on 06-10-2017, 21:15:20
Šta su sve uradili pod maskom autonomije, i šta će ovi uraditi s novim zakonom, to kao da se kao Pešićka pitamo jel bolji Kurta ili Murta.
naravno. pitanje je samo kada će (i da li će) stanje da se poboljša. ja ne vidim kako, odnosno, mislim da će trebati puno vremena čak i ako se sutra krene sa suštinskom reformom. a neće.
što se tiče nauke, previše ljudi svesno šalje radove sa "delimično lažnim i nereproducibilnim rezultatima" ("bitno je samo da znamo šta smo slagali", čuh juče od koleginice sa BG fakulteta, al toga ima i u belom svetu) i zatrpani smo gomilom shita.
problem je i što imaš preveliki broj ljudi koji pričaju o tome, a sami nisu u stanju da razdvoje shit od dobrih stvari.
i to je jedan krug koji se nikad neće odmotati, al tako je verovatno uvek bilo.
no, uvek se na kraju potvrdi/opovrgne svaki bitan scientific finding, a blam kad moraš da povučeš rad koji si objavio je bar neka satisfakcija za ostatak komjunitija.
hm, moguće da sam i tu u utopiji, ta vrsta blamaže je verovatno precenjena kategorija. nas-rofl
Ozbiljan mehanizam povlačenja rada ovdje je utopija, laganje s reproducibilnim rezultatima je čak previsok kriterijum, kad bi padali ko kruške i na elementarnim stvarima.
U društvenim naukama (i to su nauke haha) nametnuti marksizam kao dogmu 8-)
ništa nametanje, samo ljubav. :lol:
(https://www.znaksagite.com/diskusije/proxy.php?request=http%3A%2F%2Fi63.tinypic.com%2F2llogo0.jpg&hash=a62f37360af5f05e4716c9b8d60404b9039c7106)
S ljubavlju kažnjavati autore nemarksističkih radova!
danas načuh da projekti neće biti raspisani i da će vam produžiti ove trenutne do 2020.
neko zna nešto?
Pesničenje (http://pescanik.net/pesnicenje/)
,,Uvozili smo Albance" (http://pescanik.net/uvozili-smo-albance/)
O dualnom, jelte, obrazovanju.
ja ne kontam ovaj njegov rent, a slušao sam ga i pre koju nedelju na Radio Aparatu gde se takođe dohvatio ove teme.
nije mi jasno šta sad on predlaže, odnosno koju tezu brani. ako nisi u sistemu dualnog obrazovanja, Simens te neće otpustiti? ili ako te otpusti biće ti bolje nego ovom što je prošao kroz dualno obrazovanje jer... šta? mislim, kako je čovek koji nije prošao dualno obrazovanje u boljoj poziciji u pogledu izvesnosti njegovog posla? drugo, završiš za bravara u ne-dualnom obrazovanju, radiš u firmi 10 godina, dobiješ nogu, oćeš da radiš nadalje kao zavarivač jer se bravari sada slabo traže, pa opet mora neka prekvalifikacija.
nije mi jasno ni ovo "obučen za konkretan posao". pa nije li poenta zanata i tehničkih školi da te obuče da nešto konkretno radiš? bilo i do sada prakse, pa su se tu radili neki konkretni poslovi? naravno, ako završiš recimo elektrotehničku školu, imaš neko šire poznavanje elektrotehnike nego što zahteva neki "konkretan posao", pa si fleksibilan u smislu samog posla koji ćeš da radiš. ali ne vidim kako to nije slučaj i sa dualnim obrazovanjem.
meni smeta što se to dualno obrazovanje kalemi na naš sistem, za koji mislim da nije spreman da to iznese. šta raditi sa onoliko mašinskih škola u, recimo, Beogradu, kada nema firmi koje bi sve to mogle da dualno obrazuju?
Imao bih štošta o dualnom obrazovanju, ali sam za danas potrošio. Ukupno - treba i uvek ga je bilo.
u Americi je za vreme II sveckog rata razvijen trening unutar industrije (TWI), koji je bio zamišljen da brzo stvori kvalifikovane radnike, jer su kvalifikovani otišli na front (pa su počeli da rade u fabrikama žene i crnje). dakle, nisi morao da imaš školu, na poslu bi te naučili šta i kako da radiš. i vele da je to pomoglo da se da se dobije rat koliko i rokanje po frontovima. posle TWI preuzeli japanci, i znamo šta je dalje bilo.
dakle, u tom smislu, nije mi jasno šta ovaj lik zamera dualnom obrazovanju.
Kao neko ko ovakve teme prati samo iz povelike daljine (a i u obrazovnom procesu je poslednji put bio pre mnogo decenija), meni se čini da je ur-zamerka konceptu dualnog obrazovanja ta da ono proizvodi uskospecijalizovane kadrove za svet u kome uske specijalizacije sve manje garantuju zapošljivost. Još ako je u Srbiji to vezano za fabriku koja će raditi dok ima subvencija a posle neće, onda to deluje kao loša procena. Ali opet, kažem, nemam mnogo dodira sa temom.
Ali zar to nemamo i sada? Čovek radi uskostručan posao 15 godina i šutnu ga, kakva razlika da li je završio dualnom ili nedualno (mada je, što reče scallop, tog dualnog u ovom ili onom obliku vazda bilo, eno svako malo su nam na fakultetu kelneri i kuvari iz ugostiteljske škole koji su na praksi u Palasu).
Ok, ajde da kažemo da razumem, al šta ćemo sa tehničkim školama sada? Kako je bolje ako se ne uvede sistem dualnog obrazovanja? Zašto je svršenih mašinbravar sada bolji od mašinbravara u dualnom obrazovanju? Šta je njegova prednost?
Možda Ilić misli da bi tehničke škole trebalo ukinuti, da je to prevaziđeni, šta li je...
Priča o dualnom obrazovanju je starija od većine vas koji diskutujete. Razlika je samo u tome kako ga zovete. Osnovna ideja je da se poveže školstvo sa budućim poslodavcima. Nekada se zvalo usmereno, pa je i Šuvar drljao na tu temu. Zvrčka je što poslodavci nikad nisu bili spremni da se obavezuju. Treba pomenuti i da su menadžmentska iskustva po tom pitanju podeljena između zapošljavanja finalno obrazovanih ili malo manje obrazovanih, pa da ih doteraju po svom konceptu. Tako da je Tomat u pravu jer smo suviše malo tržište za specijalizovane zanate, a i nismo u situaciji da idemo za radnim mestom. Zbog toga ja ovu raspravu vidim kao političku, a tu nema argumenata.
Nije baš u Srbiji "danas", nego pre jedne decenije, al zgodno da se setimo:
SUVI GENIJE: Potpredsednik Skupštine Vladimir Marinković završio doktorske studije za 11 meseci! (http://www.kurir.rs/vesti/drustvo/1640615/suvi-genije-potpredsednik-skupstine-vladimir-marinkovic-zavrsio-doktorske-studije-za-11-meseci)
možda ipak pre da se zapitamo kojim mehanizmima nam je kurir postao relevantan izvor informacija? :lol:
Курир је врло често релевантан извор информација, тј. пише оно што тзв. пристојни медији не смеју.
well, teško da mislim da postoji kategorija "pristojni mediji" al to nema veze s ovim što rekoh.
prosto, kurir se pokazao i dokazao, a vuk dlaku menja, ćud nikad. najkraće, jednom dno, uvek dno. tu nema kompromisa.
Избегавам да гледам ствари црно-бело. За неке ствари јесу дно, с друге стране када је реч о писању о корупцији у редовима политичара ту нису тако лоши.
Quote from: Truman on 28-12-2017, 16:58:27
Курир је врло често релевантан извор информација, тј. пише оно што тзв. пристојни медији не смеју.
Pa dobro, to ne znači da je relevantan izvor informacija.
ma dobro, truki tako, ja ovako. ne moramo u svemu da se slažemo. :lol:
da, svet nije crno-bela kategorija u startu, al kad se dno iskaže & dokaže, onda tu ostaje za vjek vjekova. i da, ja nisam moj drug meho i ne propagiram toleranciju. nas-rofl
Ma, Kurir je dnodna, naravno, samo u trenutku kad sam ono kačio bio sam u nekom prolazu i nisam imao vremena da guglam neki pristojniji medij za istu informaciju. Kriv, osuđen, pucajte.
(https://s-media-cache-ak0.pinimg.com/originals/4a/96/82/4a9682e31a7cd129f408f452fcf29677.gif)
xrofl
Quote from: Meho Krljic on 28-12-2017, 18:04:21
Ma, Kurir je dnodna, naravno, samo u trenutku kad sam ono kačio bio sam u nekom prolazu i nisam imao vremena da guglam neki pristojniji medij za istu informaciju. Kriv, osuđen, pucajte.
Бацићу се испред тебе док буду пуцали!!!
Eto šta su pravi ljudi! Više takvih nam treba ovde!!!
https://www.b92.net/zivot/nauka.php?yyyy=2017&mm=12&dd=28&nav_id=1341141
Čovek je sve rekao...
Malo me zbunjuje to povezivanje Rolsa sa liberalizmom, pošto ja, doduše laik, Rolsa shvatam upravo kao opozit liberalizmu u smislu da on ne zastupa ideju slobode kao temelja društva već joj suprotstavlja ideju pravičnosti.
Quote from: akhnaton on 28-12-2017, 20:00:11
https://www.b92.net/zivot/nauka.php?yyyy=2017&mm=12&dd=28&nav_id=1341141
Čovek je sve rekao...
А коментатори испод да Србија везе нема с либералном државом. Мада можда се критика интервјуисаног односила само на ситуацију у свету.
Liberalizam nije neoliberalizam koji je dominantan u svetu. Neoliberalizmu nije potrebna ni država (osim kad zasere pa istaknu parolu "to big to fall"), pa joj ne trebaju ni društvena istraživanja. Posle čitanja ovog teksta imam ozbiljne rezerve prema tom institutu.
On i misli na neoliberalizam ali ga zove "moderni liberalizam". Neoliberalizam se totalno zalaže za jaku državu tipa Vučić, puna usta države, ali to nije socijalna država.
Rols je mislim neshvaćen, jer ga čak i neki neoliberali prisvajaju ali je pitanje kako ga tumače.
I onda ako je ovaj pročitao kako npr Hajek hvali Rolsa, praktično prebrzo zaključi da je Hajek stvarno u pravu kad kaže da je neoliberalizam kompatibilan s Rolsom.
Ali to je i jasnije kad spominje Marksa, jer Rols je ipak građanska opozicija neoliberalizmu, što je previše slaba opozicija, koja često nesvjesno i sama fura neki neoliberalizam.
Quote from: Pizzobatto on 28-12-2017, 23:02:02
Neoliberalizam se totalno zalaže za jaku državu tipa Vučić, puna usta države, ali to nije socijalna država.
Vi sa FPN imate opasan defekat u procenama. Neoliberalizam je protiv države uopšte, da ne pominjem jaku državu. Globalna ekonomija u kojoj ne prepoznajemo vlasnika (i odgovornog) je cilj i tekovina neoliberalizma. Zaboravio si šta smo objašnjavali Borisu pre nego što je zbrisao. Vučićeva država je bastard.
Neoliberalizam je protiv demokratije, ne protiv države. Upravo taj Hajek je za Pinočeov Čile govorio da obezbjeđuje veću slobodu nego masovna demokratija.
To da je neoliberalizam za slobodno tržište je varka. Tržište uopšte nije slobodno.
Što bi reko Berni Sanders: It's rigged.
Neoliberalizam je protiv bilo kakve društvene inicijative. Naravno da je slobodno tržište varka, kao i sve inicijative koje dodatno usitnjavaju društvo. Politička korektnost, floskule o globalnom otopljavanju, LGBT, besomučno umnožavanje nefunkcionalnih inicijativa i tako redom. Što sitnije to neotpornije na globalni pritisak. A taj Hajek i priča o Čileu je svinjarija gde je ubistvo legitimnog predsednika i zavođenje diktature proglašeno dobrim delom. Sad su se utrtili jer su sve šanse da izmišljeni dolari i svetski dugovi nestanu. Svet nije čigra da se vrti na jednoj tački.
Pa dobro, ali poenta je samo da to praktično ovaj lik iz instituta i kaže.
Neoliberalna država guši društvenu nauku jer je vidi kao opoziciju.
Quote from: Pizzobatto on 29-12-2017, 00:50:29
Neoliberalna država guši društvenu nauku jer je vidi kao opoziciju.
E, nema da se izvučeš. 8) Ima stra' da ti uteram u koske (videti Bobanove genijalne zaključke), jer boldovano će jednog dana biti nazvano oksimoronom. Neoliberalizmu je država smetnja, prepreka, sa svojim granicama, etnicitetom, verom, jezicima i socijalnim i kulturnim tekovinama. Društvena nauka je samo tačkica u tom tkanju.
Naravno da ne. Neoliberalizam je kibernetički, to Hajek sam tvrdi.
Ljudi ne kontaju da je to strogo kontrolisano tržište, jer država može samo "socijalistički" da interveniše u privredu.
U stvari, kibernetika je čisto državno planiranje tržišta. To ni ja nisam kontao do skoro.
Čak i da nešto liči na haos i slobodno tržište, to je kobtrolisani haos u kojem se zna koje preduzeće pobjeđuje.
Samo spolja izgleda kao neka anarhija ničim upravljana. Države su tu najmoćniji kibernetički instrumenti.
Sad ste naučili i šta je kibernetika! Teško društvenim naukama. Shvatićete tek kad vas ukinu.
Šta ćemo shvatiti, shvati ti likove koji su ezoterija haha
Neoliberali osnovali Mont Pelerin društvo sa sve ordomajsterima i drže se ko sns
Aj shvati to, masoni mala maca
Pritom eto svi od mojih profesora do tebe tvrde da je neoliberalizam protiv države
Sad ćemo i u teoriju zavere? Naravno da se organizuju da bi odbranili svoje "tekovine". Mene čudi što mi, kao ukalkulisane žrtve, stalno tonemo u nedoumice. Malo teže razlikujem zabludele i lakoverne šićardžije, jer su samo moneta za potkusurivanje. A tvoji profesori kasne, kao i literarni kritičari, čekaju da nešto crkne da bi promenili mišljenje. Meni je bilo jasno u vreme ENRONA i hipotekarne krize. Možda i desetak godina ranije kad sam istraživao funkcionalnu zavisnost advertajzinga od BDP-a. Jasno je bilo da se pojedinac gura u zaduživanje, jer su kamate najbolji resurs za nagomilavanje lične imovine.
Joj što nećeš da priznaš ovo oko države pa to ti je
Kakve ovo ostalo ima veze kad je normalna stvar i na slobodnom tržištu da ljudi propadaju i postaju beskućnici
To nije razlika između klasičnog i neo liberalizma
Razlika je što neoliberalizam itekako planira ishod, i to pomoću države
Privatno-javno partnerstvo, to je neoliberalizam. Ili menadžment u fabrici.
Wikipedia je neoliberalna. Naizgled slobodno kreiranje znanja a u stvari čik probaj da edituješ stranicu.
Quote from: Pizzobatto on 29-12-2017, 15:08:14
Joj što nećeš da priznaš ovo oko države pa to ti je
Razlika je što neoliberalizam itekako planira ishod, i to pomoću države
Privatno-javno partnerstvo, to je neoliberalizam. Ili menadžment u fabrici.
Stalno mešaš kupus i meso, ali od toga nema sarma. Napisao sam da Vučić gaji neoliberalni bastard, jer nema šta drugo da proda osim radne snage.
Sedi dole - kec.
Opet ne. Vučić jeste neoliberal, on radi to jer vjeruje u to, da je najbolje. Ništa nije prinuđen i ne mora to da radi.
Btw, Palma je najveći neoliberal u Srbiji poslije Vučića i Radula. Npr, one njegove milostinje prije neki dan su čisti neoliberalizam.
Neoliberalizam je stara dobra priča o lijenjivcima u javnom sektoru koje će privatni menadžment da disciplinuje.
Ne mora čak biti bukvalno prodata firma, može kao javno-privatno partnerstvo.
To je i dalje država, ali u službi tržišta.
Pa posle verujte Bati. Potpuno se pogubio. Palma neoliberal? Bre, to je obor knez. Mrzi me da ti uterujem pamet za Џ. Od sada pamet samo za pare. Da budem u neoliberalnom kontekstu.
Quote from: scallop on 29-12-2017, 16:08:33Palma neoliberal? Bre, to je obor knez.
Iz nekog nepoznatog razloga pretpostavljaš da neoliberali nisu obor knezovi.
Wilhelm Ropke piše samo o seljacima. Alexander Rustow tvrdi da svako mora da ima baštu, jer jedino će tako da poštuje tržište
Šta je Palma uradio, kao nudio tri hiljade nekoj porodici ali kako. Rekao je bukvalno: jedan član vaše porodice da se zaposli u nekoj od italijanskih fabrika.
Obor neolib knez, dabome.
I da stvar bude gora, prije neki dan mi javlja jedan drugar da je prelistao knjigu Slobodana Miloševićai da je čak i on furao neoliberalizam prije 30 godina.
Ako ima negdje na netu bacite link.
Samo imajte u vidu da je hobotnica blaga riječ za ove.
Quote from: Pizzobatto on 29-12-2017, 18:58:38
Šta je Palma uradio, kao nudio tri hiljade nekoj porodici ali kako. Rekao je bukvalno: jedan član vaše porodice da se zaposli u nekoj od italijanskih fabrika.
Obor neolib knez, dabome.
I da stvar bude gora, prije neki dan mi javlja jedan drugar da je prelistao knjigu Slobodana Miloševićai da je čak i on furao neoliberalizam prije 30 godina.
Ako ima negdje na netu bacite link.
Samo imajte u vidu da je hobotnica blaga riječ za ove.
Stoglava hidra je to. E moji marksisti. Prevari vas pornjava Fridmana i samoproklamovane nove levice....
Quote from: akhnaton on 30-12-2017, 18:55:29
Stoglava hidra je to. E moji marksisti. Prevari vas pornjava Fridmana i samoproklamovane nove levice....
Ne lupetaj, Akhnatone. Kakve veze ima Fridman sa marksizmom?
Quote from: scallop on 30-12-2017, 19:22:18
Quote from: akhnaton on 30-12-2017, 18:55:29
Stoglava hidra je to. E moji marksisti. Prevari vas pornjava Fridmana i samoproklamovane nove levice....
Ne lupetaj, Akhnatone. Kakve veze ima Fridman sa marksizmom?
Ne bi trebao da ima, ali ovo danas je plod braka Fridmanove teorije i onih koji se pozivaju na mlaki, tj. kulturalni marksizam. Tržište na mestu Boga, novac na prvom mestu, kapitalizam usluga, uvoz ljudskog mesa iz "trećeg" sveta, mladi i ne tako mladi levičari koji brane seksualne, rodne, verske identitete (osim naravno onog čiju su ideju zajedništva pokrali) dok se istovremeno svi klanjaju ikoni kapitalizma oličenoj u parčetu plastike, metala i stakla onog trgovca iz Sirije. Levica je totalno pogubila kompas od kako je pristala da je Markuzeovi apostoli zamajavaju oslobađanjem seksa, dok istovremeno ćuti na povratak sistema vrednosti ranog Viktorijanskog doba. Eto koliko Fridman ima veze sa marksizmom.
Slabo ti je to. Tandara-mandara-broć. Nema kulturnog marksizma. Ili jeste ili nije. Kao pivo. xcheers Jeste da je levica usrana do grla, ali nevolja uvek prethodi reakciji.
Quote from: scallop on 30-12-2017, 20:41:24
Nema kulturnog marksizma.
Fala kurcu da postoji još neko kome je ovo jasno. :| :| :| :| :|
Kurac se zahvaljuje.
Quote from: scallop on 30-12-2017, 20:41:24
Slabo ti je to. Tandara-mandara-broć. Nema kulturnog marksizma. Ili jeste ili nije. Kao pivo. xcheers Jeste da je levica usrana do grla, ali nevolja uvek prethodi reakciji.
Ako je ovo što se danas "prodaje" kao levica Marksizam onda stvarno i nema levice. I nije tandara mandara broć, umesto jedine ispravne borbe protiv dikatature pohlepe i kapitala izabran je put klanjanja istom, dok se društvo urušava "slobodama"...
Što se tiče piva, zavisi kojeg. Pivo u kome nema alkohola i u kome je upotrebljen kukuruzni slad nije pivo nego "profit". Reakcija? Kada? Sve što se može videti od "levice" je kmečanje, histerija i ostali vidovi "borbe" za prava kučića, mačića, planete, seksualnih alternativaca, klanjaoca crnog kamena i kao šlag na torti prava onih koje bi da dominiraju a to predstavljaju kao borbu za jednakost...
Quote from: Meho Krljic on 30-12-2017, 20:53:22
Quote from: scallop on 30-12-2017, 20:41:24
Nema kulturnog marksizma.
Fala kurcu da postoji još neko kome je ovo jasno. :| :| :| :| :|
Kulturnog i nema, ima kulturalnog i njemu tako drage intersekcije i borbe protiv "opresije"...
Poštijem što se deklarišeš kao anarhista, ali i anarhisti moraju da vode računa o ugledu. Mogao bi ti to, ali ti fali koncentracije.
Quote from: scallop on 30-12-2017, 20:41:24
Slabo ti je to. Tandara-mandara-broć. Nema kulturnog marksizma. Ili jeste ili nije. Kao pivo. xcheers Jeste da je levica usrana do grla, ali nevolja uvek prethodi reakciji.
kad ima likova koji misle da su Hilari ili Toni Bler ili Šreder ljevičari.
A ono to jedva može da se kaže i za Sandersa ili Sirizu. Oni su vidjeli ljevicu na razglednici.
Tačno. Ljudi više ne znaju šta je levica. Misle da je desno od desnice. :shock:
http://www.skripta.info/wp-content/uploads/2017/01/Slobodan-Milo%C5%A1evi%C4%87-Godine-raspleta.pdf (http://www.skripta.info/wp-content/uploads/2017/01/Slobodan-Milo%C5%A1evi%C4%87-Godine-raspleta.pdf)
Eo Slobe, socijalizam, socijalizam i onda bam slobodno tržište, kriva birokratija, sječa propisa da prodišemo i da gajimo preduzetnički duh i ostali fazoni američkog đaka
Fascinantno klijanje neoliberalizma, mali fetus radula u svojim počecima.
Pa, šta? Svi koje znam verovali su da će da budu kapitalisti. Kada sam ih pitao koga ćemo da eksploatišemo nisu znali odgovor. A Neoliberalizam je stariji od Slobe. Računaj od Regana i Tačerke. Oni su materijalizovali Fridmana.
Eksploatacija je sastavni deo prirode. Nije ni dobro ni loše, nego neizbežno. Uvek će postojati oni koji eksploatišu i oni koji prihvataju da budu eksploatisani, jer nemaju u sebi volju da eksploatišu druge. Da bismo izbacili eksploataciju iz tekovina civilizacije morali bismo prvo da promenimo ljudsku prirodu.
Quote from: scallop on 31-12-2017, 00:58:27
Pa, šta? Svi koje znam verovali su da će da budu kapitalisti. Kada sam ih pitao koga ćemo da eksploatišemo nisu znali odgovor. A Neoliberalizam je stariji od Slobe. Računaj od Regana i Tačerke. Oni su materijalizovali Fridmana.
Smem li da dodam da su ovo dvoje materijalizovali Fridmana u svojim zemljama i zabili glogov kolac u Kejnzijanstvo tek kada se Fridman ovaplotio u Južnoj Americi, konkretno u Čileu. Osnovna teza kojom su ovo dvoje uspeli da pobede na izborima je bila da je Kejnzijanski kapitalizam gušio slobodu i da uništava kapital. Naravno da bi uspeli morali su da prodaju priču o tome kako će najširi mogući sloj moći da iskaže svoje "preduzetništvo" igrajući na pohlepu.
Quote from: mac on 31-12-2017, 01:38:08
Eksploatacija je sastavni deo prirode. Nije ni dobro ni loše, nego neizbežno. Uvek će postojati oni koji eksploatišu i oni koji prihvataju da budu eksploatisani, jer nemaju u sebi volju da eksploatišu druge. Da bismo izbacili eksploataciju iz tekovina civilizacije morali bismo prvo da promenimo ljudsku prirodu.
Sve to što si rekao možda stoji, kažem možda jer čovek ne bi trebao da bude resurs. Da bude zamenljiv i odbaciv po potrebi eksploatatora. Što je stanje gore od ropstva. Robovi su bili posed, skupi i bilo je potrebno kako tako ih održavati. Smrt izazvana preteranim radom, mogla je da napravi haos u robovlasnikovoj ekonomiji. Dok sa druge strane "Ljudski resursi" ne predstavljaju posed, barem ne formalno pravno, ali su porobljeni pritiskom sa strane (plaćanje računa, hrane, stanovanja...) i primorani da prihvate eksploataciju. Zbog toga (odoh ja u offtopic) u strahu da ne dođe do pobuna, moderni robovlasnici ljuljaju čedo seksa Fridmana i Markuzea, deleći mase poniženog "roblja" na LBGTQXYZ, crnce, muslimane, bogalje, i naravno žene, dajući svakoj od grupa neki vid privilegija da im zamažu oči dok im istovremeno stavljaju realne lance, a sve da bi jedni drugima oči vadili oko sloboda i jebene Političke Korektnosti, dok nas banke, korporacije i ostali vlasnici kapitala porobljavaju.
Quote from: scallop on 31-12-2017, 00:58:27
Pa, šta? Svi koje znam verovali su da će da budu kapitalisti. Kada sam ih pitao koga ćemo da eksploatišemo nisu znali odgovor. A Neoliberalizam je stariji od Slobe. Računaj od Regana i Tačerke. Oni su materijalizovali Fridmana.
Kakvog Fridmana, neoliberalizam je sto godina star, ali to nije ni poenta, poenta je što se do sada mislilo da je Sloba bar neki kejnzijanski kapitalista, a on baš najgrđa verzija kapitalizma.
Ni socijalni ni liberalni nego neoliberalni
Ustvari, nemaš pojma šta je neoliberalizam.
Spomenuh bar tri lika starija od Fridmana, i bitnija za neoliberalizam od Fridmana, koji je samo potrčko za odrađivanje posla.
Ništa bitno u neolib doktrini Fridman nije otkrio nego je samo popularisao.
Od Amerikanaca je bitniji Geri Beker od Fridmana.
Sve u svemu, prva neoliberalna knjiga je izašla 1871. godine, kad nije rođen ni Fridmanov tatko.
Fridman maže oči površnim posmatračima. Mont Pelerin Society, gugliškaj malo.
Svako globalni događaj ima prelomnu tačku (tipping point) kada već postojeće ideje postanu dominantne. Isto tako bislo mogli da strip postavimo na zidove neolitskih pećina ili bar da prepoznamo u slikama Križnog puta na zidu svake katoličke crkve. Takođe, eksperti za SF bi da mu prodube istoriju bar do Meri Šeli, a mogli bi i do Sirana de Beržeraka, da ne pominjem Anunakije. Ali, prelomna tačka je odmah iza WWI kada je SF postao masovni proizvod sa masovnom publikom. Važi i za strip.
Tako, možeš ti da truniš o stoletnom neoliberalizmu, ali je priča postala funkcionalna tek kad je postala globalno sprovodljiva. A to je vreme Tačerke i Regana koji su je stavili u prvi plan svoje politike.
Tačerka se kune u Hajekovu knjigu Constitution of Liberty, to je poznata činjenica.
Prosto, tvrdiš da su Taler i Regan materijalizovali Fridmana, što prosto nije tačno jer Fridman nije originalni mislilac. Fridman je Reganov savjetnik koji materijalizuje Hajeka.
Mojne se vrtimo u krug i ko zna više o neolib i kome je veći, jer ja znam više, uživaj.
Kad se fatiš Platona i Deride biće kraj.
Prvog neoliberali ne vole, drugog vole!
Najbitnije je da shvatite da je sve kibernetika i da su austrougarski ekonomisti za sve krivi!
S tim predznanjem u nove pobjede i nove godine, srećno!
Deca uče vokativ iz Cecinog stiha; "Ceca, Bajaga – isto"
List Danas prenosi da su se u radnoj svesci za srpski jezik i književnost za peti razred osnovne škole našli stihovi iz pesme Svetlane Ražnatović.
Izbor stihova iz turbo-folk pesme "Sećaš li se, lepi grome moj" nije se greškom našao u radnoj svesci, rekla je za beogradski list glavna i odgovorna urednica u izdavačkoj kući BIGZ Olivera Đikanović, uz napomenu da je autor Vlado Đukanović svesno izabrao primer koji na dobar način odslikava primer vokativa.
Đikanovićeva naglašava da je radnu svesku za peti razred, koja je urađena po novom planu nastave i učenja, odobrio Zavod za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja bez ijedne greške.
"Nigde nije navedeno ime, niti izbor odakle su ti tekstovi uzeti, a svi koji su prepoznali stihove pesme koju peva Svetlana Ražnatović su ih verovatno čuli. Autor ih je naveo samo kao primer za vokativ. On nije želeo da uzima samo primere iz književnih tekstova već i iz popularne kulture koja je deci tog uzrasta bliska. Ceca, Bajaga, Riblja čorba, sve to spada u isti korpus popularne kulture i to je njima prepoznatljivo. A da li se to nama sviđa ili ne, to je drugo pitanje", kaže Đikanovićeva.
Ona navodi da je udžbenik urađen u skladu sa zahtevima refome u kojoj se insistira na ostvarivanju ishoda, a ne na propisivanju sadržaja.
https://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2018&mm=05&dd=02&nav_category=12&nav_id=1388061
Пролазим пре неки дан поред стуба на који се стављају посмртнице и разна обавештења. На једном пише, латиницом: "УНИВЕРЗИТЕТ У БЕОГРАДУ, нека пословна школа из Трстеника, студирајте у ТУТИНУ, на даљину итд."
Одмах ми кроз главу прође: "Сада је једино важно да си таленат. Ако си таленат, пролазиш. Ако ниси, goodbye baby, видимо се у Тутину."
Quote from: Васа С. Тајчић on 03-05-2018, 12:26:04
Одмах ми кроз главу прође: "Сада је једино важно да си таленат. Ако си таленат, пролазиш. Ако ниси, goodbye baby, видимо се у Тутину."
Ово је потпуно тачно. Ја изгледа нисам таленат, завршио сам нормалну школу али џаба кад немаш ни дара ни јака леђа.
http://www.telegraf.rs/vesti/kultura/2966214-slavoljubu-se-smejala-cela-srbija-zbog-greske-u-slagalici-a-rec-civot-zaista-postoji
i sram bilo one koji su sumnjali!
pa valjda se nikada nije ni dovodilo u pitanje postojanje reči ćivot/kivot, otkud sada ovo?
Otud odakle i sve gluposti sa kojima se svakodnevno suočavamo.
pa ono većina ljudi jeste dovodila u pitanje, mada u samoj slagalici nisu komentarisali jer je protivnik imao dužu riječ
ima li koji pravnik da mi kaže postoji li u Srbiji razlika između opšteg i javnog interesa?
Šta će ti pravnik?
ko mi treba, automehaničar? 8-)
zanima me postoji li u pravnim aktima, u pravnoj nauci.
Ako nema u Ustavu, nema ni u jeziku.
Možda scallop hoće da kaže da se u zakonu o javnim preduzećima ne spominje javni interes. Spominje se opšti interes i javno preduzeće, ali ne i javni interes. A možda hoće i nešto drugo da kaže.
Scallop hoće da kaže da pravni akti nisu lektorisani, a da je jezik stariji od zakona. Odnosno, opšti interes je ništavan, ako ga neko ne proglasi javnim. Bar tako misle zakonopisci, ako uopšte misle.
Jedno od tumačenja propisa je jezičko tumačenje. A nije i jedino. Za početak, moramo znati kontekst u kom je reč upotrebljena.
U principu, postoji pojam ''javno pravo'' (nasuprot ''privatnom pravu'') i to pravo se odnosi na ono što je opšti interes. Dakle, krivično pravo, ustavno, upravno, privredno, međunarodno javno.
U tom smislu je Scallopovo razmišljanje pravilno.
Eto vam pravnik. Postoji hipotetički opšti interes, ali nismo naročito složni oko toga. Zato ga pravna regulativa tranžira na podgrupe, ali ni oko toga nismo složni. Onda se sudimo.
na pojedinim mjestima u srpskim aktima isključivo se koristi jedan ili drugi termin, nikad oba
npr zakon o eksproprijaciji - opšti interes
ali je zakon o utvrđivanju "javnog interesa" u vezi Beograda na vodi
U Ustavu, skoro svuda opšti interes. Kad dođe do eksproprijacije - javni interes.
kod javnih preduzeća - opšti
kod komercijalnih elektronskih medija - javni
polako ali sigurno guglam nešto i za Hrvatsku
RAZLIKOvANJE JAvNOG INTERESA, OPĆEG INTERESA
I INTERESA REPUBLIKE HRVATSKE U KONTEKSTU
JAvNOPRAvNIH OGRANIČAvANJA PRAvA vLASNIŠTvA
https://www.pravst.unist.hr/dokumenti/zbornik/2018127/zb201801_111.pdf
hoću reći, zdrav razum govori da je isto, al pitanje je dal je neka rupa ili izgovor za muvanje
Nauka i obrazovanje? Gde?
Nema toga ovde. I ono malo što je nakon socijalističkog eksperimentisanja sa miksovanjem devetanestog veka i post industrisjkog društva, ostalo uništili su Perica i Đokica svojim željama da se vrate u devetanesti vek i pobrišu 50 godina istorije. Na ruševinama koje su Perica i Đokica ostavili nikao je korov uvežen sa zapada u vidu afirmativnih mera i povlađivanja manjinama. Rezultat toga je šta? Jedno veliko ništa, u stvari singularitet koji guta sve pred sobom. Da nije tako ne bi se Dostej Obradović našao prekršten u Alfreda Pikasa, niti bi deca u 8 razredu imala rukopis kao deca u 2 razredu osnovne škole.
O kakvom obrazovanju i nauci se može govoriti u takvim uslovima? Naravno, očekujem odgovore u vidu: "nema se para, loši uslovi, bla, bla, bla" Ne, gospodo, nisu samo pare problem, problem je nedostatak autoriteta i nedostatak kriterijuma. Nauka bez kriterijuma ne postoji. Kao što obrazovanje bez procenjivanja rezultata ne postoji! Posebno ne ako se u jednačinu uključe afirmativne mere. I ne bojte se, mi već ličimo na mrske nam SAD, i tamo veliki broj ljudi ne veruje nauci, odbija da se vakciniše, misli da je zemlja stara 6000 godina, izlazi nepismena iz škola, univerziteti su kampovi za indoktrinaciju (ovde kod nas su ribarnici i odgajivačnice crnogoraca) i sve je zarazila afirmativna akcija - čitaj mere, što u prevodu znači, spuštanje kriterijuma da bi se manjine "obrazovale"....
Sve ovo jer se uspostavlja novi sistem Tržišna idiokratija. Vladavina gramzivih nad gomilama infantiliziranih kmečavaca....
(https://scontent-vie1-1.xx.fbcdn.net/v/t1.0-9/36383516_1795275253881393_5825954293269659648_n.jpg?_nc_cat=0&_nc_eui2=AeGDsV0uFeITkHUpLRnRmI_zx-cQEYQrP0Ct1jVUVZqyYvYe8Bol6uswedvOeD2zr_bvY03R9XJAUACjclYullGNY22ltAdFZtAZ6EyQlYHntA&oh=2c19ecea9555a3d779c55687c6b949c8&oe=5BE715BD)
Da li ovo pomaže kad ugovaraš gažu?
Klijent: izbor muzike vam je sranje
Ja: da, ali imam diplomu
Па ваљда ће на том факсу да науче како се пушта добра музика?!
Pa to je sad pitanje, što je nekom dobra muzika drugom nije. Mislim da je fokus na tehnici. Ono, skreće čelom, pomeranje fejdera nosem i slično.
Možda se profilišu kroz izborne predmete. Npr, DJ za svadbe, DJ za maturske večeri, DJ za splavove, DJ za klubove, DJ za zagrevanje pred koncert, DJ za after,...
zaboravio si neoliberalnog didžeja!
https://www.youtube.com/watch?v=PXdxH4bsic0
каква легенда, не знам где другде да поставим ал има везе с науком и образовањем ( мада не у Србији ). Човек тврди да су прастари фосили стари 6000 година и да је човек тада био висок 4 метра.
pa mogao si, recimo, u topik koji si sam pokrenuo
http://www.znaksagite.com/diskusije/index.php?topic=14779.0
Нисам хтео јер је интервју о креационизму, не толико о џиновима. Фокус је на томе да човек који предају биологију на универзитету тврди да је бог створио људе готове и да је еволуција измишљотина.
https://www.ualberta.ca/augustana/about-us/academic-staff/tomislav-terzin
:)
Добар човек, штета што је негде у том процесу залутао...
al na sajtu piše da se bavi proučavanjem "evolution and development of invertebrate colour patterns" :lol:
Па да, еволуцију тих неких образаца ( претпостављам биљака ако су боје у питању ), не еволуцију човека!
i životinja kolko sam vidio, al đe nađe evoluciju za 6 iljada godina, a lažne fosile i slično, ovaj baš šuntavilo neki
Не сумњам да је интелигентан човек. Види му се то по фаци. Зато ме чуди шта му је то кврцнуло у мозгу...ово је много гора девијација од оне др антивакцинашице. Пре ћу да поверујем да нас неко трује преко вакцина него да смо тек тако настали пре 6000 година.
Quote from: Truman on 19-07-2018, 02:21:35
Не сумњам да је интелигентан човек. Види му се то по фаци. Зато ме чуди шта му је то кврцнуло у мозгу...ово је много гора девијација од оне др антивакцинашице. Пре ћу да поверујем да нас неко трује преко вакцина него да смо тек тако настали пре 6000 година.
Problem je u tome što nismo nastali pre 6000 godina. Nego mnooogo pre. Ovaj je tipičan produkt biblijskog pojasa SAD i bukvalnog tumačenja proze i poezije. Nešto nalik domaćim, ali i sveckim autohtonistima kojima kao izvor istorijskih podataka služe epske pesme. Što ne bi predstaljalo problem da ih oni ne tumače bukvalno.
A za one koji veruju da nas je stvorio Bog i koji ne mogu da prihvate evoluciju, samo jedno. Bog nas nije stvarao ex nihilo, nego je pre toga stvorio sastavne delove, pa polako oblikovao.
pa pazi, pogrešna je tema jer je terzin zapravo profesor u kanadi, pa bi trebalo da ide na temu obrazovanje u kanadi danas :D
inače, postoje neke suptilne razlike između silnih jutjub proroka na rubu znanosti i ovih drugih, u koje ubrajam terzina.
prvo, što je po meni interesantno, jeste to da terzin iznosi sasvim legitimne hipoteze i pokušava da ih dokaže, pri čemu i sam tvrdi da ne poseduje neke konačne dokaze koji bi nepobitno potvrdile to što on veli. ipak, mnoge stvari o kojima govori su već dugo poznate i dugo se pisalo o njima (postojanje potopa, kako u arheološkim, tako i u mitološkim i usmenim dokazima, fomenkova hronologija koja dokazuje nepouzdanost trenutne istorijske paradigme, određena "unifromnost" svih religija i predanja, manjkavosti koje se vezuju za evolutivnu teoriju a koje još nisu do kraja objašnjene), pa je interesantno otvoreno pristupiti tim idejama, bez predrasuda, u duhu prosvetiteljskom i naučnom, jelte. druga je sasvim legitimna kritika evolucionizma, koji takođe ne raspolaže nepobitnim dokazima za svoje tvrdnje, samo je danas tabu ako se to uzme u razmatranje.
predlažem vam da poslušate predavanja bez nekih predrasuda. terzin je staložen, jasno govori, iznosi određene ubedljive argumente, samokritičan je itd., pa je u najboljem slučaju barem interesantno to razmotriti u duhu koji odlikuje sve iskrene ljubitelje fantastike
https://www.youtube.com/watch?v=qnPiHzkF_tA&t=2458s
na stranu kritika evolucionizma, ali meni Terzinovi argumenti ne izgledaju uopšte kao argumenti.
On kaže "evo vidimo prst, dugačak 40 cm, ne verujem da je lažan" i to je sad kao neki argument da su zemlju naseljavali džinovi. ili da li je Gilgameš veliki ili lav mali, i zašto su faraoni prikazivani većim u odnosu na ostale ljude. pa valjda je simbolika jasna, zato što su vladari, i zato što su iznad pučanstva, to prikazivanje kao velikih valjda treba da istakne njih u odnosu na "običan"svet.
imao je i Miroljub Petrović svojevremeno serijal Čudesa stvaranja na TV Palma, ista tematika manje više.
Quote from: Truman on 19-07-2018, 02:15:09
Па да, еволуцију тих неких образаца ( претпостављам биљака ако су боје у питању ), не еволуцију човека!
beskičmenjaci su u pitanju.
Иначе, сад довршавам интервју...лик тврди да су СВА жива бића стара највише 6000 година и да су диносауруси живели заједно с људима.
(https://uploads.tapatalk-cdn.com/20180831/40a6d876a876d372e996dffb0d2aad46.jpg)
Откад је овај ДиЏеј? Он ваљда важи за трулог богаташа...
TRUMP it!!!
https://www.youtube.com/watch?v=TTqXl0lCqa0
Кликнуо на палац на горе, барем човек уме да ужива са женама...
The Neoliberal campaign of 'Open science'
There is very little news to feel heartened about as a scientist these days; so it is all the
more noteworthy that the new new thing in science policy circles is an open infatuation with
'open science'. The whole thing kicked off in the later 2000s, with rumors of something called
Science 2.0. The New York Times then had the good sense to rebrand this imaginary utopia as
"open science" in January 2012.67 The British Royal Society intervened close on its heels in
65
(Bessi & Ferrara, 2016).
66
See (Drexl, 2016, p.9).
67
(Lin, 2012).32
2012, with a public relations document entitled Science as an Open Enterprise.68 Subsequently,
this was rapidly followed by a popularizing book, succeeded by a plethora of government white
papers and policy documents.69 All sorts of obscure institutes and think tanks (the Ronin
Institute, Center for Open Science, openscienceASAP, UK Open Data Institute, PCORI, Laura
and John Arnold Foundation) then sprouted across the landscape, dedicated to propounding the
virtues of 'open science' for all and sundry. The NIH even teamed up with the Wellcome Trust
and the Howard Hughes Medical Institute to offer a much ballyhooed "Open Science Prize"
consisting of six awards to various teams of the not-very-princely sum of $80K with which to
launch (?) their prototypes.70 In 2013, the G8 Science Ministers formally endorsed a policy of
encouraging open science.71 Perhaps displaying some of the same panache which has lately
graced politics in the European Union, the EU Competitiveness Council in May 2016 issued a
mission statement that all scientific articles should be 'freely accessible' by 2020.72 "The time for
talking about Open Access is now past. With these agreements, we are going to achieve it in
practice," the Dutch state secretary for education, culture, and science, Sander Dekker, added in a
statement. Lord knows, the last thing an EU bureaucrat has patience with is talking about
something that is not at all well understood.
Many people have the impression 'open science' is primarily about lay access to gated
scientific papers published by large for-profit firms; but in fact, that is a sideshow in the greater
project to 'open up' science. As we might anticipate, the neoliberal attitude is to wrest the very
conduct of science away from its putative untrustworthy experts, and subject it to a bracing
market discipline. This is proposed as a panacea for whatever ails science: lack of democracy,
public distrust of science, a suspected slowdown in scientific productivity, the corruption of
modern scientific journals, the crisis of replicability in scientific journals, and much else.
68
https://royalsociety.org/~/media/Royal_Society_Content/policy/projects/sape/2012-06-20-SAOE.pdf
69
See (Nielsen, 2012; OECD, 2015; Vuorikari & Punie, 2015;
70
www.openscienceprize.org The six teams further engage in further competition for a single prize of $230K, which hardly matches more
conventional big science grant amounts. The final winner will be announced in March 2017.
71
See http://www.g8.utoronto.ca/science/130613-science.html ; including the ominous statement," To ensure successful adoption by scientific
communities, open scientific research data principles will need to be underpinned by an appropriate policy environment, including recognition of
researchers fulfilling these principles, and appropriate digital infrastructure."
72
(Enserink, 2016). A Dutch infomercial promoting open science is available at: https://www.youtube.com/watch?v=fxHmi5omhj433
Thus it has come to pass that one consequence of the reverberating debates over the depth
of these crises is to shift the terms of the remedies to different business models covering not only
publication, but the peer review process as well. The entrepreneurial visions of a different
configuration of science often evoke the magic of the marketplace to displace centuries-old
practices of science:
You don't have to reinvent the system, just nudge it a bit.... If you do it in an efficient way,
people will do it... Open science funders get a higher return on investment.73
Michael Nielsen, perhaps the major publicist making the case for Open Science, similarly
sings the praises of a commercial approach to reform: "One of humanity's most powerful tools
for amplifying collective intelligence is the market system."74 Since many scientists are attracted
to the Open Science movement believing it to be a renunciation of older commercial models, it is
of paramount importance to understand precisely what the advocates of Open Science imagine
will replace the current system of science organization.75
It seems in the current climate, the favorite panacea for the replication crisis, and indeed
everything else that ails science, is the watchword of more 'transparency' imposed through the
regimentation of a social-media style Internet platform. Sometimes its advocates hint such
platforms will displace journals gradually, while others imagine a world without any oldfashioned journals at all. For instance, Mike Eisen, one of the pioneers of e-Biomed and PLOS
has in fact explicitly proposed that we should eventually just do away with journals and convert
to a complete open preprint plus post-publication peer review system.76 Others have yet even
larger ambitions. Some early entrepreneurs openly advocated a "Facebook for Science", which
begins to reveal how the scramble to produce platforms is informed by earlier developments in
social media.77 The modern Open Science movement trends towards an entirely public reengineering of science,
Table 2
73
Brian Nosek, in Q&A session (Effective Altruism Global, 2016).
74
(Nielsen, 2012, p.37)
75
For some sources, see: (Lehrer, 2010; Lin, 2012; Nielsen, 2012; Trask & Lawrence, 2016; Hammarfelt et al, 2016; Oransky & Marcus, 2016; ...
76
See http://asapbio.org/coupling-pppr .
77
See (Lin, 2012; Hearn, 2016). Long after I had begun this research project, I was shocked to discover one of these projects as my own
university: https://www.youtube.com/watch?v=enohoM6cBww34
Table 2 Adapted from: (Brugelman et al, 2010).
from the earliest inchoate preparatory stages of a research project to the final dissemination and
evaluation of the results. As summarized in Table 2, this imagines every aspect of the project
happening online, from the earliest preliminary reading regimen as a survey of the literature, to
recourse to Open Data sets, produced either by the researcher themselves or else by some other
scientist, to real-time commentary by others on the research protocols, to drafts of reports
uploaded to preprint servers, to quasi-journal publications online, to extensive peer review
continuing well after the final draft is posted online. Back in 2010, one might have imagined this
happening piecemeal, with, say, a stand-alone preprint server like arXiv performing one
function, while a separate website – perhaps like PubPeer – might foster critical commentary
linked to specific papers, combined in a sort of free-for-all semi-peer-review. So far, there
seemed to be no whiff of markets. But no one would believe any such cobbled-together system
would work without the reassurance of a political ideology to fortify their ambitions.
The most important aspect of this Brave New World is to come to understand why it's
champions would believe that such a sloppy unintegrated bottom-up system beset by waves of
ignorant kibitzers would produce anything but white noise. The paladins of Science 2.0 love to
quote the injunction "With enough eyeballs, all bugs are shallow"; but that presumes that all
science is merely an instrumental task, similar to the building of software. Here one has to reinject a modicum of context, as well as insist upon the dominant narrative of a political ontology
which renders this revolutionary project plausible. And here is where a comprehension of the
philosophical aspect of neoliberalism is indispensable.
There may be abundant dissatisfaction with the state of science in the modern university,
but as I have explained in detail in my ScienceMart, much of this current distress derives from35
the concerted political project to wean the university sector away from the state over the last
three decades, and to render both instruction and research more responsive to market incentives,
thus doing away with older Humboldtian rationales of bildung and the preservation of the
cultural values of civilization. This, in turn, has been motivated by the political project of
Neoliberalism, which takes as its first commandment that The Market is the most superior
information processor known to mankind. For their acolytes, no human can or ever will match
the Wisdom of the Market. The knowledge held by any individual is (in this construction) of a
weak and deceptive sort; no human being can ever comprehend the amount of information
embodied in a market price; therefore, experts (and scientists) should not be accorded much
respect, since the Market ultimately reduces them to the same epistemic plane as rank amateurs.
This is glossed in some quarters as the 'wisdom of crowds'. Neoliberals propose a
democratization of knowledge, but in a curious sense: everyone should equally prostrate
themselves before a Market, which will then supply them with Truth in the fullness of time.
The crises of modern science, curiously enough, were largely brought about by neoliberal
initiatives in the first place. First off, it was the neoliberal think tanks that first stoked the fires of
science distrust amongst the populace that have led to the current predicament. It was neoliberals
who provided the justification for the strengthening of intellectual property; it was the
neoliberals who drove a wedge between state funding of research and state provision of findings
of universities for the public good; it was neoliberal administrators who began to fragment the
university into 'cash cows' and loss leader disciplines; it was neoliberal corporate officers who
sought to wrest clinical trials away from academic health centers and towards contract research
organizations to better control the disclosure or nondisclosure of the data generated. In some
universities, students now have to sign nondisclosure agreements if they want initiation into the
mysteries of faculty startups. It is no longer a matter of what you know; rather success these days
is your ability to position yourself with regard to the gatekeepers of what is known. Knowledge
is everywhere hedged round with walls, legal prohibitions, and high market barriers breached
only by those blessed with riches required to be enrolled into the elect circles of modern science.
Further, belief in the Market as ultimate arbiter of truth has served to loosen the fetters of more
conscious vetting of knowledge through promulgation of negative results and the need to reprise
research protocols. No wonder replication turns out to be so daunting. One can understand the
desire to cast off these fetters and let the Market do the work for us.36
The irony of the situation is that although this petrification of the scientific enterprise
could largely be attributed to previous neoliberal 'reforms' in the first instance, the remedy
proposed is to double down on neoliberal policies, now under the rubric of 'open science'.
Rather than simply foster 'participation', modern science is choc-a-block with proprietary
websites that aim to utterly re-engineer the research process from the ground up. Internet startups
are thick on the Web, befitting the early stages of a push to engross and capture new electronic
real estate. Academia.edu, Mendeley and ResearchGate seek to foster artificial research
communities to attract far-flung kibitzers to discuss and criticize the early-stage search for topics
in which to become engaged in research. CERN has built Zendor in order to standardize the
sharing of early-state research products. Open Notebook and Open Collaborate (and Microsoft's
failed myExperiment.org) are platforms to organize the early stages of research out in the open,
even to the extent of conducting 'virtual experiments'; while sites like Kickstarter offer
alternative modes of seeking out research support. There are purported 'citizen science' sites
which entice non-scientists to perform remote labor for aspects of data processing which can be
Taylorized and automated—SETI@home and Foldit are oft-cited examples. There are a plethora
of platforms for publication management and controlled revision by multiple 'authors', although
most of them are proprietary and closely held, in contrast with something like the physics prepublication site arXiv.org. Indeed, in clinical trials, most CROs are built around such proprietary
platforms. A burgeoning field of startups foster post-publication platforms to evaluate and
otherwise rank papers in various fields using what are dubbed AltMetrics, sometimes combined
with collated unpaid reviews, as on the site Faculty of 1000. Firms like Science Exchange,
Transcriptic and Emerald Cloud Lab attempt to automate actual (mainly biochemical or clinical)
lab procedures online, to better to outsource and fragment the research process, and nominally, to
render replication relatively effortless. While different platforms aim to apply the concepts of
social media to some restricted subset of the research process—say, the blog-like character of
unfocused searching around for topics; early-stage establishment of research protocols; the
arrangement of funding; the virtualization of the laboratory; the intermediate stage of manuscript
composition and revision; or post-publication evaluation—it does not take much imagination to
anticipate that once the market shakes itself out, and one platform eventually comes to dominate
its competitors within key segments of certain sciences, Google or some similar corporate entity
will come along with its deep pockets, and integrate each segment into one grand proprietary37
Science 2.0 platform. Who would not then want to own the obligatory online passage point for
the bulk of modern scientific research? The science entrepreneur Vitek Trask has already
sketched the outlines of one completely integrated online research platform;78 the aptly-named
'Ronin Institute' has proposed another, arguing, "Open Access and Open Data will make so
much more of a difference if we had the same kind of dynamism in the academic and nonprofit
sector as we have in the for-profit start-up sector."79 As many of the entrepreneurial protagonists
of the reorganization of science admit, Facebook is their lode star and inspiration.
Readers of Michel Foucault will realize that the key to the process of spreading
neoliberalism into everyday life involves recasting the individual into an entrepreneur of the self.
Technologies such as Facebook already foster neoliberal notions of what it means to be human
amongst teenagers who have never read a page of Hayek or political theory in their lives.80
Novel open science platforms inject neoliberal images of the marketplace of ideas into the
scientific community, which equally may not have paid much attention to contemporary political
economy. For instance, the programs are all besotted with the notion of complete identification
of the individual as the locus of knowledge production, to the extent of imposing a unique online
identifier for each participant, which links records across the platform and modular projects. The
communal character of scientific research is summarily banished. The scientist is introduced to a
quasi-market that constantly monitors their 'net worth' through a range of metrics, scores and
indicators: h-index, Impact Factors, peer contacts, network affiliations, and the like. Regular
email notifications keep nagging you to internalize these validations, and learn how to game
them to your advantage. No direct managerial presence is required, because one automatically
learns to internalize these seemingly objective market-like valuations, rather than (say) tenacious
belief in a set of ideas, or a particular research program. All it takes is a little nudge from your
friendly online robot.
There is another curious aspect concerning the Open Science movement which is
illuminated by a more general understanding of the neoliberal project. As I have explained
elsewhere, Neoliberalism is beset with a brace of inherent 'double truths':81 'openness' is never
78
(Trask & Lawrence, 2016).
79
http://ronininstitute.org/open-science-and-its-discontents/1484/
80
I discuss this further in (Mirowski, 2013, chap. 3).
81
(Mirowski, 2013, pp.68-83).38
really 'open'; 'spontaneous order' is brought about by strict political regimentation; a movement
which extols rationality actively promotes ignorance. The first of these double truths has already
been highlighted for the early versions of the OS movement by some perceptive work in science
studies.82 The physics prepublication service arXiv is often praised as a proof of concept for
Open Science; but that just ignores its actual history of conflict and unresolved problems.
Founded in 1991, arXiv rapidly became the website of choice, to the extent of receiving 75,000
new texts each year, and providing roughly 1 million full-text downloads to about 400,000
distinct users every week.83 The growth in arXiv has been linear, attracting papers in
mathematics, astrophysics and computer science, demonstrated in Figure 5.
Figure 5
82
(Ritson, 2016).
83
(Ginsparg, 2011).39
What has been omitted from this litany of success is the extent to which arXiv has not
been altogether 'open'. The problems were only hinted at in Ginsparg's retrospective:
Again, because of cost and labour overheads, arXiv would not be able to implement
conventional peer review. Even the minimal filtering of incoming preprints to maintain basic
quality control involves significant daily administrative activity. Incoming abstracts are given
a cursory glance by volunteer external moderators for appropriateness to their subject areas;
and various automated filters, including a text classifier, flag problem submissions...
Moderators, tasked with determining what is of potential interest to their communities,
are sometimes forced to ascertain 'what is science?' At this point arXiv unintentionally
becomes an accrediting agency for researchers, much as the Science Citation Index
became an accrediting agency for journals, by formulating criteria for their inclusion.84
Although Ginsparg tries to dismiss this as a mere matter of logistical housekeeping, arXiv
has been continually roiled by pressure to act as a validator of legitimate knowledge: that is, to
reign in its nominal 'openness'. This problem broke out into the open during the so-called
'string theory wars' in 2005-2007. In short, arXiv introduced a 'trackback' function in 2005
which enabled authors of blog posts to insert a link for the post on the paper abstract page in
arXiv. Note well, this is the beginning of integration of arXiv into a larger OS platform, linking
archive functions to evaluation of ideas. The physics community found itself up in arms to deny
this capability to 'crackpots', revealing a fear of integration of blogs into the permanent body of
scholarly communication. In effect, there was no acceptable standard to distinguish those who
had the right to comment from those who needed to be excluded. The problem was only
exacerbated by differing research communities allowing different attitudes to the forms and
protocols of debate. There have been repeated attempts to severely restrict the trackback function
to prevent the turning of arXiv into a central component of a larger Open Science platform. The
Neoliberal response would be: it is not the place of the disciplinary community to decide where
openness 'ends'.
What exactly is neoliberal about the incipient electronic manifestation of Science 2.0?
Let us survey the possibilities. First off, the proliferation of open research platforms is primarily
subordinate to the project of breaking up the research process into relatively separable
component segments, in pursuit of their rationalization, which means first and foremost, costcutting. This happens through the intermediary of deskilling some of the tasks performed
84
(Ginsparg, 2011, p.147).40
('citizen science') and automating others (AltMetrics, rendering Big Data accessible to Web
crawlers). Capturing freely donated labor which can later be turned into proprietary knowledge
products is the analog to capturing freely provided personal data. Thus Science 2.0 constitutes
the removal of autonomy from the research scientist. Neoliberal science disparages scientists
who remain in the rut of their own chosen disciplinary specialty or intellectual inspiration; what
is required these days are flexible workers who can drop a research project at a moment's notice,
and turn on an interdisciplinary dime, in response to signals from the Market. The short-term
nature of science funding, as embodied in Kickstarter or recent innovations by the NIH, simply
expresses this imperative. Secondly, the selling point of many of these platforms is not just
providing direct services to the scientist involved; at every stage of research, they provide
external third parties with the capacities for evaluation, validation, branding and monitoring of
research program. Their nominal 'openness' constitutes the ideal setup for near real-time
surveillance of the research process, a Panopticon of Science, something which can be turned
around and sold in the very same sense that Facebook provides real-time surveillance of
consumer behavior. Third, the paladins of Science 2.0 have moved far beyond quotidian
concerns of appropriation of individual bits of intellectual property, like patents. What they have
learned (similar to Microsoft, similar to Google, similar to Uber) is that the company that
controls the platform is the company that eventually comes to dominate the industry. Microsoft
has learned to live with Open Source; Amazon leases out cloud computing, Google 'gives away'
Google Scholar. The future king of Science 2.0 will not be a mere patent troll, living as a parasite
off companies who actually work the patents; it will not be perturbed by a few mandatory Open
Data archives here and there. Instead, it will be the obligatory passage point for any commercial
entity who wants to know where the research front of any particular science is right now, and
whom must be paid to influence and control that front.
This race to be the King of Platforms that controls the future of Open Science is already
happening.
This dream of an Uberization of science is much further along than I believe most people
realize. While some academics spin their visions of sugarplum in the air, various big players are
positioning themselves to package together all the functions in Figure 7 into one big proprietary
platform. On August 30, 2016 the US Patent Office issued US Patent #9430468 entitled, "Online
peer review and method". The owner of the patent is none other than the for-profit megapublisher Elsevier. The essential gist of the patent is to describe the process of a peer review
being organized and effectuated on a computer program, as in Figure 7.
Figure 742
Of course, it would be the height of hubris to expect to appropriate the entire concept of
peer review as intellectual property; but perhaps that was not really the aim of Elsevier. The
Patent Office rejected this patent at least three times, but under the unlimited do-over rule in US
law, Elsevier kept narrowing the claims until the stipulation passed muster. It does include an
automated 'waterfall process' in which the rejected paper is immediately turned around to be
submitted to another journal in a recommended sequence. It is also plug-compatible with a
variety of different formats of 'reviewer' inputs.
In the brave new world of open science, this input might take many forms. Some
researchers are already exploring automated peer review: using a natural language generator to
produce plausible research reports, using some more unconventional evaluation inputs.85 One of
the inputs has been constructed with an eye toward the crisis of replicability: taking standardized
datasets and research protocols and conducting automated replication with robot labs. Far from
being science fiction, there are already two for-profit firms, Transcriptic and Emerald Cloud Lab,
positioning themselves to provide this service in a more automated and streamlined Open
Science platform.
očajno prekopirano...
https://www.ineteconomics.org/uploads/papers/Mirowski-Hell-is-Truth-Seen-Too-Late.pdf
od 32. strane
eto šta neoliberalčine rade!!!
(https://scontent-frt3-2.xx.fbcdn.net/v/t1.0-9/45657565_2098408743536196_7635310477613989888_n.jpg?_nc_cat=1&_nc_ht=scontent-frt3-2.xx&oh=3a0deaacb69efa583630bef74053130a&oe=5C7C0216)
Prosto da čovek poželi da usvoji dvanaestogodišnjaka da bi mogao da ga ispiše iz šestog razreda i da u kriminal
Da li deca pišu o Vučiću ili samo o Kosovu? (https://www.danas.rs/drustvo/da-li-deca-pisu-o-vucicu-ili-samo-o-kosovu/)
Quote
,,Ponuđene teme su: Moja zemlja je u mom srcu, Volim Srbiju, To je moja zemlja... Kosovo je srce Srbije, Kosovski božuri – krv mojih predaka, Zadužbine Nemanjića. Nijedna tema nema nikakve veze sa politikom, kako Vi insinuirate, već isključivo sa gradivom i nastavnim planom za 6. razred. Teme su vezane za lektiru i epske pesme iz ciklusa o Kosovskoj bitki i pesme Milana Rakića ,,Nasleđe" i Desanke Maksimović ,,O poreklu".
Berate... Mislim, jasno je da škola treba i da indoktrinira 'n' shit, al ovi ga baš preteraše...
https://pescanik.net/najava-demoliranja-nauke-na-fakultetima/
Meni nije jasno kako to da se svi vi ovde bunite oko vlasti koju naprosto obožavate i za nikakvu drugu ni ne želite da znate.... Kurtališete i Murtališete i ništa više.....
Moja teorija je da je aktuelna opozicija u dosluhu sa aktuelnom vlašću. Setimo se kako je po Radulovićevoj priči Vučić tražio da se odobri nekakav zajam Čedi Jovanoviću, iako su novi zajmovi stavljeni pod moratorijum. Da se i desi smena vlasti između ova dva entiteta opet bi bilo dosluha, samo bi se uloge zamenile. Nikakve kriminalne radnje ne bi bile kažnjene, osim par simboličnih na početku smene. Ono što nam je potrebno je nova opozicija, ali za novu opoziciju potrebni su novi glasači, koji se informišu van državno sponzorisanih medija.
Tebe čovek ne može da ne voli!
Taman nešto nešto nakuckam, ti to primerom dokažeš!
xjap
Ja želim drugu vlast, doduše.
i ja isto, al ne drugu turu neoliberala!
a ovo je klasična stupica, ljudi čuju termin društvo znanja, ekonomija znanja, a ne kontaju da to nije društvo naučnog znanja nego populističkog znanja, svakodnevnih mudrosti običnih ljudi, da trtljaju po mrežama, postavljaju slike i svoje common knowledge, da to skupljaju i obrađuju botovi i šuknu ti reklamu, propagandnu poruku o političkom lideru, naprave ti psihološki profil i ciljano gađaju labilnije s kombinaciom straha i nade, dobitnom za pobjedu. Da ti se umuvaju u sve sfere života, što reče jedan počeli su u Americi da na osnovu fejsbuk profila određuju tvoj kreditni limit. Ne daj bože da saznaju da te žena ostavila, limit pada. O ostalim mogućnostima koje algoritmi društva znanja donose još bre niko ne zna, to je mrak mrak na oči. I naravno da neoliberali oće digitalizaciju, al onu banalnu, digitalizaciju zadruge, stvaranje globalne zadruge, što bi reko jedan moj profesor, najbolje bi bilo kada bi 90% ljudi bilo nepismeno!
što se čudimo više uopšte, kad mac misli da je Radul alternativa
Radulović bi se dao smeniti, ovaj se ne da. Bilo ko ko se da smeniti je alternativa ovome, ne samo Radulović.
odsječeš gušteru rep, big deal!
Ti zapravo želiš revoluciju, i računaš da će s ovom vlašću lakše doći do jedne, nego s nekom demokratskijom. Ali ne može Srbija da menja globalni sistem. To moraju jake države da započnu, a mi da zapratimo, a ne obratno. Nama je važnije da imamo dobru sposobnost da pratimo kad do promene dođe, a to će s ovakvom državom teško da ide. Čak i da globalni sistem postane neki antineoliberalni mi ćemo opet da nastradamo, jer nismo bili spremni za to.
koje promjene, globalne? Pa neće je biti. Bar ne do 2050. godine, ne znam koliko Sagitaša će doživjeti, ne znam ni da li ću ja, ajde more.
Kakvu revoluciju? Za početak daj ljevičara u opoziciji, Bole, Krle, Đole i ostali neoliberali su što se globalnog sistema tiče sasvim nejasni. Kakav je položaj Srbije za Radula, jel idemo s Kinezima pošto je počo pljucka po Merkelovoj? A Đilas, u kom je on fazonu ovih dana? Šta bi radile Dveri da ne pitam.
Što se globalnog sistema tiče nisam od opozicije čuo ništa godinama, sem Radula što je maestralno pogrešno prognozirao novu silu Evropsku uniju na umoru. Koji slepac moraš biti da ti je u jednoj kampanji EU sila, u drugoj Merkelova ništa ne valja, u jednoj kampanji bi da privatizuje zdravstvo, u drugoj svi da imaj zdr. knjižice. Realno, počinjem da mislim da je on veći populista od Vučića jbt
Dakle, Vučić ima tu neku odvratno realističku međunarodnu politiku, pegla mi se od nje, ali ladno bih šamarao geopolitičke liberale, bacio bih ih među cigane grobare ludake, poslo bih onog što respiritualizuje narkomane lopatom i Milana Tarota da ih dovedu u red. Pojma nemam, daj šta priča opozicija o globalnom sistemu za početak
Evropa na umoru, a u Britaniji će izgleda da opozovu Brexit...
I dalje se koncentrišeš na, u načelu bitne, ali nama ovde i sada apstraktne probleme ekonomije. Nema nama leba od rešavanja tih problema. Dok ti dočekaš svog ružičastog nevidljivog jednoroga sa anti-neoliberalnom ideologijom, da nas povede u bolju budućnost, mnogo će nas propatiti zbog onoga što nam se dešava ovde i sada. Ne može tako da se živi. Moraš da biraš od ponuđenog, a za početak moramo da smenimo one koji nam obezvređuju izbore.
Dosta je bilo ne potencira neoliberalno nego demokratsko. Biće kako narod kaže. Ono što potenciraju je vladavina zakona (između ostalog i izbornih zakona koji se ovde redovno krše).
ništa ne razumijem zadnje rečenice. Opozivanje Brexita je neoliberalizam, naravno
sad odjednom Strazbur priča da može da se promijeni odluka, da se ponavlja referendum, serem im se u ton film bre
naravno da je to nebitno, đe je Britanija, koga boli uvo ako je neoliberalna, skapaće i ovako i onako oni van Londona, skapavali su u EU, skapavaće i van EU, ali sjebali su bar jedan nokat kejt midlton.
bez giljotine ne valja
mislim da je problem obrnut, ti si taj koji traži ružičastog jednoroga, tako meni izgleda Radul u najgorim noćnim morama
Vučić mi izgleda kao kreten. Kralj banalnosti. Vidi šta radi od nauke. Ali šta bi Radul uradio, vjerovatno bi nauku popravio a nešto drugo sjebo. Trebo bi da budem sebičan pa da mislim da je to odgovor. Meni bolje, nekom se smrklo.
Al ja sanjam nokat kejt midlton, žvaćkaće ga neki sužanj iz Birmingema!
naravno, vlast je kao donje rublje, ako ga ne mijenjate s vremena na vrijeme će se oseća!
al Radul je dio problema. To je donje rublje prethodnog režima i još se oseća.
Dajte de Gola, dajte giljotinu!
Ček sad, ja tražim vladavinu prava, ti tražiš ukidanje neoliberalizma u celom svetu, a ako može i počevši od Srbije. I ja sam taj što traži nemoguće? Pričaj mi više o tome, molim te..
ne kontam... vladavina prava nije postojala nikad u Srbiji. Dakle, ako je Radul dio stare garde, onda nije bilo vladavine prava ni tada.
Plus što ko zna šta misliš pod vladavinom prava, pošto je pola toga neoliberalizam. Npr, poštovaćeš pravo svojine Vučića, Miškovića, Đilasa, Radula? Onda ne mogu da glasam za tebe. Što bi reko Žižek
(https://i.kym-cdn.com/photos/images/newsfeed/001/143/752/368.png)
postavljao sam koja su sve prava izostavljena ustavom 2006. i naravno to su sve socijalna prava.
sad odjednom nije jasno šta nas je snašlo. Pa ono što ste glasali 2006. rodilo se, odraslo, Radule njihao na koljenu!
Što se mučite, lijepo vam Agli reko da kurtamurtališete. Vi vjerujete da će oni koji nisu poštovali prava sad poštovati prava pošto je onaj koji ih je naslijedio reko da će poštovati prava al ih ne poštuje zato što su prvi nepoštovaoci bili valjda manji nepoštovaoci nego ovaj drugi nepoštovaoc. Ha, kažem ha!
sve ljepše od ljepšeg... šta kaže Radul za nauku i obrazovanje, boga ti?
Svi zakoni da se poštuju, narod da preko svojih predstavnika donese koje hoće zakone. To je sve normalno, ili bi bar trebalo da bude, ali kod nas još nije.
Radulović je 2006. samo blogovao i nije imao nikakav uticaj na pisanje ustava. Ne znam što njega provlačiš kroz sve probleme. Da nije on kriv i za raspad SFRJ?
Vladavina demokratski donesenih zakona je bitnija od skoro pa svega drugog, a sigurno je bitnija i od pozicije DJB po pitanju nauke i obrazovanja. Biće kako narod kaže po pitanju nauke i obrazovanja.
Stalno spominješ samo njega, ali svaki put kad ga spomeneš ja moram sebi to da prevedeom kao "šta DJB misli". Radulović nema apsolutnu vlast u svojoj stranci, što je takođe normalno, ili bi bar trebalo da bude, ali kod nas još nije.
Primećujem i da se nisi osvrnuo na moj komentar da je ono što ti želiš ipak manje ostvarivo od onog što ja želim. Znači li to da se slažeš sa mnom?
ko te to slagao? Šta je ostvarivo, vladavina zakona u Srbiji? :lol:
pa ono, znaš kako je Ralf Darendorf reko kad su ga pitali koliko će trajati tranzicija
on je reko 6 mjeseci za ustav, 6 godina za privatizaciju, 60 godina za demokratizaciju
rekli ovaj lud, šta priča, kakvih 60 godina
nama ustav pisali 6 godina, privatizacija još traje. Uostalom, Radul bi trebo da zna da smo mi ekvivalent južne Italije i da tamo ni danas ništa ne radi!
tako da, ou kontrer, Rodni, ti si nerealan, tražiš moguće!
a šta ja uopšte tražim, pa npr totalni prekid procesa koji očigledno ne šljaka
ti mi pričaš oću li u istom smjeru ići 15 km/h ili 50 km/h i jel vozač pjan
ne idem u istom smjeru uopšte
možda ni istim putem, i to je sumnjivo, neoliberalizam ima dvije trake
i šta pije taj vozač, loza pa deset mjesta prazno
Radul neće procesuirati Miškovića, kao ni Vučić, stoga je sve isto
a njega moram više da kritikujem, ipak mi je rođo
neću valjda Đilasa, ni Milovan nije valjao
sumnjam da je Milovan ne samo strani agent no i neoliberal
duboki korijeni, realno pun kufer neoliberalizma se ušunjao u SFRJ, tako da možda Radul jeste kriv i za to!
i ne znam što se foliramo, mi smo južna Italija a umišljamo postaćemo sjever
dakle, kod južnjaka je najveća institucija mafija a država je korumpirana
i sad ti objasni macu da to neće se promijeni do revolucie
makar welfare state revolucije
mi imamo Radule Vučele koji govore o jakoj minimalnoj državi
čak i ova tomatova kritika mislim da ni ne spominje da će taj novoosnovani fond da funkcioniše tako što će privatni biznis da plaća istraživačke projekte i samim tim nameće šta će se istraživati!
a šta si ono reko, demokracki da odlučujemo? A gdje to? U nauci se ne odlučuje demokracki a koliko vidim oće da tržište odlučuje. Uostalom, za neoliberale tržište i demokratija su jedno te isto
Vladavina prava nije demokratija!
a to što će neki Mišković koji je pokupovao poljoprivredno zemljište da upregne projekte da u pravimo gmo svinje s krilima to ništa
važno je da se para obrće
Vladavina prava nije demokratija, ali vladavina demokratski donesenih zakona jeste. Kod nas je demokratija suspendovana. Zato zakoni doneseni kod nas nisu zaista demokratski doneseni zakoni. Evo, i u Americi se krše izborni zakoni, i ne poštuje se zaista volja birača.
Moramo da se borimo protiv tih sila kod nas, inače tvoje zbacivanje neolibralizma nikad neće stići na red. Što bi mafija menjala sistem koji joj ide na ruku?
al ne kontam šta oćeš, jel može demokrackom procedurom da se skloni mafija? pa što je u južnoj Italiji nisu sklonili?
dakle, oćeš babama žabe da potkivaš
Zakoni doneseni kod nas nikad nisu bili doneseni demokracki. Koji zakon je tako donesen?
Ne znam pojma, ali znam da moramo da ih menjamo, i to često. I to ne onima koji su već bili na vlasti, nego nekima koji nisu. Radulović nije zaista bio na vlasti, jer ništa što je on hteo kao ministar nije bilo ostvareno.
Ako ih menjamo često onda teramo DB da se više troši na infiltriranje i kontrolu novih političkih aktera. To je jedan vid borbe. Ako ih ne menjamo novim ljudima i strankama omogućavamo DB-u da postepeno dovede svoje ljude u vrh svake postojeće stranke. Ako ih menjamo može da se desi da na vlast dođe stranka koja nije kontrolisana od strane DB-a, i tek tada smo korak bliže demokratiji. Problem je naravno što DB to zna pa proaktivno štancuje nove stranke, da se one koje još nisu kontrolisane uguše u poplavi onih koje jesu. Zbog stranačkih previranja u DJB cenim da ta stranka još nije pod njihovom kontrolom. Kad previranja prestanu doći će vreme da se zabrinem i tražim novu stranku.
Radul i Pavlović su bili DS, o čemu pričamo...
DB je glavni, a? Što kupuju toliki Kopernikusi kad je DB glavni?
Dakle, mi imamo problem što nam neko sužava svijest da nam DJB izgleda kao alternativa
meni nebitno, jer DJB neće ništa da promijeni, samo nemojte se nadati previše
Quote from: tomat on 11-12-2018, 12:25:30
https://pescanik.net/najava-demoliranja-nauke-na-fakultetima/
ajd da vidimo i to, premda čisto sumnjam da išta može da se desi. SF.
čekaće se neki drugi voz, nekad u budućnosti.
Quote from: Pizzobatto on 12-12-2018, 11:03:48
neću valjda Đilasa, ni Milovan nije valjao
sumnjam da je Milovan ne samo strani agent no i neoliberal
duboki korijeni, realno pun kufer neoliberalizma se ušunjao u SFRJ, tako da možda Radul jeste kriv i za to!
milovan đilas je jedan od većih ljudi tog doba, svakih 6 meseci se vratim
anatomiji jednog morala, nekad i češće.
nedavno mu je izašlo i ovo dole, aleksa priredio, odličan roman, milion lejera. pisan u sremskomitrovičkom zatvoru 1958.
(https://www.znaksagite.com/diskusije/proxy.php?request=http%3A%2F%2Fi63.tinypic.com%2F34zdsn9.jpg&hash=937805a7228b0e791a1f6bf9c1a1d7a34186b9f6)
problem je što sada kruže glasine da mu je Novu klasu pisala neka strana služba
štaviše, da su neki dijelovi poluplagijati neoliberalnih pisanija
uostalom, nova klasa, hm, jel tad bila izraženija nego danas...
a dal je ono nešto drugo pisao da valja, možda jeste
inače, ne bi bio jedini marksista koji je podlegao neoliberalizmu još za vrijeme SFRJ
ma strana služba je tad teško imala um kao što je bio milovanov. jbg, puno toga progresivnog je zglajzalo prerano. dobio se rat, izgubilo se u miru. mislim, kako drugačije objasniti današnje abominacije kao što je vuk jeremić i slična ekipa?
imajući u vidu Jeremića, mnogo je jasnije zašto i dalje vlada sistem paša i subaša
Novi naučnopopularni časopis, za koji dan na kioscima:
https://www.odiseja.rs/
Domaće obrazovanje pokušava da se uskladi sa idejom da deca danas radije čitaju vajber nego knjige time što im smanjuje lektiru. Na primer, izbacuju Jazavca pred sudom iz obavezne lektire.
Đaci uče smajlije, dok je lektire sve manje (http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/drustvo/aktuelno.290.html:777092-Djaci-uce-smajlije-dok-je-lektire-sve-manje)
Kao neko ko je kao klinac mnogo čitao pa mi je lektira bila samo dosadna obaveza pored gomile drugih knjiga koje bih rađe trošio, ne mogu da kažem da se ne bih i sam obradovao da sam u školi i da znam da manje moram da čitam...
Nije isto kad čitaš za sebe i kad čitaš za školu. Mozak treba naprezati, trenirati. Možda bi rešenje bilo da deca biraju šta će da čitaju, a nastavnik određuje koliko to literarno vredi. Ali mora da se čita i mora da se gradi kritičko mišljenje.
Pa znam da nije, naravno, zato i poredim sebe sa ovim klincima. To što sam ja čitao Kliforda Simaka umesto Stevana Sremca uporedivo je sa tim da oni ne čitaju Sremca jer ih više zanima JuTjub i Vajber, u oba slučaja ne razvijamo se u zamišljenom smeru.
Opet, prosto, ni lektira ne mora da bude strogo zacrtana, u smislu da ionako većin aklinaca neće da skapira Jazavca pred sudom onako kako je kapiran kad je napisan itd. Tako da bi možda zanimljivo bilo da čitaju šta hoće ali da o tome moraju da pišu i raspravljaju u jednom, jelte, stimulativnom okruženju. Dakle, čitaj tog tvog Harija Potera ili Zorrraaannhhhu ili šta već voliš al onda ih podvrgni analizi koju bismo primenjivali i na Kočića i Andrića, pa da se na času suočimo s mišljenja.
Pored toga mogao bi da postoji i neki vrlo fizikalni način ocenjivanja dela, čisto statistička ocena koliko različitih reči je sadržano u tekstu. Cilj je učenika izložiti širokom skupu pojmova i ideja koje ranije nije susretao. To znači da bi neki softver morao da prati šta svaki pojedinačni učenik čita, i da za svaki tekst dodeljuje nekakve poene koji kažu koliko taj tekst donosi novog tom konkretnom čitaocu. Problem za softver je kako utvrditi šta su ideje u tekstu (da ne bi morali ljudi ručno to da rade za svaku knjigu), ali za početak dovoljno je brojati pojmove.
Znači može i Zorannah i Marija Žeželj, ali ako je rečnik u knjizi siromašan i/ili čitaocu već poznat onda će doneti malo poena. I čitalac mora unapred da bude upoznat s tim poenima, i na osnovu tih podataka mora da odluči šta će da čita, i koliko vremena će da potroši na čitanje. Ako čita samo jednu vrstu štiva onda će mu trebati više vremena za zadovolji kriterijum "pročitao lektiru za ovu godinu".
Ocenjivanje ideja i literarnosti je potrebno da ne bi učenici čitali rečnik Matice Srpske.
E, da su nam u školi na vreme ukazivali da najtvrđe jezgro srpskog realizma: Sremac, Matavulj i slični obrađuju spiritističke i druge teme, ne bismo toliko čitali Stokera i Meri Šeli...
Evo za nagradu onima koji odu na ovu temu:
https://vimeo.com/244704394 (https://vimeo.com/244704394)
Ne potcenjivati internet. Kaže prvi milenijalac, rođen na razmeđi između čitanja knjiga i interneta.
Pustiti decu da se razvijaju u skladu sa digitalnim dobom i tehnologijom. Postoje i drugi načini razvijanja kritičkog mišljenja i vežbanja vijuga, osim čitanja (knjiga; ne zaboraviti da se i online stranice i poruke, zapravo, čitaju). Gejming je primer za to.
Bez muke nema nauke, i za sada nema tog interneta koji će to da promeni. Ljudi sami od sebe ne vole da se muče, pa sami od sebe ne dolaze do "nauke". Tu mora da dođe do nekakve prisile i usmeravanja.
Šta može razmena vajber poruka sa vršnjacima da nauči nekoga? Vršnjaci znaju slične stvari. Tu ne dolazi do novuma.
Gejming nikad neće biti primjer kritičkog mišljenja. Vrlo prost razlog: gejming nema narativnu analizu nego samo uvećava performanse iliti spretnost, a to nije kritički no instrumentalni um. Može biti vrlo koristan, npr kažu da su gejmeri dobri u fizici i hemiji. Ali kritičko mišljenje nula. Ronald Regan je preporučivao da svi igraju igrice jer će biti korisni piloti bombardera.
Internet naravno samo uvećava postojeće stanje, to jest, ako ti je postojeće stanje loše samo ćeš uvećavati loše, i obrnuto. To jest, osnova i dalje ostaje knjiga.
За читање не постоји замена. Сад постоје и електронски читачи, нема изговора да се не читају дела.
Danas je doktorat Siniše Malija, nakon što je stručna komisija juče utvrdila "da je reč o samostalnom radu Siniše Malog i da je evidentan naučni doprinos", takođe odbranjen po ko zna koji put tako što je "Naučno-nastavno veće FON-a danas (...) usvojilo izveštaj Etičke i Stručne komisije o doktoratu Siniše Malog: 82 je bilo za usvajanje izveštaja, a 28 profesora je bilo uzdržano. (http://mondo.rs/a1184873/Info/Drustvo/Doktorat-Sinise-Malog-nije-plagijat.html)"
Dakle, 110 osoba su videle rad koji bukvalno i bez ikakvog komičnog preterivanja ima stranice i stranice (https://twitter.com/karapandza/status/1126034026253422593)kopipejstovanog tuđeg teksta bez referenci ili atribucija (https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/sinisa-mali-nas-je-doslovno-prepisao/) i ni jedna jedina nije glasala protiv toga da se izveštaj komisije usvoji. Ako je jedna viska obrazovna i naučna ustanova u Srbiji (danas pritom dosta dobro rangirana) došla u ovaj stadijum, pa nama nema spasa.
Свако има своју цену. Мада ФОН и важи за најклимавији државни факс. О фоновцима људи са других сродних факултета обично говоре са ниподништавањем иако је чињеница да се њихови студенти најбрже запошљавају након ЕТФ-оваца.
Čekamo Tomata da komentariše. :lol:
Quote from: Meho Krljic on 08-05-2019, 20:49:17
Danas je doktorat Siniše Malija, nakon što je stručna komisija juče utvrdila "da je reč o samostalnom radu Siniše Malog i da je evidentan naučni doprinos", takođe odbranjen po ko zna koji put tako što je "Naučno-nastavno veće FON-a danas (...) usvojilo izveštaj Etičke i Stručne komisije o doktoratu Siniše Malog: 82 je bilo za usvajanje izveštaja, a 28 profesora je bilo uzdržano. (http://mondo.rs/a1184873/Info/Drustvo/Doktorat-Sinise-Malog-nije-plagijat.html)"
Dakle, 110 osoba su videle rad koji bukvalno i bez ikakvog komičnog preterivanja ima stranice i stranice (https://twitter.com/karapandza/status/1126034026253422593)kopipejstovanog tuđeg teksta bez referenci ili atribucija (https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/sinisa-mali-nas-je-doslovno-prepisao/) i ni jedna jedina nije glasala protiv toga da se izveštaj komisije usvoji. Ako je jedna viska obrazovna i naučna ustanova u Srbiji (danas pritom dosta dobro rangirana) došla u ovaj stadijum, pa nama nema spasa.
Quote...
U izveštaju stručne komisije FON-a navodi se da je "analizirana doktorska disertacija rezultat samostalnog naučnoistraživačkog i stručnog rada kandidata", te da "iako postoje određeni propusti, oni po obimu i značaju nisu doveli u pitanje osnovne naučne doprinose i originalnost ovog rada".
Stručna komisija smatra da je "kandidat ispunio sve zakonski propisane uslove i predlaže da se kandidat Siniša Mali promoviše u zvanje doktora nauka, kako bi mogao koristiti sva prava koja mu po tim propisima pripadaju".
Stručnu komisiju činili su: Dejan Erić, profesor Beogradske bankarske akademije, Vinko Kandžija, profesor emeritus na Univerzitetu u Rijeci, Tomaž Čater, profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Ljubljani i Dragan Mikerević, profesor Ekonomskog fakulteta u Banjaluci.
Prema oceni ove komisije, predmet, ciljevi, hipoteze, metodologija, rezultati i naučni doprinosi disertacije nisu osporeni ni na jednom mestu, niti i jednim validnim argumentom ili dokazom.
...
ovaj se vec hladi, iako vjerojatno posteno metastazirao kroz tolike godine djelovanja bez lustracije; steta sto nije kakav dejan jovic.
Quote from: Meho Krljic on 08-05-2019, 21:19:09
Čekamo Tomata da komentariše. :lol:
Али да на напоменемо да ја немам ништа против ФОН-а! Нпр. Мали је завршио основне студије на Економском, па шта сад...треба да се стидим што сам и ја завршио тај факс.
Quote from: Meho Krljic on 08-05-2019, 20:49:17
Danas je doktorat Siniše Malija, nakon što je stručna komisija juče utvrdila "da je reč o samostalnom radu Siniše Malog i da je evidentan naučni doprinos", takođe odbranjen po ko zna koji put tako što je "Naučno-nastavno veće FON-a danas (...) usvojilo izveštaj Etičke i Stručne komisije o doktoratu Siniše Malog: 82 je bilo za usvajanje izveštaja, a 28 profesora je bilo uzdržano. (http://mondo.rs/a1184873/Info/Drustvo/Doktorat-Sinise-Malog-nije-plagijat.html)"
Dakle, 110 osoba su videle rad koji bukvalno i bez ikakvog komičnog preterivanja ima stranice i stranice (https://twitter.com/karapandza/status/1126034026253422593)kopipejstovanog tuđeg teksta bez referenci ili atribucija (https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/sinisa-mali-nas-je-doslovno-prepisao/) i ni jedna jedina nije glasala protiv toga da se izveštaj komisije usvoji. Ako je jedna viska obrazovna i naučna ustanova u Srbiji (danas pritom dosta dobro rangirana) došla u ovaj stadijum, pa nama nema spasa.
odavno. sad da oformiš komisiju i zađeš objektivno po doktoratima (u određenim disciplinama :lol:), ne bi bilo puno drugačije. moraće da se reže radikalno, u suprotnom, ne piše vam se dobro. nastava na PhD studiju morala bi da bude na engleskom, bar na prirodnim naukama, medicini, farmaciji, etc. (ne pričam o osnovnim studijama). disertacije moraju da se pišu na engleskom. to i mentoru daje priliku da provuče kroz software koji proverava plagijarizam, ni mentori nisu svemogući i ne znaju sve. niti to može da se očekuje. recimo: da je disertacija iz koje je mali prepisivao bila na bilo kom jeziku osim engleskom, teško da bi ikad bio uhvaćen.
dodatak: i kritičari se ubiše od količine radova s IF, a to spočitavaju komisiji od malog.
elem, šit traje predugo i džaba što se tu mnogo ljudi trudi, ovo će imati impakt i na njih. bog nek vam je u pomoći.
pozdravite mi božu đelića! (idiota koji je ničim izazvano skresao budžet za nauku 50%).
Pozdravio bih ga ali više ne živi dve ulice od mene pa nemamo prilike za slučajne susrete na ulici. Na vreme se relocirao u pametnije krajeve.
Видиш, ја сам мислио да је Божа Ђелић урадио добре ствари за финансирање научних пројеката.
"NEKO JE PRODAO TESTOVE" Šarčević: Test iz matematike je "PROVALJEN"! Svi će morati POLICIJI DA POKAŽU rezervne kese
Ministar prosvete Mladen Šarčević za ,,Novosti" potvrđuje da je test iz matematike na maloj maturi ,,provaljen" i to da se to dogodilo u nekoj školi.
Kaže da su Zavod za unapređivanja kvaliteta obrazovanja i Ministarstvo prosvete dobro uradili svoj posao, ali je ,,zatajilo" negde na terenu, zbog čega je test iz matematike pomeren za četvrtak.
- Neko je otvorio rezervnu kesu sa testovima i prodao test iz matematike. Ne znamo gde se to dogodilo, ali to će da utvrdi policija. Biće smena zbog ovoga. Svi će morati policiji da pokažu rezervne kese, pa će se utvrditi gde se ovo dogodilo – kaže Šarčević za ,,Novosti".
Najavljuje i da je ovo poslednja godina kada ovakav rizik postoji, te da će od sledeće godine ,,sve biti digitalno".
Test iz matematike pomera se za četvrtak, a mali maturanti polažu u sredu, prema planu kombinovani test.
https://www.blic.rs/vesti/drustvo/neko-je-prodao-testove-sarcevic-test-iz-matematike-je-provaljen-svi-ce-morati/3tyfrte
Šta pa to znači da će sve biti digitalno? Učenici će raditi test na računarima?
Juče smo Teslin rođendan i Dan nauke u Srbiji proslavili uz čestitku predsednika u kojoj se eksplicitno pišalo a implicitno sugerisalo da nije sad toliko bitno kakva ti je diploma ako si dobar čovek. I, sad, evo, imamo ovakav ciničan humor:
(https://i.imgur.com/3qW9Zlb.jpg)
sa pašnjaka do naučenjaka!
https://pescanik.net/nadriznanje-na-masinskom-fakultetu/?fbclid=IwAR2E4-2PC25M53O6f7wMfefIw_aVfsGbWR6HCbUzmioEo7yR5jSgVTSlqwg
Zemlja u kojoj je teološki "fakultet" u sklopu univerziteta, jel se vi to šalite???
Uzgred kada je to isto pokušano u "ultra konzervativnoj katoličkoj" zemlji u susjedstvu bilo je žestokih studenskih demonstracija a kod nas nije bilo NIČEGA jer to je "naša kultura & duhovnost".
I da na "isis Kosovu" nema "ljudi u crnom" u školama...
U svemu treba da se ugledamo na našu "jednokrvnu & jednovernu" zloslavnu braću, oni su spasioci sveta... i da vratiće nam naše sveto Kosovo na kojem smo ponikli, na koje (po)mislimo svako jutro pošto se probudimo i o kojem pevamo deci u kolevkama pre nego što progovore ruskim(ups sorry svrbskim) jezikom!!!
p.s.
Ova njuška na slici je ni manje ni više nego "Ministar nauke i visokog obrazovanja Ruske Federacije".
(https://scontent.fbeg4-1.fna.fbcdn.net/v/t1.0-9/69618429_2735627823146782_3590105958056984576_n.jpg?_nc_cat=108&_nc_oc=AQmGworxrsrWGkV8B8HLLq0ttvens9ZrSLgecARtUXpmj7TuEDkFOufkgbwyNUHJtYY&_nc_ht=scontent.fbeg4-1.fna&oh=6a30e4fb0438f75c77c5b57390b319fe&oe=5E11B0FE)
Na FON-u danas igrali bunker i odlućili da je nula-nula u vezi Malijeve disertacije i dalje dobar rezultat.
(https://i.imgur.com/MtLTyRK.jpg)
No, danas su se na istome fakultetu ipak malo trgli:
Nastavno-naučno veće FON-a: Javna osuda Siniše Malog zbog doktorata (http://rs.n1info.com/Vesti/a538831/FON-Javna-osuda-Sinise-Malog-zbog-doktorata.html)
Quote
Za opciju javne opomene glasao je 21 član Nastavno-naučnog veća, dok su za pooštrenu meru javne osude glasala 83 člana.
Javna osuda je najteža mera koju Nastavno-naučno veće, posle izveštaja Etičke komisije, može da izrekne.
Predstavnik studenata u Nastavno-naučnom veću FON-a Moma Kovačević je posle sednice za N1 objasnio (http://rs.n1info.com/Vesti/a538855/Studenti-Odluka-FON-a-preporuka-Univerzitetu-da-se-doktorat-Malog-ponisti.html) da je današnja odluka poruka Odboru za profesionalnu etiku Univerziteta u Beogradu da se Siniši Malom poništi doktorat.
Enivej:
Саопштење Одбора за професионалну етику Универзитета у Београду (http://bg.ac.rs/sr/vest.php?id=1362)
Quote
Одбор за професионалну етику Универзитета у Београду на седници одржаној 21.11.2019. године преиначио је Одлуку Наставно-научног већа Факултета организационих наука 05-01 број 131 од 28.11.2019. године и једногласно је утврдио постојање неакадемског понашања Синише Малог приликом израде докторске дисертације ,,Креирање вредности кроз процес реструктурирања и приватизације – теоријске концепције и остварени резултати у Србији", коју је именовани одбранио на Факултету организационих наука 2013. године, чиме је именовани учинио повреде из члана 22. Кодекса професионалне етике, јер је у делу дисертације дословно преузимао текстове односно целе пасусе из текстова других аутора, без навођења имена тих аутора.
Одбор за професионалну етику је констатовао да предложену меру јавне осуде декан Факултета није изрекао, а изрицање мере је у надлежности декана факултета.
Одбор за професионалну етику доставиће коначно Решење Сенату Универзитета ради поступања у складу са Правилником o поступку поништавања дипломе и додатка дипломи.
Хоће ли му одузети докторат? Ако не, све остало је пресипање из шупљег у празно.
Enivej, Ćomi je uvređen hajkom koja se na njega vodi pa je prodao školu i ide u Kan da novčanicama briše suze:
Mića Jovanović posle prodaje Megatrenda: Povlačim se, neću ni da živim ovde (http://rs.n1info.com/Vesti/a547766/Mica-Jovanovic-posle-prodaje-Megatrenda.html)
Što reče Bojan Pajtić ovo je ko u onom vicu kad tip u kafani kaže "Drugari, nije mi ni do čega, aj vi platite sve ovo".
Одрадио посао, упропастио школство и зарадио паре, сад иде на југ једне од најлепших држава Европе да ужива са неком млађахном девојком претпостављам.
Ali ima i drugi deo:
Navodni kupci Megatrenda - ne postoje, reč je o modelima sa interneta (http://rs.n1info.com/Vesti/a548158/Ljudi-koji-su-kupili-Megatrend-ne-postoje-rec-je-o-modelima-sa-interneta.html)
Pa onda i treći:
Mića se predomislio: Odustajem od prodaje Megatrenda, ispao sam naivan, Đorđević prevario mnoge (https://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php?yyyy=2019&mm=12&dd=05&nav_id=1626854)
Kakva drama, kakvi preokreti!
пажљиво пратим његове муке и саосећам се. Да сам на његовом месту продао бих за неку нижу цену и преселио се што даље...на Тајланд рецимо.
Ja se samo nadam da će se ovaj lažni kupac Đorđević pojavljivati i dalje u javnom prostoru, npr. kao kandidat za predsednika države; onaj jedan intervju što je dao obećava ludu zabavu, mnogo očekujem od njega.
Kroz maglu se sećam da je postojao neki lik koji je lažirao svoj akademski put, otišao u beli svet (London mislim), tamo stekao neku reputaciju, i vratio se ovde s tom reputacijom, da nam donese progres. I onda se ovde ispostavilo da je lažnjak. Možda se lažni kupac Đorđević i lažnjak iz guste magle kreću u sličnim krugovima.
Quote from: mac on 05-12-2019, 18:59:51
Kroz maglu se sećam da je postojao neki lik koji je lažirao svoj akademski put, otišao u beli svet (London mislim), tamo stekao neku reputaciju, i vratio se ovde s tom reputacijom, da nam donese progres. I onda se ovde ispostavilo da je lažnjak. Možda se lažni kupac Đorđević i lažnjak iz guste magle kreću u sličnim krugovima.
Da nije možda tamo u Londonu prodavao eksere u gvožđarskoj radnji za džeparac da mu se nađe?
Koliko ja znam "taj" je sve vreme bio ovde...
Kako se zove?
Quote from: mac on 05-12-2019, 20:29:55
Kako se zove?
Taj se zove av ako si na njega mislio.
Aaaa... ti si mislio na onog "sa zubićima"?
dobro, prihvatih ja udicu, kako se taj sa zubićima zove?
Quote from: mac on 05-12-2019, 23:24:45
dobro, prihvatih ja udicu, kako se taj sa zubićima zove?
Aman pa jeremić jbt!!!
Ne, nije ni on, nego neki anonimus. Prestani da nagađaš, nećeš ga ubosti, ma koliko bio ćorava koka.
Znao sam da me šibicar Đorđević neće izneveriti, odmah sam video potencijal u čoveku. Đorđevića za ministra (bilo čega)!
Biznismen Đorđević, Jedi master of mindtricks. (http://rs.n1info.com/Vesti/a550152/Mica-Jovanovic-Djordjevic-me-omadjijao.html?fbclid=IwAR2NCHGoLdWI710-DGpozRALSCt2qNzAiBZ1eh1TZ3mwCG2N4LM6cEvvG44)
Napalo poštenog čoveka, uspešnog biznismena, iza kog stoji država. (https://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2019&mm=12&dd=07&nav_category=16&nav_id=1627550)
I to, napalo ga iz političkih razloga, na pravdi boga! (https://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2019&mm=12&dd=07&nav_category=16&nav_id=1627655)
Ma bre taj "univerzitet" i nije bio u čika mićinom vlasništvu on je samo "vršilac dužnosti".
Pravi vlasnik je banditska država nije valjda da to kao "niste znali"...
Ne kaže niko ništa za "univerzitet", meni su njih dvojica i predstava koju po medijima izvode ovih dana jako zabavni.
Quote from: Slobodan on 07-12-2019, 17:20:57
Ne kaže niko ništa za "univerzitet", meni su njih dvojica i predstava koju po medijima izvode ovih dana jako zabavni.
Da svakako da jesu, sve to je toliko "zabavno" da se svi grohotom smejemo koliko se dobro "zezamo"!
Vidi, šoranje po visokom školstvu i obrazovanju uopšte koje se izvodi u Srbiji nije smešno ni malo. Pri tome, Rumeni Mića' je samo navidljiviji deo toga, nikako glavni krivac. Ali ja ne mogu baš ništa u vezi toga, tj. smejanje pomenutim pojavama oko kojih ne mogu ništa mi se čini najboljom reakcijom.
A sada čitam da je moj favorit uhapšen zbog lažne prijave napada :D Ministar u roku od pet godina, pazite šta kažem.
Da, evo:
Dejan Đorđević uhapšen zbog lažnog prijavljivanja (http://rs.n1info.com/Vesti/a550442/Dejan-Djordjevic-uhapsen-zbog-laznog-prijavljivanja.html)
Nažalost, ova lakrdija izgleda treba da skrene pažnju javnosti sa ozbiljnijih stvari, pa je zato valjda i prave da bude tako svaki dan novi preokret i da se mi zabavljamo... Al jebiga, kad volimo spektakl. :lol:
Šta se trenutno dešava, na šta bi više trebalo da obratimo pažnju?
Se zajebavaš???
Imamo celu priču oko trgovine oružjem putem privatnih kanala u koje je reklo bi se intimno umešan državni vrh. To je značajno ozbiljnije od ove mikimausijade sa ovim univerzitetom.
Quote from: mac on 07-12-2019, 20:17:56
Šta se trenutno dešava, na šta bi više trebalo da obratimo pažnju?
Edi jel se ti to "samo" praviš mutav ili nas smatraš za budale?
A to. Mislio sam nešto što ne znamo i ne znamo da ne znamo, a ne nešto što znamo i pratimo.
Dobro, i to svakako treba držati u svesti. Ali ovo oko oružja je potencijalno velika stvar zbog koje u svetu padaju vlade i nije preterano iznenađujuće da režim gleda da ga pomete pod tepih na sve načine, te gurali Vučiću telefon u lice, te Branko Stefanović nikad nije ni prošo pored GIM-a, te vlada ima rezultate bolje nego ikad, a vidi ovu marihuanu itd.
Srbija više nije punopravni član Evropske asocijacije za obezbeđivanje kvaliteta u visokom obrazovanju (European Association for Quality Assurance in Higher Education – ENQA) odlukom njihovog Borda na sednici koja je održana 20. februara 2020. godine. (https://noizz.rs/noizz-news/srbija-izbacena-iz-enqa/ttlq5v5)
QuoteKako prenosi portal "Srbija danas" (https://www.srbijadanas.com/vesti/info/sta-ce-biti-sa-srpskim-diplomama-srbija-izbacena-iz-enqa-2020-03-03), Srbija je tokom mandata ministra prosvete Mladena Šarčevića stavljena u status "pod nadgledanjem" i od nas kao članice je traženo da otklonimo primedbe u naredne dve godine kako bismo povratili punopravno članstvo u ovoj instituciji.
Ministar je upravo zato formirao Nacionalno telo za akreditaciju i proveru kvaliteta u visokom obrazovanju Srbije, na čelu sa predsednikom Upravnog odbora Simom Avramovićem i direktorkom Jelenom Kočović, koje je imalo zadatak da otkloni nedostatke i povrati status punopravnog članstva Srbije u ovoj organizaciji.
Oni su, međutim, napravili još veći problem i još veći broj nepravilnosti i doveli do toga da je Srbija izbačena iz ENQA.
Da ministar i rukovodstvo NAT nisu ozbiljno shvatili primedbe koje je ENQA uputila Srbiji, piše Srbija danas, dokaz je gubljenje statusa punopravnog člana u najznačajnijoj organizaciji vezanoj za visoko obrazovanje u Evropi.
Izbacivanjem iz članstva iz Evropske asocijacije za osiguranje kvaliteta u visokom obrazovanju značajno se otežava postupak priznavanja srpskih diploma u zemljama EU jer je članstvo u ovoj organizaciji garancija kvaliteta visokog obrazovanja.
http://rs.n1info.com/Vesti/a633663/Jovanovic-o-Fakultetu-drustvenih-nauka-SNS-hteo-da-napravi-svoju-instituciju.html
ček, pa čiji je megadens
Професорка Даница Поповић се неакадемски понашала
http://www.politika.rs/articles/details/464152
Izveštaj Etičke komisije Ekonomskog fakulteta nedvosmisleno ukazuje da moj prevod udžbenika Dominika Salvatorea nije plagijat.
https://www.danas.rs/drustvo/danica-popovic-iza-napada-na-mene-stoji-aleksandar-vucic/
neoliberali
Ko se poslednji smeje...
Upravni sud poništio odluku o doktoratu Siniše Malog (https://www.danas.rs/drustvo/upravni-sud-ponistio-odluku-o-doktoratu-sinise-malog/)
hahahaha o majko rođena
pa sudska institucija da odlučuje o akademskoj...
i to upravo sad čitam ovo ludilo, ne znam je li tomat vidio novi pravilnik ministarstva
"категорији М23 припадају и часописи означени као Q1 у SJR и часописи на листама ERIH+"
ovo nema veze s mozgom
mislim ima u smislu Siniše Malog, al ono časopis izbosanskog sela može dupadne u M23 preko eriha
jel pogrešno kontam ili šta?
pravotikaem, tek sad pogledah novi pravilnik.
pa bosanci su imali M23, čuveni Džafer Kudumović sa dva časopisa, TTEM i Healthmed. sad, nije bio iz sela no iz Sarajeva, al kad nema kiša dobar je i grad.
https://www.scimagojr.com/journalsearch.php?q=19900192590&tip=sid&clean=0
na jednom fakultetu ga prijavljuju kao M23
što i dalje ne mijenja činjenicu da ono što je bilo gdje na Erih listi ne može biti M23, meni zvuči besmisleno
mora biti rangirano
de vidim to da li je Q1?
a to za ERIH+ jes čudno, al i ja tako tumačim, ispada da je to dovoljno.
na tom linku piše da je časopis Q3, pri dnu je ta klasifikacija, znači ni nije Q1 a jeste na Erihu, to je smijurija
a na Erihu su bre
Hum: časopis Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru
Hercegovina. Časopis za kulturno i povijesno nasljeđe
Anali Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici
....
M23 hahahahah
Institut za jezik, književnost, maloprivredu i telekomunikacije Čajniče STJ!!!
To je maloumno i pod tim mislim što i Meho - maliumno
Inače, jedna od najgorih vesti iz ove oblasti vezana je za Istraživačku stanicu Petnica:
Zavera ćutanja koja je dugo trajala (https://www.vreme.com/account/login.php?url=%2Fcms%2Fview.php%3Fid%3D1949826)
Evo, Siniša Mali je na korak da mu se vrati oduzeti doktorat (https://www.danas.rs/vesti/drustvo/sinisa-mali-se-zalio-ustavnom-sudu-zbog-doktorata/). Mislim, ustavnost na stranu, da li je zaista fer da je Setfanović doktor, a Mali nije? Mislimo o tome!
Mali je tada obećo da će napisati još jedan doktorat a sad se malo nećka sudski.
Uhapšen bivši rektor Univerziteta u Kragujevcu zbog lažnih diploma (https://nova.rs/vesti/hronika/uhapsen-bivsi-rektor-univerziteta-u-kragujevcu-zbog-laznih-diploma/?ref=push)
Svašta, zar zbog toga da se ide u zatvor??? Evo onaj, slago za doktorat i ništa, jebem mu.
neko iz Hrvatske dođe u Kragujevac da uzme lažiranu diplomu i šta onda radi u Hrvatskoj?
đe zosko da objasni ovu velikosrbsku zavjeru
Da zole nije umro
Dje je
Ako je umro, već je prošlo 40 dana, ni duša mu više ne obitava na ovom forumu. :(
Zar nije on imao neki blog, koji se može proveriti?
Jel Zosko beše hard kor antivakser ili sam ja nešto pomešao?
Sent from my SM-A715F using Tapatalk
necijepljen i lud... možda je otišo u Iran
Ako je umro od korone, nećemo moći to da mu natrljamo na nos. To je prednost kad si antivakser.
Sent from my SM-A715F using Tapatalk
Ne vidim kako je mogao da umre od korone, sem ako nije krio od svih da je bolestan i da se raspadao danima.
Pre će biti infarkt srca ili mozga, nešto brzo i neočekivano.
I prije je znao nestati
Ali ne ovoliko
ne može dumre dok ga ne denacifikujemo!
Pustili smo da institucije rade svoj posao i evo:
Upravni sud u Beogradu poništio odluku da je doktorat ministra Siniše Malog plagijat (https://www.slobodnaevropa.org/a/sinisa-mali-doktorat-diploma-ponistenje-sud/32327903.html)
Čekajte, koliko doktorata ovaj čovek misli da naniže?
Siniša Mali tvrdi da se sprema za odbranu doktorske disertacije (https://www.danas.rs/vesti/drustvo/sinisa-mali-tvrdi-da-se-sprema-za-odbranu-doktorske-disertacije/)
Koliko god da je potrebno. Pretpostavljam da mu je logika da ako eto ima nekih koji smatraju da mu je trenutni doktorat nevažeći, može on da napravi još jedan koji će biti važeći, i mirna Bačka. Ono što mi vidimo kao minus (akademsko falsifikovanje) za njega je samo nula (ponoviće postupak dok ne dobije plus).
Quote from: Meho Krljic on 05-04-2023, 19:51:37
Čekajte, koliko doktorata ovaj čovek misli da naniže?
Siniša Mali tvrdi da se sprema za odbranu doktorske disertacije (https://www.danas.rs/vesti/drustvo/sinisa-mali-tvrdi-da-se-sprema-za-odbranu-doktorske-disertacije/)
To što mu je jedan doktorat poništen pretpostavljam da ga ne može sprečiti da napiše i odbrani drugi? Pa i treći, četvrti.
Posebno imajući u vidu kakav je to kapacitet.
Malo o naglom kraju školske godine i nedoumicama koje je to povuklo za sobom. Baš su ga preko kolena odlučili:
https://www.danas.rs/vesti/drustvo/u-skolama-haos-zbog-zakljucivanja-ocena-sta-su-rekli-vlada-i-ministarstvo-a-sta-su-razumeli-prosvetari/
O novim postavljenjima u savete fakulteta:
https://pescanik.net/mitski-akademik/
Quote from: Meho Krljic on 01-11-2023, 10:32:50
O novim postavljenjima u savete fakulteta:
https://pescanik.net/mitski-akademik/
Čitajuću biografiju akademika Živojina Andrejića čovek ne može a da ne oseti poštovanje. Da je samo više takvih u Srbiji...
Institucije i njihov posao:
Kako vlast brani doktorske titule Jelene Trivan i drugih (https://vreme.com/drustvo/kako-vlast-brani-doktorske-titule-jelene-trivan-i-drugih/)
Quote
Poznanici sa Univerziteta u Beogradu su nam o radu sličnih komisija rekli da očekujemo da NSVO sabotira rad komisije. Njihov član će se stalno razboljevati, a onda podneti ostavku, pa onda tako i sledeći. Za sada su u pravu. Neposredno pred prvi sastanak komisije, gospodin Baltezarević nas je obavestio o sprečenosti usled ,,aktuelnog pogoršanja (njegovog) zdravstvenog stanja". Nakon toga je potpuno nestao.
Kada smo usaglasili tekst izveštaja, i kada je pozvan na ličnu i akademsku etiku – prihvativši članstvo, preuzeo je odgovornost da se izjasni o izveštaju koji smo pripremili – obavestio nas je da je već ranije NSVO-u podneo ostavku na članstvo u komisiji. Komisiju o tome nije obavestio, a kamoli ponudio obrazloženje.
Ostavka jednog člana vraća proceduru na formiranje komisije. Odugovlačenjima imenovanja, i menjanjem člana – NSVO ostvaruje svoju moć da potpuno onemogući univerzitet u negovanju akademske čestitosti i obezbeđivanju kvaliteta naučnog i nastavnog rada.
I ovo je bitno:
Quote
Odluka Ustavnog suda iz jula prošle godine univerzitetima spori pravo da oduzimaju titule – čak i kada se utvrdi da je neko zvanje stekao prevarom, ne ispunivši propisane uslove i ne stekavši potrebna znanja i veštine. Obrazloženje Ustavnog suda je da takvi postupci imaju prirodu etičkih mera, ali da njihove posledice menjaju radno-pravni status osobe kojom se bave.
Ustanovljenje neakademskog ponašanja nije isključivo, pa ni prevashodno etičko pitanje. Primarno je da se njime utvrđuje da student nije stekao znanja i veštine koje diploma garantuje. U posledicama, nema razlike između nosioca diplome stečene neakademskim ponašanjem i nosioca falsifikovane ili kupljene diplome. I kao što se potonje dve mogu poništiti, na istim osnovama i iz istih razloga mora biti moguće da se poništi i ona prva.
Dakle, sezona lova u toku:
Nastavnik teško povređen u incidentu na ,,Gimnazijadi" u Beogradu: Pokušao da razdvoji učenike (https://n1info.rs/vesti/ucenik-pretukao-nastavnika-naneo-mu-teske-povrede-prekinuta-gimnazijada-u-beogradu/)
Nije da klinci nisu i ranije bili budale, uvek smo bili, ali da su baš fizički ozleđivali nastavno osoblje ovom frekvencijom, pa i nisu...
Tužilaštvo: Određeno zadržavanje majci koja je napala nastavnicu (https://n1info.rs/vesti/tuzilastvo-odredjeno-zadrzavanje-majci-koja-je-napala-nastavnicu/)
Mislim, možda je žena imala loš dan, možda se sad kaje i sve to, ali jebote, stvarno bi trebalo da je minimum minimuma društvenog ugovora to da ne napadamo nastavnike fizički kad nam se ne dopadne ocena koju su dali detetu...
pa "ne napadamo". to je iskliznuce pojedinca, jedno na milijun pozitivnih primjera, kakvog je uvijek bilo i kakvih ce uvijek biti. nije uobicajeno "da napadamo" nastavnike, inace to ne bi bila ni vijest. nizalo bi se toga dnevno po desetak ili stotinjak. tu projekciju, narativ "da napadamo" podvaljuju neke interesne skupine, uglavnom leftardske, sve iz odredjenog interesa.
Bukvalno su juče roditelji drugog deteta u drugoj školi istukli njegovu učiteljicu. Doduše, ne zbog ocene.
pa da, i sta je tu za projekciju "na nas"? to su sporadicna iskliznuca kakvih je uvijek bilo i uvijek ce ih biti, a ne mjere se ni u promilima. to nije dio "nase kulture", masovna pojava, kao, recimo, migrantsko nasilje kojeg imamo dnevno po nekoliko tisuca slucaja, gdje se razna zatucana tumplasta nasilna plemena dovelo u civilizaciju.
Evo, MI ovde nemamo migrantsko nasilje u nekakvom bitnom procentu, ali imamo samo tokom ove godine nekoliko slučajeva nasrtaja roditelja na nastavno osoblje, a što je u poređenju sa vremenom od pre deset, dvadeset, trideset ili četrdeset godina vidan i merljiv porast učestalosti. Dakle, uvek ih je bilo MANJE a sad ih ima SVE VIŠE. Tako da jeste u pitanju trend koji treba prepoznati i njime se pozabaviti na društvenom planu jer ovo, može se sada već postaviti teza, nisu samo nasumični incidenti osoba koje imaju problem iz domena mentalnog zdravlja nego je u pitanju refleksija onoga kako se danas shvata odnos roditelja i nastavnika. A pošto imamo sve manje nastavnika, stvari koje još više mogu da umanje verovatnoću da će neko to postati treba da se suzbijaju.
Dugoročni efekti naprednjačke vlasti tek će se osetiti.
@meho: gluposti. bilo je i nekad u istoj mjeri kao i sad, znaci sporadicno, samo sto to nitko nije stavljao u dnevnik, vijesti i potezao po drustvenim mrezama, tematizirao. jer se tu nema sta tematizirati u kontekstu drustva.
Evo, ja te krstim a ti prdiš. Sami nastavnici svedoče da je nasilje nad njima učestalije nego ranije (https://vreme.com/drustvo/sve-ucestaliji-napadi-na-nastavnike-sta-bi-bilo-da-je-pretucen-politicar/), a ovo ide ruku pod ruku sa drugim preprekama koje susreću u svom poslu i statistikom koja pokazuje da visoko obrazovanje u Srbiji školuje sve manje nastavnika (https://www.euronews.rs/srbija/drustvo/108024/niko-nece-u-nastavnike-projekcija-je-da-ce-skolama-u-srbiji-u-narednih-pet-godina-nedostajati-5000-7000-nastavnika/vest).
Dakle, imamo realne probleme, čega je učestalo nasilje nad nastavnim kadrom jedan deo i to sve treba da se sistemski rešava.
nemoj me zajebavati. pokeckale se dvije tuke, jedna nastavnica, druga roditelj, uvijek bilo i uvijek bit ce, i leftardi od toga prave slucaj, stvaraju psihozu u drustvu. kad leftardi preuzmu vlast, nestat ce i "pojava" i vijesti i statistike i "izjave", svanuti sunce. i to je sve sto se ima reci na "slucaj".
Ne, doslovno su ljudi štrajkovali zbog nasilja u školama.
Jedan slučaj je jedan slučaj. Trend u statistici je trend u statistici.
Osim kad vidiš kako se ljudi povode za alt rajt školom pa posmatraju svaki slučaj kao odvojen i odbijaju da ga vide kao deo trenda. Evo, onomad smo na istom ovom forumu čuli da to kad dvadesetak žena ubiju partneri tokom godine nije ništa jer, jelte, u opštoj statistici smrtnosti žena ovo nije ni na nivou statističke greške. Sad tako i Zosko. Izneseš mu sve podatke koji pokazuju da je ovde u pitanju eskalirajući trend, a koji je uvezan sa drugim problematičnim trendovima a on sve gleda iz božije perspektive i kaže da su to tako neki rendom incidenti na koje ne treba reagovati jer božemoj, uvek su se ljudi tukli i uvek će...
Još jedan uzlazni trend su krivična dela ubadanja nožem.
Udarila kriza, nema para za municiju, pištolji samo za ukras!!!!!!!!!!
ne i u ekonomskog tigra!
Srbija, nasilje i migranti: Posle pucnjave u Horgošu privedeno više od 1.000 migranata - pretragom pronađeno oružje i municija (https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-63753797)
QuotePosle oružanog sukoba dve grupe u Horgošu na severu Srbije, policija je privela više od 1.000 ilegalnih migranata i rasporedila ih u prihvatne centre, a pretragom terena je pronađeno oružje i municija, kažu iz policije.
U četvrtak uveče policija je dobila dojavu da se u ovom malom mestu na srpsko-mađarskoj granici kreću dve grupe migranata i pucaju jedni na druge.
Uhapšena šestorica migranata posle pucnjave u Horgošu (https://www.slobodnaevropa.org/a/srbija-madjarska-pucnjava-migranti/32656251.html)
QuotePolicija Srbije uhapsila je u petak šest migranata u akciji posle vatrenog obračuna dve grupe migranata u Horgošu u kojem su poginula tri migranta i jedan povređen, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije (MUP).
Uhapšena su, kako se navodi u saopštenju, četiri državljana Avganistana i dvojica državljana Turske osumnjičeni za nedozvoljenu proizvodnju, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija.
Pucnjava kod Lidla, jedan migrant ranjen (https://www.subotica.com/vesti/pucnjava-kod-lidla-jedan-migrant-ranjen-id47520.html)
QuoteU blizini Lidla kod Nove opštine oko 18,20 časova došlo je do obračuna, kako se za sada zna, više migranata, u kojem je jedan od njih ranio sa više metaka drugog, na parkingu supermarketa.
(...)
Ne računa se nasilje migranata nad migrantima!!!!!!!
naravno. sta je svakodnevna jurnjava i pucnjava raznih znanih i neznanih bandi iz svih pripizdina svijeta spram dvije tuke koje se pocupale za kosu. dvije tuke, to je slucaj! to moramo kao javnost ozbiljno razmotriti, pa koja je koga pogledala ispod oka, pa odgurnula, pa rekla pogresnu rijec, pocupala za kosu. to je vrlo zabrinjavajuce, to je trend, nesto novo.
Ne, ne, ta stvar sa migrantima je eskalirala i sistem je reagovao i sada se to smanjuje - već dugo nije bilo značajnijih incidenata jer je policija radila na ovom pitanju.
Dakle, to je argument više u prilog ovome što ja pričam;: da sistem treba da reaguje i u domenu zaštite ljudi u sistemu obrazovanja.
Naoružati nastavnike!!!
Nego, i to o femicidu je, ako se dobro sećam, takođe tvrdio zosko, biće da je kod njega ovo neki trend u zaključivanju. :lol:
@meho: ne bih rekao. koliko cujem, i u srbiji ilegalnih migranata jos uvijek ima ko govana, na svakom koraku.
a slucaj oko tuka, pa to sustav obradjuje. sta jos treba? da svi kupimo kokice?
Pa ovde ne pričamo o broju ilegalnih imigranata nego o tome da li nasilje među njima raste ili opada nakon intervencija. I opada.
A što se tiče nasilja u školi problem je da su intervencije sistema neadekvatne jer njegova učestalost raste.
E, ako smo to rešili, da se pozabavimo važnim stvarima:
Quote from: Dybuk on 14-06-2024, 16:25:15
Naoružati nastavnike!!!
Nego, i to o femicidu je, ako se dobro sećam, takođe tvrdio zosko, biće da je kod njega ovo neki trend u zaključivanju. :lol:
Zosko je samo tercirao, originalne tvrdnje su došle sa druge instance. :lol:
ne mozes projicirati o cemu ti pricas na ljude; ja pricam i o broju.
ilegalna migracija je sama po sebi nasilje, sve kad i ne bi bilo popratnog folklora. ne vidim nigdje ni uzgoj maka, ni polje pamuka ili kakav rudnik da bi se to sve smjestilo u neko prirodno okruzenje, harmoniju, pojavi dalo konstruktivni smisao. nasilje je vec i da mi se neka gamad mota oko nogu na svakom koraku.
Odlaziš daleko u apstrakciju, naravno. Nekome je nasilje i da vidi moje ime na ekranu, ali nećemo zbog toga da potežemo srpsku policiju i sudstvo.
a zasto ne bi potezali? mislim, placa li se porez koji uzdrzava policiju, granicare i infrastrukturu opcenito da se neka gamad sa drugog kraja planete sece kako joj dodje i smrdi po gradu na svakom koraku? citaj mi sa usana: ilegalna migracija.
Ma nismo mi ni prva ni poslednja generacija koja se sa time suočava i koja je za to malo i sama kriva. Tito se trudio da zemlje "globalnog juga" dobiju dostojanstvo i razvojne šanse, ali morao bi da je živeo još 50 godina da popravi sve što su kolonijalisti upropastili :lol:
Šta mislite, gde je diplomirala Milica Zavetnica?
Ako ste rekli "na nekom dopisnom kursu neke izmišljene ruske ustanove", PA VI STE VIDOVITI:
CINS otkriva: Gde je diplomirala Milica Đurđević Stamenkovski? (https://www.cins.rs/slucaj-ministarkine-biografije-gde-je-diplomirala-milica-djurdjevic-stamenkovski/)
QuoteU njenoj biografiji koja je zajedno sa biografijama ostalih predloženih ministara i ministarki dostavljena poslanicima, navodi se da je posle Prve beogradske gimnazije upisala Fakultet političkih nauka na kome je stekla zvanje diplomiranog politikologa.
Ipak, iako je posle gimnazije upisala Fakultet političkih nauka u Beogradu (FPN), Đurđević Stamenkovski ga nikada nije završila, otkriva Centar za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS).
Status studenta je na tom Fakultetu izgubila još 2020. godine.
I pored toga, te i narednih godina se na izbornim listama uz njeno ime navodi diplomirani poltikolog.
U izjavi za CINS ministarka Đurđević Stamenkovski kaže da je diplomu stekla tek ove godine na ruskom Institutu za dijasporu i integracije. Za to nam nije pružila dokaz jer je, prema njenim rečima, predala dokumentaciju za upis na magistarske studije na Ruskom državnom socijalnom univerzitetu.
Pa onda spektakl:
QuoteInstitut za dijasporu i integracije je, prema podacima sa njihovog sajta, osnovan 1996. godine, a licencu za pružanje dodatnog obrazovanja dece i odraslih, kao i dodatnog stručnog obrazovanja su dobili 2019. godine od Moskovskog odeljenja za obrazovanje.
Prema podacima sa sajta Institut nudi kurseve i iz političkih nauka, koji traju od 36 do 72 sata.
U odgovoru za CINS Institut za dijasporu i integracije kaže da je ,,Milica Đurđević Stamenkovski od 2020. do 2024. prošla obuku na Institutu država SNG (Institut za dijasporu i integracije), specijalnost politikologija. Program je trajao 260 akademskih sati. Pomenuti program realizuje se na ruskom jeziku, uzimajući u obzir posebnosti za strane studente".
Dvestašezdeset akademskih sati je, ajde da kažemo onako darežljivo, 65 dana sa po četiri sata, jelte, poduke i polaganja ispita. Pa jebote kud ne završih ja taj institut...
C c c c, pa pola vladajuće stranke ima diplome odande:
Oduzeta dozvola za rad Megatrend univerzitetu (https://www.danas.rs/vesti/drustvo/oduzeta-dozvola-za-rad-megatrend-univerzitetu/)
Ako od nečega može da se zaradi onda mafija mora da dobije svoj procenat, ili toga neće biti.
Quote from: Meho Krljic on 05-09-2024, 19:43:36
C c c c, pa pola vladajuće stranke ima diplome odande:
Oduzeta dozvola za rad Megatrend univerzitetu (https://www.danas.rs/vesti/drustvo/oduzeta-dozvola-za-rad-megatrend-univerzitetu/)
Pa dobro, ali to važi za buduće diplome. Isto tako i faks koji sam ja završio može da izgubi kredencije, pa to ne znači da će se poništiti sve diplome od '37.
Ne, ne, naravno, neće, ali ovo ipak dosta svedoči o kakvoj se ustanovi tu generalno radi(lo).
Zar to nije sada Braća Karić Univerzitet
Selaković: Obavezne nabavke dvoazbučnih tastatura, država će otkupljivati samo knjige na ćirilici (https://www.021.rs/story/Info/Srbija/387618/Selakovic-Obavezne-nabavke-dvoazbucnih-tastatura-drzava-ce-otkupljivati-samo-knjige-na-cirilici.html)
Jel' vidite vi ko je nama ministar kulture? Ajde što je imbecilni nacionalosta, nego što je IMBECIL. Sad će neko da se obogati tako što će na tastere pored latiničnih slova da napiše i ćirilične. Kreten.
Možda nije imbecil nego ima dil sa nekim proizvođačem, odnosno cilj mu je da se taj neko iz tvog posta zaista i obogati.
Ovo nije čak ni najgluplja stvar na kojoj će se neko obogatiti.
Nalepiš slova na postojeće tastature i gotovo. Nema baš mesta za sve simbole, ali oni koijma trebaju dvopismene tastature verovatno ni ne znaju za te dodatne AltGr simbole.
Novi čin drame:
Orlović potpisao ostavku na mesto dekana FPN, Nadić predložen za v.d. (https://n1info.rs/vesti/orlovic-potpisao-ostavku-na-mesto-dekana-fpn/)
Ognjen Radonjić vrlo detaljno i jasno pokazuje kako smo došli do ovog, jelte, stadijuma raspadanja orbazovnog sistema:
https://radar.nova.rs/ekonomija/prosveta-srbija-izdvajanja-kongo-gana/ (https://radar.nova.rs/ekonomija/prosveta-srbija-izdvajanja-kongo-gana/)
Quote
Bivša demokratska vlast je od 2001. do 2011. ulaganja države u obrazovanje više nego udvostručila, sa 2,1 na 4,3 odsto BDP-a, što je značajno približilo Srbiju proseku EU. Aktuelna vlast ih je za svog vakta smanjila na samo 2,8 odsto, na nivo nerazvijenih afričkih zemalja, što na svoj način svedoči koliko joj je obrazovanje visoko na listi prioriteta
(...)
Do 2011. prosvetari zarađivali više, a od tada zarađuju manje od republičkog proseka
Evo ko hoće da potpiše:
Петиција за одлагање ступања на снагу наплате ,,Тарифе накнаде за давање на послугу оригинала и умножених примерака ауторских дела издатих у штампаној форми" (https://www.peticije.online/462178)
Kraće rečeno, peticija protiv idiotske ideje o naplati iznajmljivanja svake knjige iz biblioteke.
Tangencijalno vezano za nauku i obrazovanje, ali sada je koliko shvatam i zvanično, biblioteke od prvog Januara više ne otkupljuju od izdavača knjige na latinici.
Što je, jelte, MEGAKRETENSKI, a pritom i besmisleno jer samo znači da veliki broj jako važnih knjiga neće dospeti u biblioteke. Dakle, kao podsticaj izdavačima da štampaju knjige na ćirilici (a ne daje se nekakav dodatni finansijski podsticaj), ovo je besmisleno i na kraju će biblioteke da nam budu gore kao rezultat svega a ćirilicu nećemo "više" spasti.
https://vreme.com/vreme/ministar-protiv-pismenosti/
gde ja živim jbote...
Sledeća mera - otkupljuju se samo knjige štampane na miroslavljevom fontu.
A zanimljivo kako nemaju para da ulažu u ćirilični font pa uzimamo bugarske i ostale.
Ma para ima, ali naravno da je briga za ćirilicu ili bilo kakvo nasleđe ovde - kao i sve drugo - površna, performativna, da se niko neće cimati sem ako može da se ugradi itd. Zato grade onolike nove spomenike a stare puštaju da propadnu itd.
Nego, evo:
Dekanat Filozofskog fakulteta u Beogradu podržao studente: ,,Prekidamo nastavu u potpunosti" (https://nova.rs/vesti/drustvo/dekanat-filozofskog-fakulteta-u-beogradu-podrzao-studente-prekidamo-nastavu-u-potpunosti/)
Samo da se Vučić seti da je i Tito jednom moro da kaže da su studenti u pravu...
Svaka čast, nisam očekivao od "foteljaša" kao što su dekani da budu ovako direktno na strani studenata. Vidim da se pridružio i faks koji sam završio. Lepo je to videti.
Samo napred!
Quote from: Meho Krljic on 06-12-2024, 19:12:05
Samo da se Vučić seti da je i Tito jednom moro da kaže da su studenti u pravu...
Valjda, samo da se ne seti? Za koga ti to navijaš, Meho? :?
Pismo studentima nekadašnjeg rektora Univerziteta u Kragujevcu dr Mirka Rosića (https://www.glassumadije.rs/pismo-studentima-nekadasnjeg-rektora-univerziteta-u-kragujevcu-dr-mirka-rosica/)
Ljucki.
https://n1info.rs/vesti/univerzitet-u-beogradu-snazno-podrzava-studente-trazi-od-nadleznih-ispunjenje-studentskih-zahteva/
Tatjana Rosić, profesorka sa Fakulteta za medije i komunikacije:
Čije su blokade privatnih fakulteta? (https://pescanik.net/cije-su-blokade-privatnih-fakulteta/)
Ministarstvo uputilo dopis školama: Manje plate za februar, ako se nadoknade časovi, uradiće se korekcija zarada (https://n1info.rs/vesti/ministarstvo-uputilo-dopis-skolama-manje-plate-za-februar-ako-se-nadoknade-casovi-uradice-se-korekcija-zarada/)
Da pojasnimo: direktori su jedini koji mogu da donesu odluku o umanjenju plata zaposlenima i to nakon sprovedenih disciplinskih postupaka za svakog pojedinalnog nastavnika. Naravno, gomila nastavnika ne može da drži nastavu i da hoće jer im đaci ne dolaze na nastavu. Dakle, SĐD i njeno ministarstvo bukvalno* samo dolivaju ulje na vatru.
*figurativno bukvalno
Direktori odlučuju u okviru škole, ali ministarstvo raspodeljuje novac školama. Ako ministarstvo ne raspodeli novac, onda novca nema.
20% nastavnika štrajkuje, to sami štrajkači govore, odnosno 17.000 nastavnika. Od toga 10.000 kompletan štrajk, 7.000 30min časovi.
Quote from: mac on 24-02-2025, 20:16:24
Direktori odlučuju u okviru škole, ali ministarstvo raspodeljuje novac školama. Ako ministarstvo ne raspodeli novac, onda novca nema.
Ne može da ne raspodeli, ne odlučuje ministarstvo o tome, već ishodi disciplinskih postupaka.
Mislim, u teoriji, naravno.
Fina ilustracija kako izgleda jedan dan u državi kojom rukovode Ćaci:
Jelena Karleuša pozvala na hapšenje rektora Univerziteta u Beogradu (https://n1info.rs/vesti/jelena-karleusa-pozvala-na-hapsenje-rektora-univerziteta-u-beogradu/)
Slavica Đukić Dejanović uputila hitan dopis rektorima i dekanima: "Sad hoće da uskrate plate i profesorima koji su u štrajku" (https://nova.rs/vesti/drustvo/slavica-djukic-dejanovic-uputila-hitan-dopis-rektorima-i-dekanima/)
Događaji se ređaju munjevitom brzinom.
Kaže danas Pajtić da očekuje za 2-3 reakciju naroda na upotrebu zvučnog toga na sličan način kao što se desilo i sa nadstrešnicom.
A čini se da ni Vučić ne može da čeka, događaji se prosto odvijaju munjevitom brzinom.
Evidentno je da je režim potpuno izgubio svaku kontrolu i čeka ga brzometni pad.
Ali grade novi Ćacilend u Pionirskom parku. :lol:
https://raf.arh.bg.ac.rs/bitstream/handle/123456789/99/97.pdf?sequence=1
ovo je već pregenijalno
dakle, rektor univerziteta Vladan Đokić, koji je arhitekta, piše rad o prevratu i revoluciji kod poststrukturalističkog filozofa Žila Deleza, au!
"Čiste institucije bez zakona bi po svojoj prirodi trebalo da budu modeli slobodne, anarhične akcije, koja je u neprestanom pokretu, neprestanoj revoluciji u stanju konstantne imoralnosti"
Napokon nešto zanimljivo u ova 4 mjeseca!
Umesto da ti održiš neko predavanje na studentskom radiju, podsmevaš se drugima. C c c
Čista institucija ili permanentno revolucionarna institucija – to su novi koncepti koje nam je ostavio Delez – ukidaju, na primer, korupciju unutar republike ili okupiraju neinstitucionalne prostore unutar republike, preobražavaju i prisiljuju da se preobrazi sve što je ograničeno i na neki način posebno.
Vremenom, dakle postepeno, odvija se proces institucionalizacije ili obrtanja nasilja i nepravde u stabilne oblike koji obavezuju ne samo one koji učestvuju u ovim prvim nasiljima i nepravdama, nego i sve one koji
će tek vremenom, naknadno, postati članovi jedne zajednice (,,treći", tiers). Dakle, Hjum prepoznaje dva procesa: prvo prepoznaje siluetu nasilja i nepravde unutar moći institucije, ispod institucije, odnosno nekadašnji proces ,,utemeljivanja" (was founded only on injustice and violence) i ,,oblikovanja" (was formed by violence), ali
istovremeno tvrdi da će nekoliko činilaca učiniti da ova silueta izbledi i bude ,,institucionalizovana". Iako izgleda da su ključni činioci za ostvarivanje ovog drugog procesa, vreme (proticanje vremena), odnosno, zajednički angažman mnoštva ljudi – nema institucije bez mnoštva koji su pritisnuti, kontrolisani, obavezani, prinuđeni, povezani18, itd. – nužno je dodati da je proces ,,institucionalizacije" a priori ekspanzivan i nikada parcijalan. Dakle svi moraju da budu angažovani i svaka vrsta nasilja ukinuta.
Izgleda da bi ova skica
o uslovima prevrtanja nasilja u institucije, mogla da bude uspešna
jedino ako bi precizno pozicionirala različite oblike nasilja unutar
ovoga revolucionarnog teatra:
a) supstitucija je nasilna ili institucionalizacija je nasilna i
sastoji se ne samo od jednog akta koji na primer rađa ili utemeljuje
jedan novi poredak ili establishment, nego od mnoštva permanentnih akcija i akata koji vremenom postaju komplikovaniji. Institucionalizacija otkriva nasilje koje joj prethodi i koje ona prekida (sirovo
nasilje ili teror) i nasilje koje joj se suprotstavlja (korupcija).
b) tri nasilja koja se razlikuju uvek po formi i po snazi, opredeljuje broj aktera koji ga vrše. Nasilje je minimalizovano u procesu
institucionalizacije jer ga vrše svi zajedno ili najveći mogući broj
aktera.
c) nasilje institucionalizacije jeste nasilje u procesu konverzije (Balibar)22. Nasilje utemeljenja (fondation) i nasilje terora se preobražava (prevodi, transponira, transformiše, prevrće, supstituira) u
prisilu pravila, u simboličku ili u institucionalnu prisilu ili pritisak.
d) revolucionarna institucija podrazumeva da više ne postoji
nasilje koje se nije preobratilo bez ostatka u ,,telo" institucije i da
nema ničeg izvan institucije.
Quote from: mac on 26-03-2025, 23:26:20Umesto da ti održiš neko predavanje na studentskom radiju, podsmevaš se drugima. C c c
ne podsmjevam se, pa vidi kako je dobro!
Quote from: mac on 26-03-2025, 23:26:20Umesto da ti održiš neko predavanje na studentskom radiju, podsmevaš se drugima. C c c
Evo sad pričaju nešto o igrama, možda se meho uključi. Može da se pozove na fiksni.
Spomenuo si da je arhitekta, ničim izazavan. Sumnjiv si...
pa kako nije arhitekta
https://scholar.google.com.au/citations?user=Ni8jKv0AAAAJ&hl=en
lik urban planning 99 tekstova, i onda 100. tekst revolušn iz maj nejm
juče ga gledam na RTS, pomislim kakav šonjavi nikogović, kad voila!
https://cyberleninka.ru/article/n/gilles-deleuze-on-institution-and-violence/viewer
https://rifdt.ifdt.bg.ac.rs/bitstream/handle/123456789/354/full%20text.pdf?sequence=1&isAllowed=y
https://books.google.ba/books?hl=en&lr=&id=XIdxVHtvsOUC&oi=fnd&pg=PA7&dq=info:gc3SHsSaBiMJ:scholar.google.com&ots=ciBH4UkUvZ&sig=IA2sy1s8EJLe-tDZ2V4qIW9LE2Y&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false
ovo sam trebo na topik o neoliberalizmu, pošto na kraju ispada to
interesantno, svi nešto traže neke opozicione aktiviste među studentima, profesore članove partija, Srđa Popović se ponekima pričinio jer se navodno Canvas mota po demonstracijama, naravno Stevan Filipović optužio Partiju radikalne levice i Ratibora Trivunca da truju studente, nema te teorije ko je tu sve zastupljen. O krelcima Mili Pajić i Dinku Gruhonjiću da ne pričamo. Sam sam mislio da su Nedavitelji Beograda tu značajni, al ne lezi vraže.
Rektor još 2011. napisao šta će da uradi, nema čak veze ni sa Vučićem, jer nije ni došao na vlast, ali ima sa austrijskom neoliberalnom školom, naravno. Čim se spominju Menger i Malinovski.
Ovako postavljeno, blokade su interesantne na svjetskom nivou u smislu implementacije rizomatičnih politika Deleza i Gatarija u najpunokrvnijem smislu. Slagao se neko ili ne, treba imati muda za ovo, ne samo štreberski razviti teoriju u praksu, to mora da se poštuje.
eh, ja vam otkrijem Betmenovog Jokera, poznatijeg kao Đoker, i vi ništa, cccc
za sada ipak nije najjasnije da li ovo vodi ka neoliberalizmu, iako se motaju tu Menger i Malinovski Đokić i Bojanić se nisu tu mnogo upetljali
zapravo je Bojanić tu centralan, i ostaje misterija zašto je Đokić kao ko-autor uopšte tu, budući da je arhitekta, i ne znam da li mu to u bilo kom smislu znači kad nije njegova naučna oblast. Prosto, nije ovo pisao zbog izbora u zvanje, niti mu se igdje na univerzitetu može računati. Pisao je za sebe, kao zavjet.
Bojanić se, sudeći po još nekim njegovim radovima, bavi formiranjem institucija, ali i mijenjanjem institucija, u skladu sa "evropskim vrednostima"
a vrednost je da, iako institucije najčešće nastaju nasiljem koje uspostavlja samu institucionalnu formu, moguće je razmišljati i o kontra-institucijama koje će se ne-nasilno uspostaviti, ali kako? Samo-organizacijom, međusobnim ispomaganjem i saradnjom među ljudima.
Ako dovoljan broj ljudi uspostavi nove norme i vidove saradnje, čak i oko najbanalnijih stvari (na protest ideš kao građanin a ne za sendvič je kontra-institucija, u smislu formiranog očekivanog društvenog odnosa), stara institucija je primorana da se prilagodi ili nestane
iz te perspektive prelazna vlada ne dolazi u obzir, makar formiranje kontra-institucija trajalo godinama (trajaće čak i ako prestanu blokade, jer se širi dalje), ali zborovi za sada ne ispunjavaju preduslov kontra-institucije, jer nisu baš ne-nasilni
ali, nisu baš ovi Đokeri ni toliko naivni, jer ko spominje Sen-Žista, francuskog revolucionara koji je sproveo jakobinske giljotine pa onda i stradao od iste - nije jasno kako to može biti isključivo ne-nasilno uspostavljanje kontra-institucija kad je Sen-Žist brutalan lik
čak i Delezova rizomatična mikropolitička organizacija može zadobiti i oblik studenata, ali i oblik Al-Kaide, pa ćemo još vidjeti kuda sve ovo vodi, šta će biti sa zborovima i slično
takođe se čeka šta će Betmen duradi, kako mu ide formacija pokreta za narod i državu, a i da li će baš primijeniti nasilje, jer i nije toliko koliko bi se očekivalo iz Đokerove teorije
naravno, ovo ne znači da neko stoji iza blokada operativno, ovo je više ideološka pozadina
Nauka i obrazovanje u Srbiji naravno da ima veze sa Informerom!
Nadrealiti se svodi na to da hiljade ljudi ispred Informera protestuju a unutra imate Vojislava Šešelja u studiju.
I Šešelj dođe i kaže da je pronašao rad Đokića o pvevtanju i vevoluciji na fvancuskom jeziku i da ga je poslao na prevođenje. Drugi gost se javlja da je našao tekst na slovenačkom jeziku.
Svakako nijedan od njih ne konta da je tekst prvo objavljen na srpskom pa onda preveden na slovenački, engleski i francuski. A Šeki ne zna da nađe tekst na srpskom već traži prevodioca.
I na kraju i kad ga dobije i pročita, sad još i da ga skonta!
Eto, a na Sagiti ste danima unapred informisani. Informisaniji od Informera!
https://www.danas.rs/vesti/drustvo/rektor-djokic-univerzitet-trajan/
eo i originala
https://www.politika.rs/scc/clanak/670041/misija-univerziteta-je-vaznija-od-nauke-i-obrazovanja
sad, naravno kada znamo šta Đokara misli, interesantan je naslov prema kojem misija univerziteta nije ni nauka ni obrazovanje. Šta je onda?
"Spajanje slavne prošlosti sa budućnošću" i "čuvanje vrednosti"
Kaže Đokić: nepotkupljiva i moralna ličnost, samokritika i kritika, autentičnost, istinoljubivost, doslednost...
Ne znam da li je to baš slavna prošlost, ali "demokratski procesi mogu postati stvarnost". Dakle misija je ovdje (valjda) obrazovanje kompletnog društva, sa ciljem promjene tog društva. Mada malo protivrječi naslovu.
Vidjećemo kako će to da šljaka. Budući da je Delez u pitanju, to nije klasično obrazovanje već više širenje sentimenta, nada, afekata, ili ako ćemo delezovski - želja, flukseva, tela bez organa i slično. Na molekularnom nivou mikropolitička i mikrosocijalna promjena.
https://direktno.rs/vesti/drustvo-i-ekonomija/353885/vladan-djokic-rektor-beogradski-univerzitet-izbor.html
https://www.youtube.com/watch?v=62o9FFQSCF0
preepohalno
Vijest dana naravno nije zvučni top, već ono što sam i reko: promjena zakona o visokom obrazovanju ka javno-privatnim partnerstvima usled, kako reče Vučić, "neozbiljnosti državnog univerziteta"
Sve u skladu sa onim što je već najavljivao Đuka, Rabrenović, Vuletić, čak i novi ministar prosvete Stanković
Pa, jasna je njihova agenda. Kao što su jasni i gospodari koji tu agendu guraju, a koji su sad stali u odbranu čitave Vučićeve režirane priče.
"Specijalno pripremljene grupe lica"
"Korišćenje pametnih telefona za sinhronizaciju pokreta"
Ne znam da li je FSB mogao da sroči gluplji i providniji izveštaj, ali dobro je da su ovako otvoreno stali u zaštitu marionetskog režima koji očigledno sprovodi tihu okupaciju za račun Rusa.
Ne kažem da sad Zapad ne pokreće sad tihu antirevoluciju preko studenata i da se po ko zna koji put preko nas lome tuđa koplja.
dok djeca imaju novca i kramari trguju.
https://www.instagram.com/reel/DIe8fXFI921/
koji fazon da je ovo staro 4 godine...
https://lux-dog.com/publications/marks-ima-li-klasne-borbe-u-savremenosti/
https://scindeks-clanci.ceon.rs/data/pdf/0085-6320/2018/0085-63201802586B.pdf
ali Bratina fura neki čudni marksizam, Đokić i on bukvalno čitaju iste knjige
Naučna fantastika se ne može porediti sa životom u Srbiji :mrgreen:
http://www.nspm.rs/politicki-zivot/univerzitet-pred-rubikonskom-ponornicom.html
Časlav živi u nekom svom svetu, mada vidim da u komentarima uglavnom misle da je nekakav režimski spavač.
Poverenje u profesore i studente na istorijskom maksimumu, a bogami i sloga — ne samo što neće prestati da postoji, nego, uz inat, postoji više nekog ikad.
Mada je u nekim stvarima, čini mi se, na pravom tragu:
QuoteДакле, власт, који има монопол на силу, не иде на разрјешење кризе путем употребе физичке силе, већ путем административног насиља, док своје противнике, побуњени Универзитет и читав протестни покрет, доводи у ситуацију да ако они не буду употребили физичку силу, дакле, прибјегли противзаконитом понашању, које подлијеже врло озбиљним кривичноправним квалификацијама, највјероватније губе.
Imati na umu da režim ZAISTA ne smatra da je žrtvovanje celokupnog državnog univerziteta u Srbiji previsoka cena za opstanak na vlasti.
Stezanje obruča oko univerziteta (https://radar.nova.rs/drustvo/univerzitet-sns-stezanje-obruca-dokic/)
Quote,,Pošto se studenti još uvek ne vraćaju na nastavu, dodatni problem je što niko od njih neće moći da ispuni uslove da ostane redovan student i izgubiće godinu, a finansiranje fakulteta od strane države zavisi od broja redovnih studenata. Ako ih ima malo, malo novca i dolazi iz budžeta i to utiče na mogućnost fakulteta da isplaćuju plate, zbog čega mogu da ostanu bez kadra. Tehničkim fakultetima je generalno teško da zadrže dobar kadar na nivou asistenata ili docenata, jer ti ljudi mogu da nađu mnogo plaćenije poslove. Kriza je već postojala, a sada ljudi ne primaju plate i još će sutra neki možda morati da budu i otpušteni zato što će u nedostatku studenata morati da se menjaju akreditacije. I u takvoj situaciji, Vučić dodaje da će država da preusmeri finansiranje na privatne fakultete. Posle protesta na Autokomandi, nastupio je sa pomirljivim obećanjima šta će sve da urade za univerzitet, što mi je jako ličilo na način na koji je Edi Rama u Albaniji rešio studentske proteste 2018. godine, tako što je obećao obnavljanje domova, smanjenje školarina... Ali onda je u Novom Sadu polomljena vilica studentkinji i primirivanje je postalo nemoguće. Sada su izabrali novu vladu, odlučili da idu đonom i univerzitet jeste u nezavidnom položaju", kaže Đorđević.
Karl Marks I deo: Marks, marksizam i marksizmi
https://youtu.be/t9XhG1NDGIg?si=tkRhJDfS7qct9ZPt
Aj da vidimo, deluje pristojnog trajanja imajući u vidu širinu tema koje zahvata.
Dejan Vuk Stanković optužen za akademsko nepoštenje (https://radar.nova.rs/drustvo/dejan-vuk-stankovic-optuzba-plagijat/)
Autoplagijat? ŠTA JOŠ NEĆE IZMISLITI!!!!!!!!!!!!!!!!
Autoplagijat, bukvalno pola univerziteta bi palo. A kako je krenulo, pašće čitav.
http://www.nspm.rs/kolumne-slobodana-antonica/narodna-prosveta-na-izdisaju.html
https://nova.rs/vesti/drustvo/dejan-vuk-stankovic-pise-novi-zakon-o-visokom-obrazovanju/
i dalje sam skeptičan da će tu biti nekog sakaćenja državnih univerziteta, ali na sve strane pričaju obrnuto... Ipak je i Đokić u toj komisiji.
Ništa me ne bi iznenadilo. Priča o integrisanom univerzitetu se svako malo aktivira, većina fakulteta je protiv mada ima nekih koji su za, trenutna situacija je prilika da se to najzad realizuje. Vaučere Vučić spominje. Bilo pokušaja da se strancima dozvoli da rade ovde bez akreditacije, prošli put nije prošlo videćemo sad.
šta je integrisani univerzitet?
pito sam chatgpt, samo prema njemu svecki univerziteti su svi redom integrisani, i ne vidim neku štetu
s druge strane, šta bi to značilo u Srbiji, vjerovatno više negativnih aspekata i političkih kontrola nego prednosti integrisanog univerziteta...
Aleksej Kišjuhas sa jednim dajdžestom razvoja moderne ideje univerziteta koju onda nekako uspeva da poveće sa modernom Srbijom. Zabavno:
Univerzitet u revoluciji (https://www.danas.rs/kolumna/aleksej-kisjuhas/univerzitet-u-revoluciji/)
Kišjuhas opravdao Antonićev tekst.
https://n1info.rs/vesti/blokade-su-u-jednom-momentu-postale-kontraproduktivne-jer-ne-vrse-pritisak-na-vucica/
Tako sam nešto ja juče (neisprovociran) objašnjavao u kancelariji. Blokada je "means to an end", a ne end unto itself, a pošto su sada izbori na agendi, mišljenja sam da strategija tome mora da se prilagođava. Da se, jelte, kako je to moguće, pokaže da aktuelnu izvršnu vlast ne podržava parlamentarna većina ili, možda verovatnije, da se "blokada" proširi na društvo, ključne institucije, ako je moguće privredu. Tu bi na testu bio savez sindikata i studenata ozvaničen prvog Maja...
Pa to jeste, ali je utisak da studenti trenutno nemaju ništa drugo do tih blokada, mnogo su investirali u njih, i pretpostavljam da je zato teško da od njih odustanu. Naravno, postoji i bojazan da uz nastavu oni neće imati dovoljno vremena da se angažuju na aktivnostima koje se tiču ispunjenja inicijalnih zahteva. Ono što se promenilo u poslednjih nekoliko nedelja je da su malo spremniji da poslušaju druge glasove, ali zapisnik sa pretposlednjeg sastanka delegata studenata i proširenog rektorskog kolegijuma kaže da su svi listom rekli da blokade ostaju do ispunjenja zahteva. Ako se recimo raspišu ti izbori, to nije uslov da se prekine blokada, već bi se čekalo da se formira nova većina u skupštini, izabere nova vlada, a onda bi se sačekalo da ona ispuni zahteve, a to može da potraje. Pojedini delegati su rekli nema veze, neka traje 1, 2, 3 godine, mi svesno žrtvujemo zarad višeg dobra.
Ne zaboravimo da je tu i keyboard podrška koja tovari, samo napred deco, do pobede, ne smete odustati, kraj je kada vi kažete da je kraj i slično, a sa druge strane se živi manje-više normalan život, ide se na posao, u slobodno vreme se bavi protestnim turizmom, planira se odmor, ...
Jasno. Ja mislim da je univerzitetsko osoblje bilo vrlo požrtvovano do sada i da se to mora uzeti u obir ma kojim daljim smerom da se krene. Vučić naravno kapira da mu odugovlačenje ide u prilog pa će da gleda da se izbori ne dese pre jeseni. Zato i mislim da bi idealno bilo da se sada prošri front i da se vidi da li je priča sa sindikatima bila samo, jelte, iz domena lepih manira...
Blokada se u Parizu proširila na društvo poslije 2 sedmice, a čitava blokada trajala 5 sedmica. Srpski studenti kažu nemaju dovoljno vremena poslije 5+ mjeseci?
Čitam sad Adorna o studentima 1968. godine i glavna teza mu je: studenti nedovoljno znaju, treba da se vrate na nastavu.
Vi zaboravljate fazu u kojoj se nalazimo trenutno, a koja se zove dinstanje režima.
Ne postoji nikakav određen plan, cilj, bilo šta, u pitanju je čista igra živaca, prepucavanje.
Naravno da studenti ne smeju da popuste ni po koju cenu!!
Mnogo toga se dešava trenutno, režim puca po šavovima, vide se pukotine vrlo jasno.
Studenti treba da počnu da razmišljaju konkretnije o izborima. Lideri opozicije su u rukama službe i ne smeju da se eksponiraju. Studenti moraju da naprave organizaciju koja je praktično stranka u svemu osim u imenu. Moraju da budu kontrolori na glasačkim mestima, kao da su stranka. Moraju da budu kontrolori i van glasačkih mesta, kao da su stranka. Ako krene neko varanje moraju oni da ga zaustave, jer niko drugi neće ili ne sme. Ako već treba neka prisila da se primeni, onda je to trenutak, prisila da se zaustavi krađa. Ali plašim se da studenti nemaju taj kapacitet, i opet će se pokrasti izbori, jer ko im šta može. Baš me zanima šta će posle da se desi.
Quote from: dark horse on 20-05-2025, 15:42:50Vi zaboravljate fazu u kojoj se nalazimo trenutno, a koja se zove dinstanje režima.
Ne postoji nikakav određen plan, cilj, bilo šta, u pitanju je čista igra živaca, prepucavanje.
Naravno da studenti ne smeju da popuste ni po koju cenu!!
Mnogo toga se dešava trenutno, režim puca po šavovima, vide se pukotine vrlo jasno.
Ne smeju da popuste u čemu?
Sve što se trenutno dešava, ili se dešavalo, a da žulja režim se dešava van fakulteta.
Quote from: tomat on 20-05-2025, 16:13:58Sve što se trenutno dešava, ili se dešavalo, a da žulja režim se dešava van fakulteta.
Mož' bit', al' je direktna posledica opšte pobune u društvu koju su pokrenuli studenti.
Kukajte koliko hoćete da studenti nisu uradili dovoljno, da su blokade nedelotvorne, ali previđate da blokade budu potpune moraju da u njima učestvuju i partijski pacovi na ključnim pozicijama u sistemu, a to se neće desiti ili, barem, neće se desiti tek tako, dok se neke druge stvari pre toga ne dese.
Jednostavno rečeno, režim, tj. tumor i dalje ne prihvata da sve od naroda zavisi već i dalje očekuje da sve zdrave ćelije u organizmu funkcionišu da bi razvijale taj tumor i dalje. To tako jednostavno ne može, u toku je zaustavljanje celog sistema, da bi sistem prestao da uništava sve nas. I dok se to ne desi, nema odustajanja, jednostavno. U bilo čemu.
zna Linkin, on je studirao
Ćaci u školu!! :|
Studenti su uradili dovoljno, samo ja ne vidim opštu pobunu u društvu, i to bi mogao biti problem.
https://pescanik.net/nema-nazad/
Steva ukazuje na zamenu teza dok uspešno zamenjuje teze.
brate, ovaj Kišjuhas i Filipović gluplji i tuplji...
Quote from: tomat on 20-05-2025, 17:21:17Studenti su uradili dovoljno, samo ja ne vidim opštu pobunu u društvu, i to bi mogao biti problem.
Kažem, meni je već sad opšta pobuna.
Ne vidim šta bi smo dobili kad bi se zatvorili restorani i frizeri, dok bi sve tzv. institucije, koje ionako ne funkcionišu, zvanično i dalje radile, zbog uhleba.
Jedina veća pobuna jeste da sve ovo skrene u novi peti oktobar.
Narod mrzi Vučića više nego ikad. Mrze ga sada i oni koji su ga do juče podržavali. Realno, svima se smučio. Ja ne mogu da zamislim da on popravi svoj rejting posle ovoga, pogotovo što neće odustati od stvari koje najviše nerviraju narod, nekažnjavanja korupcije i Rio Tinto.
KRAJ VLASTI! Vučić ponižen u Nišu, narod više ne ćuti? (https://www.youtube.com/watch?v=ZVvXrZaeruQ)
vi ste ljudi smijesni. pogledajte dobro, ista borba protiv iste bande, isto pitanje zapadnom svijetu, davno minulo doba:
(https://s1.directupload.eu/images/250520/r2dxb7dd.png)
ne zamajavajte se, niste nista ni okrznuli.
Pa dobro, nećemo valjda baš za sve Ustaše da krivimo... niti su toliko neuništive!! ;)
RASULO Kako SNS puca iznutra - nameštaju jedni druge
U SNS vlada rasulo. Bez obzira što se možda prividno čini da je sve idealno i da nemamo šanse da ih rasteramo sa vlasti. Nameštaju jednji druge, optužuju u javnosti, izdaju, psuju, vređaju...
Evo samo šta se dešavalo poslednjih pet dana:
1. Napad Vojislava Šešelja na Marka Đurića uz, naravno, dozvolu Aleksandra Vučića
2. Siniša Mali i Nikola Selaković saslušani u Tužilaštvu zbog afere "Generalštab"
3. Fizički sukob obezbeđenja predsednika države sa obezbeđenjem premijera Đure Macuta i snimak koji je procureo u javnost gde Vučićeva savetnica Suzana Vasiljević preti uz psovke policiji
4. Fijasko u Nišu - SNS i Vučić jedva skupili ljude za nazovi miting 17. maja
Đurić je na društvenoj mreži X, povodom uvreda koje je na njegov račun u prethodnim nedeljama izneo lider radikala Vojislav Šešelj u prorežimskim medijima zamerio i svojim stranačkim kolegama da mu nisu pružili podršku. On je u svom postu na X-u rekao da tri meseca "nije odgovarao na gotovo svakodnevne prostačke napade i laži protiv njega", jer nije želeo da "jedno teško vreme čini još težim", nego što jeste.
Afera "Generalštab" počela je hapšenjem direktora Zavoda za zaštitu spomenika Gorana Vasića koji je doveden da bi priznao da je falsifikovao dokumenta na osnovu kojih je zgrada Generalštaba skinuta sa spiska objekata koji se ne smeju rušiti. Potom je Vučić demantovao tvrdnje Vasića, rekavši da ipak nema falsifikata. A potom je sve začinjeno time da su, kako je otkrio Dragan Đilas, lider SSDP, u Tužilaštvu za organizovani kriminal saslušavani i ministar kulture Nikola Selaković i ministar finansija Siniša Mali.
U ovu čorbu krize se polako meša i fizički sukob obezbeđenja Macuta i Vučića, snimak gde se čuje i glas žene koja vređa službenika koji je izašao iz vozila iz pratnje premijera. Na video snimku se čuje savetnica predsednika Suzana Vasiljević kako izlazi iz auta i viče: ,,Sad ću da mu j***m mater" i naziva čoveka iz obezbeđenja premijera ,,idiotom". Javnost ne zna ko je bio krtica.
Pucanje skupa u Nišu, gde je Vučiću došlo 21.000 plaćenih i ucenjenih simpatizera SNS, koji su se razbežali čim je predsednik završio govor.
https://n1info.rs/vesti/univerzitet-u-beogradu-predlozio-resenje-za-izlazak-iz-krize-n1-otkriva-sta-pise-u-dokumentu/?utm_source=onesignal&utm_medium=webpush&utm_campaign=2025-05-21-N1-otkriva-ta-p
https://n1info.rs/vesti/studenti-fon-a-ispred-fakulteta-pred-sednicu-veca-kraj-blokada-ce-biti-kad-mi-to-kazemo-a-ne-rezim/
ima li preživjelih :evil:
Ima, jutros kad sam dolazio vidim TV ekipu čak i pre nego što su se studenti okupili. Meni malo nije jasno zašto su se okupili, a vidim da i njima baš nije najjasnije, pošto danas baš o ničemu važnom nismo odlučivali, pričalo se malo o sastancima proširenog rektorskog kolegijuma i studenata, o sastancima koje je naš kolegijum imao sa studentima, i to je otprilike to, očekivalo se da im ne bude drago, a sa druge strane ima i nekog razumevanja zašto je urađeno to što je urađeno. Sad se na nivou univerziteta priča o nastavku školske godine, verovatno ste videli platformu (za koju je postojao dogovor da ne ide u medije, ali se eto pojavila u celosti). Inače, sastanke proširenog rektorskog kolegijuma sa studentima je predlagao naš dekan u tri navrata, dva puta su odbijeni i treći put je predlog prihvaćen. Takođe, o dobrom delu platforme koju je predstavio univerzitet smo pričali odavno, kad je postalo izvesno da pritisci u jednom trenutku neće moći da se izdrže.
A glede ovoga "Ono što smo mogli da čujemo od pojedinih profesora Fakulteta organizacionih nauka jeste da ta odluka nije baš doneta jednoglasno i da bi mogao da se dovede u pitanje i legitimitet te odluke, imajući u vidu da tada kada je doneta odluka, nisu Naučno-nastavnom veću prisustvovali i sami studenti, a određeni broj studenata trebalo bi da prisustvuje ovim sednicama", ne znam koji su motivi tog profesora, ali njegova priča ne pije vodu, jer NNV ne mogu da prisustvuju random studenti (recimo, predstavnici plenuma) nego moraju da prisustvuju predstavnici studentskog parlamenta, koji kod nas nije konstituisan, plus su se studenti u blokadi već na samom početku blokada ogradili od predstavnika parlamenta i rekli da oni nisu legitimni predstavnici studenata (što je verovatno tačno, pošto je bilo problema sa izborima za parlament pa zato nije ni konstituisan).
A konstantno se spominju EKOF i FON, a recimo PMF je poslao dopis ministarstvu da je završio drugi semestar :)
Plenum studenata FON-a odbio je predlog proširenog rektorskog kolegijuma, potvrđeno je za N1.
Podsećamo, Univerzitet u Beogradu usaglasio je i predstavio studentima dokument u kom se predlaže rešenje za izlazak iz krize. U dokumentu koji koji su potpisali rektorski kolegijum i dekani, predložen je kombinovani model koji podrazumeva blokade uz delimičan povratak na nastavu.
Занимљиво је да су први попустили професори који имају највише пара.
Универзитет у Београду на 387. месту најбољих универзитета на свету по рангирању CWUR (https://cwur.org/2025/university-of-belgrade.php)
Top 1.9% in the world. Zamisli da smo u svim mogućim parametrima takođe "top 1.9% in the world"...
Quote from: mac on 04-06-2025, 12:46:09Top 1.9% in the world. Zamisli da smo u svim mogućim parametrima takođe "top 1.9% in the world"...
Možda je to zato što na svetu ima baš puno univerziteta. Mi smo 387. a na planeti ima beše 197 država. Nije loše biti u 2%, ali kad posmatraš na ovaj način nije to sad ni ne znam šta. Nije da smo u 2% po razvijenosti ili obrazovanosti stanovništva.
Ima nas 6.6 miliona bez Kosova (a ovde mi je zgodno da ne računam Kosovo), a ceo svet ima 8200 miliona. Mi činimo 0.08% svetske populacije. Mislim da je u redu da tako malobrojni imamo tako rangiran najbolji univerzitet. Zapravo smo bolje rangirani od Mađarske, Hrvatske, Rumunije, Bugarske, Slovačke, pa čak i Poljske i Turske, vrlo mnogoljudnih država.
Quote from: mac on 04-06-2025, 16:34:24Ima nas 6.6 miliona bez Kosova (a ovde mi je zgodno da ne računam Kosovo), a ceo svet ima 8200 miliona. Mi činimo 0.08% svetske populacije. Mislim da je u redu da tako malobrojni imamo tako rangiran najbolji univerzitet. Zapravo smo bolje rangirani od Mađarske, Hrvatske, Rumunije, Bugarske, Slovačke, pa čak i Poljske i Turske, vrlo mnogoljudnih država.
Mislim da je to između ostalog i zato što se kvalitet većinom koncetriše u BU u skladu sa tim što se "svi" sele u Beograd. Npr. ako je velika zemlja onda se kvalitet raspodeli na mnogo univerziteta. No ne kažem ja da ovo nije uspeh, samo ne bih da preuveličavam.
Ako se uzme u obzir da postoji tek 195 država, a to je državni univerzitet naše zemlje, onda je čak i nisko rangiran.
Otprilike poslednji rangirani univerzitet kad sve zemlje rangiraju po dva svoja univerziteta.
Ipak je BG univerzitet najjači državi. Svaki najjači univerzitet države koja ima preko recimo 1M stanovnika bi valjalo da je na listi.
pa nije loše, samo 100 mjesta ispod Lilit
ali ima austrijskih i njemačkih gorih o beogradskog
na kraju je to pitanje i ulaganja, koje će još i da presuši
Quote from: Truman on 04-06-2025, 16:50:16Ipak je BG univerzitet najjači državi. Svaki najjači univerzitet države koja ima preko recimo 1M stanovnika bi valjalo da je na listi.
Četiri univerziteta u Srbiji su u 9%
Quote from: tomat on 04-06-2025, 21:54:17Quote from: Truman on 04-06-2025, 16:50:16Ipak je BG univerzitet najjači državi. Svaki najjači univerzitet države koja ima preko recimo 1M stanovnika bi valjalo da je na listi.
Četiri univerziteta u Srbiji su u 9%
Taj podatak mi se već više sviđa. xcheers
Kopiram sa linkedina:
The University of Belgrade holds a mid-tier global position, with rankings varying across different systems:
QS World University Rankings 2025: #731–740 qschina.cn+5
topuniversities.com+5
topuniversities.com+5
Times Higher Education (THE) 2025: #1001–1200 mastersportal.com+4
timeshighereducation.com+4
topuniversities.com+4
U.S. News Best Global Universities 2024: #439
Academic Ranking of World Universities (Shanghai Ranking) 2024: #401–500 universityguru.com+3
timeshighereducation.com+3
en.wikipedia.org+3
Center for World University Rankings (CWUR) 2024: #376 globally, placing it in the top 1.8% worldwide cwur.org
While it stands as Serbia's top university, its global rankings suggest moderate international recognition. Notably, it excels in specific disciplines, such as Mathematics and Veterinary Sciences, where it ranks between 101st and 150th globally .en.wikipedia.org
If you're considering the University of Belgrade for studies or collaborations, these rankings indicate a solid regional reputation with particular strengths in certain academic fields.
Izgleda da postoji i dosta drugih lista gde BU nije baš visoko plasiran.
Bukvalno piše "solid regional reputation".
Da, u regionu smo možda i najjači.
Влада ставила ван снаге одлуку о формирању Радне групе за анализу стања високог образовања (https://www.rts.rs/vesti/politika/5729938/vlada-stavila-van-snage-odluku-o-formiranju-radne-grupe-za-analizu-stanja-visokog-obrazovanja.html)
Vlada poklekla pred zahtevima akademske zajednice!!!!!!!!!!!!!!!!!! Da neko javi Dejanu Vuku Stankoviću koji je trebalo da predvodi ovu radnu grupu!!!!
https://n1info.rs/vesti/institucije-ponovo-nisu-uradile-svoj-posao-profesori-napustaju-raskrsnicu-ispred-vlade/
Ajde nek je sa srećom.
sad već pričaju da 28. juna ne mrdaju dok se ne ispune zahtjevi
Ugledna članica ovog foruma i još uglednija članica austrijske akademske zajednice o studentskim protestima i akademskoj solidarnosti:
https://solidarnost25.rs/vesti/univerzitet-je-poslednja-linija-odbrane
Quote from: Meho Krljic on 02-07-2025, 11:07:28Ugledna članica ovog foruma i još uglednija članica austrijske akademske zajednice o studentskim protestima i akademskoj solidarnosti:
https://solidarnost25.rs/vesti/univerzitet-je-poslednja-linija-odbrane
Pre bih rekao ugledna BIVŠA članica. I nju smo uspeli da oteramo. :x
Eh, ona se očigledno i dalje smatra članicom, jutros je po društvenoj mreži tviter pisala "Sagita forever". Da joj dodelimo status članice u mirovanju i da se mirno raziđemo. :lol: :lol: :lol:
Quote from: Meho Krljic on 02-07-2025, 13:13:06Eh, ona se očigledno i dalje smatra članicom, jutros je po društvenoj mreži tviter pisala "Sagita forever". Da joj dodelimo status članice u mirovanju i da se mirno raziđemo. :lol: :lol: :lol:
Mož da piše šta hoće po tviteru ako ne dolazi ovde i ne piše ne računa se. Slobodno joj to prenesi. :|
Jel Bata još čeka odgovor da li sme da uzme kreatin?
Quote from: Meho Krljic on 02-07-2025, 11:07:28Ugledna članica ovog foruma i još uglednija članica austrijske svecke akademske zajednice o studentskim protestima i akademskoj solidarnosti:
https://solidarnost25.rs/vesti/univerzitet-je-poslednja-linija-odbrane
ispravio sam ti
Zahvaljujem.
Quote from: Truman on 02-07-2025, 13:17:47Quote from: Meho Krljic on 02-07-2025, 13:13:06Eh, ona se očigledno i dalje smatra članicom, jutros je po društvenoj mreži tviter pisala "Sagita forever". Da joj dodelimo status članice u mirovanju i da se mirno raziđemo. :lol: :lol: :lol:
Mož da piše šta hoće po tviteru ako ne dolazi ovde i ne piše ne računa se. Slobodno joj to prenesi. :|
Ne, ne, protestujem, pa to bi značilo da i tebe smatramoza bivšeg čim te nema dva dana. I Boban bi onda bio bivši A TO NE MOŽE TAKO. Bivši si tek kad ti se obriše profil!!!!
Quote from: tomat on 02-07-2025, 13:28:58Jel Bata još čeka odgovor da li sme da uzme kreatin?
reče da može ali ja i dalje izbjegavam, nešto mi sumnjiva lilit, će me otruje!
Stanje na Beograckom univerzitetu redovno:
(https://i.imgur.com/gUNv7kB.png)
Fizika, fizička hemija, poljoprivredni, naravno rudarsko-geološki, sve propast. Pa vi vidite kako će da izgleda ova zemlja za deset-petnaest godina.
Da, ali ima viška na drugim fakultetima. Oni neće moći da se upišu na prvi izbor, pa će morati na alternative. Poravnaće se to kad počne godina. Neće naravno 100%, ali bože moj. Da se isplati studirati na Rudarsko-geološkom fakultetu onda bi bio i traženiji.
Eh nisam siguran da će onaj koji je želeo da studira ekonomiju sad dupiše fizičku hemiju, ali volim što ipak ima i optmiističkih mišljenja među nama...
Generalno je manje interesovanje za BU ove godine. Kod nas recimo prošle godine bilo oko 2100 prijavljenih, ove godine 400 manje.
gubljenje vremena, tracenje zivota, silovanje mladosti. ponuda kaska za sustavom, nije adekvatna idiokraciji. i to se nece skoro promijeniti.
ili ovako, sazeto: prije 50 godina si studirao da dokazes da nisi idiot, da steknes ulaznicu za zahtjevne i cijenjene poslove. a danas tko upise studij uglavnom dokazuje da je potpuni idiot i nema mozga.
Dekanka Natalija Jovanović: Ozbiljno razmišljam da zatražim politički azil u drugoj državi (https://n1info.rs/vesti/dekanka-natalija-jovanovic-politicki-azil/)
QuoteDekanka Filozofskog fakultetu u Nišu Natalija Jovanović izjavila je FoNetu da se zbog straha za bezbednost nalazi van Srbije i da ozbiljno razmišlja o tome da zatraži i politički azil u Egiptu.
(...)
Natalija Jovanović je redovni profesor na Departmanu za sociologiju i na funkciji dekanke je bila od 2016. i nije se kandidovala za reizbor, jer njen treći mandat ističe 30. septembra, a kako je navela stiče i uslov za odlazak u penziju.
OTKRIVAMO Zlatibor Lončar zabranio sva naučna istraživanja na Medicinskom fakultetu u Beogradu (https://nova.rs/vesti/drustvo/loncar-zabranio-naucna-istrazivanja-na-medicinskom-fakultetu/)
QuoteMinistarstvo zdravlja donelo je Rešenje kojim privremeno obustavlja sprovođenje svih naučnih, medicinskih i istraživanja u oblasti javnog zdravlja, na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Kako piše u dokumentu u koji smo imali uvid, o obustavi je odlučeno zbog istraživanja koja su, navodno, vršena bez prethodne saglasnosti etičkih odbora ustanova u kojima leže pacijenti, koji su bili deo ispitivanja. Međutim, više sagovornika Nova.rs, koji su profesori ovog fakulteta, smatra da je povod za ovu odluku Ministarstva slučaj "DNK Biobanke" dekanke prof. dr Tatjane Simić, za koju su u javnosti govorili da nije registrovana i da su tkiva pacijenata korišćena bez njihovog znanja.
I u sledećem činu:
SAZNAJEMO Više od 10 članova Etičke komisije na Medicinskom fakultetu podnelo ostavke nakon odluke Zlatibora Lončara (https://nova.rs/vesti/drustvo/vecina-clanova-eticke-komisije-na-medicinskom-podneli-ostavke/)
QuoteNakon što je doneta odluka o privremenoj obustavi naučnih istraživanja koja se vrše nad pacijentima i/ili njihovom biološkom materijalu, a za koje nisu dobavljene saglasnosti etičkih odbora ustanova, Nacionalni etički odbor tražio je od Etičke komisije fakulteta, da dostavi sva ispitivanja za koja nisu pribavljene ove saglasnosti, u periodu od oktobra 2015. do avgusta 2025. godine.
Uprava Medicinskog je Nacionalnom etičkom odboru, u ime Etičke komisije fakulteta, odgovorila da "nisu nadležni to da im traže."
Međutim, većina članova Komisije, kako nam je rečeno, nije znala da će Uprava poslati ovaj odgovor, niti su bili saglasni sa istim, zbog čega su podneli ostavke.
Bogami od naših fakulteta posle SNS-a neće ostati mnogo:
SAZNAJEMO Smenjena dekanka Medicinskog fakulteta u Beogradu (https://nova.rs/vesti/drustvo/smenjena-dekanka-medicinskog-fakulteta-u-beogradu/)
A čujem da od juče naše univerzitetske ustanove nemaju ni pristup Elsevier serverima i publikacijama jer je Ministarstvo finansija tu nešto zabušavalo i sad jebiga braćo.
Da se notira da je smenjena dekanka Medicinskog fakulteta, naravno, podržavala je "blokadere", ali se pretpostavljam kao povod iskoristilo ono od pre neki dan vezano za etičk eprekršaje u istraživanjima. Bitno je da se notira da je smenjena mimo svake procedure. Dakle, smenio ju je Savet koji po važećim propisima mora tri puta da saziva Naučno-nastavno veće i da mu se ono triput ne odazove da bi mogao da donosi ovakvu odluku. Naravno, Savet nije ni jednom sazivao NNV, tako da je ovo prekršaj i naravno pokazna vežba za ostale fakultete.
Bitno je primetiti da ako ovo prođe po istoj "proceduri" mogu da smene i rektora Đokića.
Tako je. A Dekan FDU Miloš Pavlović je upravo sam otišao jer mu je istekao mandat.
https://www.politika.rs/scc/clanak/695248/da-li-je-moguca-privatizacija-univerziteta-u-beogradu
(https://i.imgur.com/Nrn4n8r.jpeg)
Vidim nema pristupa SCOPUS-u, kad ono...
Pa ja sam to pre par dana ovde pominjao, misleći da će ipak da se sredi, kad ono...
Quote from: Meho Krljic on 02-09-2025, 19:37:37A čujem da od juče naše univerzitetske ustanove nemaju ni pristup Elsevier serverima i publikacijama jer je Ministarstvo finansija tu nešto zabušavalo i sad jebiga braćo.
Jebiga, nema, ispraznili budžet najstrašnije, a i da malo drkaju akademiju...
Pa koliko ja razumem iz ovoga što mi čovek pisao para ima, ali je neka administrativna zavrzlama.
Pa, to je svakako bolji scenario....
Quote from: tomat on 07-09-2025, 17:53:01(https://i.imgur.com/Nrn4n8r.jpeg)
Vidim nema pristupa SCOPUS-u, kad ono...
Pristup SCOPUS indeksnoj bazi ponovo moguć, ne znam da li je plaćena licenca ili su se iz tehničke podrške Elseviera smilovali i dozvolili pristup dok se ne izmire obaveze.
https://nova.rs/vesti/drustvo/sinisa-mali-nasao-jos-jedan-nacin-da-sabotira-univerzitet/
https://nova.rs/kultura/devet-profesora-akademije-umetnosti-dalo-otkaz/
Nema dna propadanju...
To je Karićev univerzitet...
Nema kraja propadanju.
Meni nije baš normalno da se nešto zove tako generički, da ne znaš da li je privatno i javno. Isto kao ona Nacionalna štedionica. Nije to u redu.
https://nova.rs/vesti/drustvo/kako-danka-nesovic-unistava-petu-beogradsku-gimnaziju/
Jbt, zamisli da ti u srednjoj matematiku predaje lik koji ne zna matematiku. :x Kakva propast obrazovnog sistema.
https://x.com/boriskundacina/status/1976212327574741476?s=09
Nismo ni iznenađeni.
Jelena Kleut icenjena kjao nepodobna, studenti se pobunili, režim oslao policiju da uđe na Filozofski fakultet u Novom Sadu i da ih jelte, odgovori od pobune:
(BLOG) Policija primenila silu na Filozofskom u Novom Sadu: Studenti izbačeni iz zgrade (https://n1info.rs/vesti/blog-policija-usla-u-zgradu-filozofskog-novi-sad/)
Falling upwards u Srbiji danas:
Represija i odmazda nad profesorima Pete: bivša direktorka Danka Nešović nova pomoćnica ministra prosvete (https://www.masina.rs/represija-i-odmazda-nad-profesorima-pete-bivsa-direktorka-danka-nesovic-nova-pomocnica-ministra-prosvete/)