ZNAK SAGITE — više od fantastike — edicija, časopis, knjižara...

Quote from: Truman on 23-04-2017, 21:30:38
Овде видимо и психопатију...па, сасвим у складу са мојим описом твоје личности пре извесног времена ( кад се Д. сложила ако се сећаш ). Цинични психопата.

on a serious note, truki, ja nisam tu da ti meni dajes "opis moje licnosti". zamisli kakav opis bi ti, kao osoba koja, primjerice, jos nije osnovala ni obitelj ili podigla djecu, te redovno ispoljava probleme oko trivijalnosti najosnovnijeg "samog sebe", dobio.

o birsu: birs je jedan vanredni autor koji, izmedju ostalog, postavio mnoge temelje h i sf-a. imao je izuzetno bogat zivot, ostvario se kao autor, pa i novinar, u jednom dobu i prilikama, recimo viktorijanskim, koje ti ocigledno nisu poznate. 

birsa istrazujem kao autora, temeljito i uz veliki interes, predstavljam kao zanemarenog, posebno na prostoru ex-yu. imas priliku i cast pri tome nesto nauciti, ako te zanima, sto bez foruma ne bi bilo moguce, t.j. ti i ja ne bi imali o cemu pricati.

SF Vektor broj 7 izgleda ima neke Birsove priče, jedna o Karkosi, će probam

Ima jedna epska o čoveku koga vešaju na mostu i pre nego što se uže zategne proživi svoj život. Imam celu zbirku krakih priča, ali me je ta sludela.
Nega vredi izučavati.

Quote from: zosko on 23-04-2017, 22:45:11

Quote from: Truman on 23-04-2017, 21:30:38
Овде видимо и психопатију...па, сасвим у складу са мојим описом твоје личности пре извесног времена ( кад се Д. сложила ако се сећаш ). Цинични психопата.

on a serious note, truki, ja nisam tu da ti meni dajes "opis moje licnosti". zamisli kakav opis bi ti, kao osoba koja, primjerice, jos nije osnovala ni obitelj ili podigla djecu, te redovno ispoljava probleme oko trivijalnosti najosnovnijeg "samog sebe", dobio.

зоско, прво провоцираш доводећи у сумњу мој укус, а после се буниш кад ти буде узвраћено...
А слободно ме описуј колико год желиш, да се мало забавим.

Trumana je već Petronije pokušao pokvariti nekim Francuzima i Francuskinjama, ali nije uspio.

Možda da čita Bobana?

Не сећам се да ми је Петроније давао икакве читалачке савете. А од Бобана бих радо прочитао Црни цвет, али никако да ми допадне шака.

Quote from: Truman on 24-04-2017, 00:11:45
зоско, прво провоцираш доводећи у сумњу мој укус, а после се буниш кад ти буде узвраћено...
А слободно ме описуј колико год желиш, да се мало забавим.

hm, vidi, polazim od toga da se "ne znamo" pet minuta. ja na jedan specifican nacin u ovom slucaju guram birsa.
ne suhoparno, isprazno i dosadno, sto smatram da se u najboljem slucaju preleti, vec stilom za koji vjerujem da moze privuci vecu paznju.
toliko o fundamentalnom.
ti si u zabludi ako vjerujes kako je prozivanje psihopatom, koje sam ti vec jednom presutio, "uzvracanje na provokaciju".
ja mogu prihvatiti da si ti eventualno malo ogranicen i to ne razumijes, ali nemoj pretjerati.

Re ovih zoskovih odlomaka, mnogi pisac je o svojim kolegama ili savremenicima pisao lose, Harms se sprdao sa Tolstojem, Fokner mrzeo Hemingveja, Bukovski nije podnosio druge pisce, posebno pesnike, itd. To je normalna pojava. Nema egoisticnijeg sveta. No, sprdati se kvalitetno, uz ubitacan cinizam, to je pravo. Cinizmu nista ne fali, a ni relativizaciji samoubistva u filozofske ili cisto teorijske svrhe. Sioran je to radio, mada ni on se Trukiju bas ne bi dojmio, cjenim

dobra, vec neko vrijeme se pitam kad cemo uz spominjanje birsa dobiti refleksiju prilika na ostale autore, pa i sadasnjice.
a kad spominjes bukowskog, ponekad se pitam nije li dio pristupa strukturi crpio od birsa. procitao sam mnogo buka, ali ne sjecam se da ga je igdje spominjao. osvrce se na selina, shekspira, ruse... nikad birsa. ili ti poznat slican pasus?

inace sumnjam da je od birsa naucio kako nasloviti price, tu mi je veza nekako najociglednija. oboje nadprosjecno cesto imaju vrlo efikasne naslove, sto bas i nije pojava koja se podrazumijeva. mislim, stvarno naslove koji umjetnost sami po sebi.

Verovao ili ne, Bukovski je najvise cenio Dostojevskog, a od savremenika/sunarodnika Dzona Fantea. Mislim, takodje je od sve muzike najvise voleo klasicnu, tacnije Mocarta. Kako to uklopiti u njegov stil?

Inace, ne znam ko su mu uzori, mozda bas taj Fante koji je napisao seriju knjiga, menu ubedljivo najbolja, poeticna "Cekaj do Proleca, Bandini", o porodici i svom detinjstvu (nije bas Bludni Sin, haha).

Volfgang je roker u duši. Betoven je više Petar Grašo.

@dy: ne znam. negdje sve cesce dolazim u iskusenje postaviti hipotezu kako bak veliki postotak zanata crpio od birsa.

sad, on nabraja sve te autore, dostojevskog, "glasno razmislja", zamislja ih na svoj nacin, ubacuje ih u "svakodnevne" prilike, hvali ili kudi, ali bak je bio daleko ozbiljniji autor no sto bi osjecaj kojem cesto nesvjesno naginjemo, kroz uzimanje njegovog rada na neki nacin kao autobiografskog, dao naslutiti.
tako da mu bas ne vjerujem, onako doslovno.

to bi ujedno uklopilo i klasiku u njegov stil. mislim, ako se drzimo predrasude da klasika ne ide uz reputaciju alkoholicara i grubijana.

Quote from: Dybuk on 24-04-2017, 00:28:11
Re ovih zoskovih odlomaka, mnogi pisac je o svojim kolegama ili savremenicima pisao lose, Harms se sprdao sa Tolstojem, Fokner mrzeo Hemingveja, Bukovski nije podnosio druge pisce, posebno pesnike, itd. To je normalna pojava. Nema egoisticnijeg sveta. No, sprdati se kvalitetno, uz ubitacan cinizam, to je pravo. Cinizmu nista ne fali, a ni relativizaciji samoubistva u filozofske ili cisto teorijske svrhe. Sioran je to radio, mada ni on se Trukiju bas ne bi dojmio, cjenim

Дибучице, ови зоскови цитати мени заиста делују у фазону "сад ћу ја мало да будем циничан да се направим духовит и паметан". Замишљам аутора како на сцени као стенд ап комичара који покушава да засмеје публику и некако усиљено просипа фазоне, а они се још усиљеније смеју да би испали паметни.  Једноставно ми је испразно.
А Фантеа сам читао, добар је...неки лосанђелески фазон, а има поетике у томе, није да нема. Буковски је као конзумент уметничких дела заиста имао истанчан укус. А писао је онако како је умео. По мом мишљењу Палп је његово најбоље дело.

Pročitao Deca Arbata od Anatolija Rubakova.
Paralelno se prate dva toka radnje u ovoj knjizi, jedan je sudbina komsomolca Saše, koji zbog jedne šale u zidnim novinama biva uvučen pod točak zloslutne mašinerije koja kažnjava ,,neprijatelje partije i radnika'' i dobije na kraju, tri godine progonstva u Sibir, drugi se bavi direktno Staljinom, obračunima u partiji, uspostavljanju sistema terora, a posebno kako je Staljin polako pleo mrežu i na kraju se obračunao sa Kirovom. Autor ovde manje slika sam sistem ( iako je pokazao sasvim dovoljno, da se vidi do kog je apsurda sve bilo dovedeno; da je bukvalno jedna pogrešno protumačena reč mogla dovesti do toga da se životi ljudi bez ikakve samilosti i kajanja unište i upropaste), više pokušava proniknuti u nastajanje tog sistema, kako se sve uopšte začelo i učvrstilo, i zato se dosta bavi tokom Staljinovih misli.
Ima naravno, pored grubosti i zla staljinizma, i tople ruske duše u knjizi ; odnos Saše i majke, pa devojčica/devojka Varja koja ga čeka da se vrati iz Sibira...

Quote from: scallop on 24-04-2017, 00:04:30
Ima jedna epska o čoveku koga vešaju na mostu i pre nego što se uže zategne proživi svoj život. Imam celu zbirku krakih priča, ali me je ta sludela.
Nega vredi izučavati.

koju zbirku imas? domace izdanje?
meni je ta njemacka (ili preciznije, svicarska) haffmansova, koju vec naveo u integralnom izdanju, doslovno epska. sto se mene tice, kad bi netko domaci izdao slicno, usao bi u legendu. vjerujem da nikad nece izaci bolji prijevod u nj (nakon 30 godina ide pod licencom i x-ti reprint, bez ikakvih promjena, korektura, osim sto u price iz gradjanskog rata usla jos jedna prica.)
11x18 cm, dzepne, doslovno za ne odvojiti se od njih kojom god prilikom.

djavolji rjecnik (haefs), price iz gradjanskog rata (van diekmes), lazi i fantasticne fabule (eigenberz/neetix), price strave i uzasa (haefs).

Quote from: Truman on 24-04-2017, 12:35:07
...Буковски је као конзумент уметничких дела заиста имао истанчан укус. А писао је онако како је умео. По мом мишљењу Палп је његово најбоље дело.

ako ti se svidja pulp, procitaj i raosov prevod, plus "zrtva telefonitisa" od baka i "onaj koji plese s metlom" od o'rourkea.

Благодарим, мада би ми користили називи у оригиналу. Нпр. Палп је у издању са твоје слике преведен као Шунд. Да не спомињемо његово најбоље дело никад се не бих сетио шта је Шунд.

Quote from: zosko on 24-04-2017, 13:26:45
Koju zbirku imas? domace izdanje?

Potražio. ali ćorak. Važno je da poštujem posvećenost i da mi je u tintari. Za mene je Birs - tatko.

hvala. meni zao sto ona zbirka "grob bez dna" na cirilici. izdavac kao da znao koje pismo tek slovkam.

Taman da naučiš staro hrvatsko pismo!

Quote from: Truman on 24-04-2017, 14:03:59
Blagodarim, mada bi mi koristili nazivi u originalu. Npr. Palp je u izdanju sa tvoje slike preveden kao Šund. Da ne spominjemo njegovo najbolje delo nikad se ne bih setio šta je Šund.

mi se jednostavno ne razumijemo. i to je, vjerujem, jer uporno odbijas citati birsa.

"zrtva telefonitisa" je zbirka od pet priculjaka koja se preporucuje ili poklanja narodu koji nema blage veze o/sa bakovim djelima. tek da se upozna, procita nesto lagano, navuce. cin koji kult medju poznavaocima baka.

a "onaj koji plese s metlom" sadrzi upute kako drzati cistim kupatilo (koristiti kuhinju) ili skuhati nesto od onog sto se zatekne u frizideru.

добро зоско, онда боље да ми више ништа не препоручујеш.

nisam siguran zelim li nositi slican teret na dushi; bojim se da bi, u nedostatku literarture, mogao pasti pod mehin gejmerski uticaj ili dybucin filmofilski. dobro razmisli. vrebaju na svakom cosku, ne daj se pokvariti.

ABDOMEN
Hram boga Stomaka, kome se svi pravi  muškarci  klanjaju  uz  ritualno  prinošenje  žrtava.  Ova drevna  vera  ima  samo  mucavu  podršku  žena.  One  ponekad  služe  na  oltaru,  bezvoljno  i  neefikasno,  ali  ne  poznaju istinsko  poštovanje  jedinog  boga  koga  muškarci  stvarno obožavaju.  Da  žene  imaju  odrešene  ruke  u  svetskoj  ishrani,  postali  bismo  rasa  travojeda.  Svetilište  u  kojem  se čuva  predmet  najiskrenijeg  obožavanja  muškaraca.

Ahahahaha

nihilist - rus koji osporava egzistenciju bilo cega no tolstoja. glava skole je tolstoj.

ova je evergrin.

vojska - neproduktivna klasa, brani naciju tako sto pozdere sve sto bi kakvog neprijatelja moglo pokrenuti na invaziju.

Quote from: zosko on 24-04-2017, 16:37:12
nisam siguran zelim li nositi slican teret na dushi; bojim se da bi, u nedostatku literarture, mogao pasti pod mehin gejmerski uticaj ili dybucin filmofilski. dobro razmisli. vrebaju na svakom cosku, ne daj se pokvariti.

Па ја већ јесам филмофилм, само што не гледам толико хороре па ти се можда чини да нисам. А гејминг ме не занима. Књига, филм, стрип...то је мултиуниверзум.

ARENA
U  politici,  zamišljeni  bunar  pun  pacova  u kojem  se  političar  bori  sa  svojom  prošlošću.

panteizam - doktrina po kojoj je sve bog, u sturoj proturjecnosti doktrini po kojoj je bog sve.

jos koja zanimljivost, zasto hvalim haffmansovo izdanje, ako nekog zanima njemacko, osim sto vrhunski prevedeno:

primjer sveske "price iz gradjanskog rata".
to nije uradjeno tek kao 1:1 prijevod "tales of soldiers and civilians", vec su ubacene i "rasute" price koje tematski odgovaraju, a birs ih tek nakon tejlsa skupio u collected works. navodim, da naslov ne navede na pogresan zakljucak.

dalje, u zbirku nije uvrstena novela "the monk and the hangman's daughter", jer pricu birs tek obradio.
to je zapravo izvorno iz njemackog, prica naslova "der mönch von berchtesgaden":
Der Mönch von Berchtesgaden

iako se inace unosi u mnoge zbirke:

uz birsa, krecem sa iscitavanjem kompletnog djela jedne od najvecih europskih legendi satire, karla krausa.

da sad ne nabrajamo poznatija djela (zbirke), kazaliste/film, graficke novele, dokumentarce... najjace sto se moze procitati od krausa su 922 broja "casopisa" "die fackel" - "baklja", koji izlazio od 1899. do 1936. pod geslom "was wir umbringen" (sta ubijemo), sve u parodiji na ostale novine u okruzenju cije geslo bijese "was wir bringen" (sta donosimo/prezentiramo/nudimo).
bringen = donijeti
umbringen = ubiti

kraus je bio veliki neprijatelj zournalizma kakvog i danas imamo, usudio bih se reci jos u maloumnijoj i zlobnijoj varijanti, posebno ako se osvrnem na zapadni balkan. dezulovic, pa cak i oni iz vremena, sve to meni djeluje kao da im netko 1945. srpom i cekicom nabio glupost u mozak, te uredno papagajisu uz koju vulgarnost. naporno, srecom, da se zaobici.

ako obratite paznju na vremenski raspon kad "baklja" izlazila, kao i lokaciju, austro-ugarska, bec, ne moram spominjati koliko je tu balkana. znaci, vrlo zanimljivo stivo iz nekoliko uglova, da ne spominjem ww1.
dalje je kraus bio neobicna licnost, koja, primjerice, napustila zidovstvo, te otisla u katolicku crkvu, te napustila katolicku crkvu, otisla nigdje, itd.

uglavnom preporuka, procitajte i saznajte koliko je literatura, posebno zournalizam, nazadovala.
kao i publika.
"baklja" je dozivjela negdje sezdesetih/sedamdesetih godina reizdanje, sabrana u 12 tomova, i jos uvijek je lako dostupna (imao sam srecu da nabasam na izdanje koje nitko nije ni prelistao):

зоско, претпостављам да имаш богату библиотеку. Баци неку групну фотку да мало балавим...

u biti ne, nemam mnogo knjiga, ali evo jedno gdje su hrvatske borbene.

Карла дел Понте. Шта ти читаш!

Елем, очекивао сам мало ширу слику, као рецимо непрегледне полице са књигама у старом везу. Много ми се свиђају та старинска издања као оно са твоје претходне слике. Волео бих да имам кућу само из једног разлога - да могу да имам засебну библиотеку.

Trumane!

шта ће ми то? Је л има слика?

Nema!

Ako imaš volju za znanjem i oćeš da brineš o sebi, čitaj Fukoa!

@truki: nije nepregledna, ali bar nesto, pravim se vazan sa krlezom u tom izdanju.
ma mene slicne knjige podsjecaju na one zbirke u yu; sto svaka druga kuca imala u vitrini, a nitko citao.

Zosko, imaš onaj Krležin tekst u kojem iznosi jednačinu pomoću koje se izračunava vrijeme kojim Hrvati mijenjaju svoje gospodare?

nije mi poznata; no uglavnom citam krlezine price o domobranima, preskocim fabule. za to preletim b92 i vreme.

back to kraus: navodim ga i jer postoje mnoge paralele spram birsa.
kraus je zurnalizam usavrsio do literature. djelovao kroz period velikih sukoba, ww1, uspona nacional-socijalizma. bio ostar satiricar, beskompromisan, mizantrop i filantrop.
moze se reci da je, u usporedbi sa birsovim zurnalistickim radom, europski birs. pa i po zanemarenosti.
vrijedi kao autor koji ce se tek opet otkriti.

malo sam istrazivao prijevode "djavoljeg rjecnika".
polazeci od originala (tezak pojam, opcenito ne postoji pouzdana birsova bibliografija, ako cemo precizno i u detalje), preko njemackih prijevoda, pa do ex-yu, koje nemam, tu izvlacim zakljucke tek po opisima s neta.
sazeto:

kad je birs radio collected works, 1911. nastala je sedma sveska istog, t.j. the devil's dictionary, na koju se najcesce "pozivaju" reprinti i izvodi.
sam birs tu je zakljucio kako su djavolje definicije po novinama krenule 1881. i neredovno izlazile do 1906.
te aforisme, pjesmice, epigrame, pricice sazeo je u izdanju od 1911., koje ih sadrzi oko 1000. 

do osamdesetih godina ili haefsa, njemacka izdanja djavoljeg rjecnika polaze od te zbirke, te najopsiriji prijevod sadrzi oko 600 pojmova, pri cemu poneki unosi i skraceni.
tad je haefs uradio novu zbirku koja temelji na radu ernesta jerome hopkinsa, koji je pretrazio arhive i skupio definicije iz doba prije 1881.
hopkins je zakljucio kako prvi spomen rjecnika u "news letteru", san francisco, 1869., dok se od 1875. moze govoriti o donekle ustaljenoj praksi.
za nepotpunost birsovog rada iz 1911. navode se dva razloga:

1. u to doba, birs, boraveci na istocnoj obali usa, nije imao pristup novinama koje izlazile prije 30 godina na zapadu.
2. 1906., prilikom zemljotresa i pozara u san francisku, unistene su arhive, koje tek nakon 1911. opet uredjene.

uglavnom, hopkinsov "enlarged devil's dictionary" sadrzi oko 1850 upisa.
od toga su neki skoro identicni ili imaju veliku slicnost, no ostaje mnogo "novih" definicija.
ispod crte, moze se reci da se djavolji rjecnik sastoji od oko 1500 razlicitih definicija.

od toga su poneke izuzetno tesko prevodive ili za danasnje generacije nemaju smisao, jer, primjerice, karikiraju odavno zaboravljena lokalna zbivanja.
iz opusa tih 1500 definicija, haefs je preveo 1100, koje cine zbirku koju hvalim kao najbolju njemacku.

od ex-yu izdanja, na netu sam pronasao tri:

1. djavolji rjecnik, sareni ducan, 2008.
smatram krnjim, navodi se "...Dodatna zanimljivost ovog izdanja  su karikature iz satiričkog tjednika Wasp gdje su Bierceove opake misli od 1881. izlazile u nastavcima."
tipujem da je neki izbor iz brisovog zbira.

2. djavolov recnik, bg, 1992.
izdanje koje se prilicno nudi po antikvarijatima, subjektivno mi djeluje krnje.

3. djavolov recnik, utopija, 2008.
ovo mi djeluje kao najpotpunije izdanje "...Novo srpsko izdanje ovog neobičnog satiričnog rečnika dopunjeno je sa oko tri stotine ranije neprevedenih definicija i stotinak napomena."

kako god, ne znam kolikog je koje obima izdanje in total; o kvaliteti prevoda ne mogu nista reci, subjektivno nisam optimista u oba pogleda.
fajnli, primjer iz njemackog, koliko se rjecnici razlikuju i kvalitetno i sadrzajno i stilski:

u zadnje vrijeme bilo je po raznim topicima prilicno evergrin-diskusije o zeni u literaturi. osvrnuo bih se na knjigu koju desetljecima povremeno prelistam i jamac je za vrhunsko stivo.
zbirka koja nikad nije dobila vecu paznju, solidno reizdanje, te se i danas, lako dostupna, moze pronaci po nekoliko centa:

"obezglavljeni abdomen" (ako ispred naslova ubacimo "zena -", naslov kao da je iz birsovog rjecnika.)

elem, meni jedna od najlegendarijih zbirki ikad, obezglavljeni abdomen - zena u literaturi.
zbirka sadrzi birana djela iskljucivo muskih autora, sve uz izvode iz biblije i nekolicinu anegdota gdje autor vise nije poznat.
od zvucnijih imena, tu su: de sade, boccaccio, de balzac, bukowski, tolstoj, baudelaire, nietzsche, aristoteles, mann, dali, kant, swift, schopenhauer i mnogi drugi.

vrhunska zbirka bez premca.
uslikao sam uvodne stranice, sadrzaj, evo, provjerite i ne kolebajte se. masta hev.

u duhu reklame krausa, iz opusa ciji obim nudi materijal za nekoliko godina istrazivanja, predstavljam jedan tipican primjer kakav svi volimo: spominju se nijemci i srbi.

inace je kraus krajnje pedantno pazio kako rabi njemacki jezik, kao i birs engleski, virtuozno gradio do krajnosti mogucnosti koje jezik nudi (sto dodatno komplicira prijevod i predstavlja veliki izazov).
zadnja recenica ovog primjera britko sazima nekoliko opaski i stavova, po viseslojnosti je skolski primjer odlicne satire.

naisao na jednu pricu za koju vjerujem da bi mogla zanimati beogradjane, "kako je schalek harala srbijom".
schalek je bila ratna reporterka, a kraus je novinare i knjizevnike napadao kao ratne huskace.
tu karikira reporterki nerazumljive dozivljaje u zaposjednutom bg-u, atmosferu vremena, da ne kazem "duh nacije".



knjige poput "posljednji dani covjecanstva" lijepi su i vrijedni radovi, ali spram 922 broja "baklje" (cega dio), kap su u moru.
iz reklame doticne knjige:

Quote"Posljednji dani čovječanstva" (Die letzten Tage der Menschheit, 1922) monumentalan je dramski kolaž o civilizacijskoj kataklizmi Prvoga svjetskog rata, antiratna drama u kojoj je Karl Kraus kritički bespoštedno dao sveobuhvatnu panoramu života austrijskog društva u doba "kad su operetni likovi igrali tragediju čovječanstva" i prikazao raspad cijele jedne epohe. Riječ je o višeslojnoj, kompleksnoj dijaloškoj kompoziciji nazvanoj "tragedija", o golemoj, minucioznoj montaži dijaloga i dokumenata o ratnim zbivanjima i psihozama izazvanim ponajprije i ponajviše novinskom ratnohuškačkom propagandom.
Sam je autor o svome djelu zapisao: Najnevjerojatnija djela o kojima se ovdje izvještava doista su se dogodila; samo sam slikao ono što su činili. Najnevjerojatniji razgovori koji se ovdje vode bili su doslovce izgovoreni; najzvučnije su izmišljotine citati. [...] Moja se zasluga ne sastoji u tome da sam nešto izmislio, nego u tome da se vjeruje kako sam ja to morao izmisliti, jer se ne vjeruje da se to može doživjeti.

Za Miroslava Krležu ova je knjiga "između proturatnih knjiga svakako najistinitija": Karl Kraus ostao je izoliran od bečke sredine i dosljedno razuman, on nije nasjeo nijednoj laži ratnog zbivanja. Svi najstrašniji simptomi nepatvorene stvarnosti odražavahu se u lažima dnevne štampe, i baš tu laž dnevne štampe, taj nerazmjer između tragike onih, koji umiru na ratištima, i novinarskog govora, kojim se to umiranje pretvara u dobit izvanrednog izdanja, tu laž otkrio je Karl Kraus kao najveću laž takozvanog "junačkog velikog vremena". [...] Ako se u Beču našao netko, tko je spasao intelektualnu čast toga fatalnoga grada u sveopćem ludilu, to je bio urednik "Baklje"...

Karl Kraus (1874-1936) počevši od 1899. izdaje satirički časopis Die Fackel (Baklja) koji uređuje odnosno ispisuje do kraja života. Stvaralaštvo u stihu objedinio je u 9 svezaka pod naslovom Worte in Versen (Riječi u stihovima). Među mnoštvom eseja i teorijskih spisa ističe se studija Sittlichkeit und Kriminalität (Ćudorednost i kriminalnost, 1908). U njegovu stvaralaštvu posebno mjesto zauzimaju drama i aforistika: 1909. objavljuje Sprüche und Widersprüche (Izreke i protuslovlja), 1912. Pro domo et mundo, a 1918. treću knjigu aforizama Nachts (Noću). Bio je vrstan je prevodilac Shakespeareovih drama i soneta.

dobio sam opasku na prevod naslova gore navedene price.

"wie die schalek in serbien gehaust hat" - "kako je schalek harala srbijom"

moj hrvatski je los, uglavnom jer odbijam ukljuciti mozak i pamtiti pravila i izuzetke, steci osjecaj za jezik, sve od trenutka kad shvatio da vecina naroda koji ima sss i vise tim jezikom ne barata nista bolje od mene.
sto ne znaci da ne mogu procijeniti sta suvislo, sta promasaj u prevodu. po znacaju i logici.

kraus odlicno barata metaforama. navedeni naslov blagi je primjer.
gehaust - harala ili zivjela/bila smjestena/stanovala/bila ugoscena u losim uvjetima

u prici se, izmedju ostalog, opisuje kako bila smjestena/prihvacena, itd.
ali kod krausa pri naslovu tu nema izbora, ili-ili. dok u vecini slucaja znacaj termina jasan i iskljuciv, tu nije.
kroz radnju imamo smjestaj, kroz namjeru haranje.
pri namjeri autora, haranje za nijansu prevladava.
ali moze mi bilo tko ponuditi domacu metaforu koja obuhvaca oba znacaja, prenosi naslov bez gubitka.

konkurs, njemacka 1916., prenosi kraus, baklja #423, 05.05.1916:

konkurs - premija 100 marki

za najbolju pjesmu - ratni stih

zbilja, humor, satira, ironija, posalica... iskljucivo sopstveni autorski rad iz svih slojeva drustva potrazuje se za njemacko-austrijsku patriotsku zbirku "narodna poezija velikog doba".
(povrat manuskripta ukoliko prilozen porto.) prijem radova do 31.03.1916.

hall i ackermann
njemacka literarna naklada
keln na rajni
antwerpenstr. 4

epilog:

njemacka literarna naklada - hall i ackermann

obavjestavamo vas da je vasa pjesma ... pristigla i prihvacena u nase nacional-povjesno djelo

"narodna poezija velikog doba"

tom prvi. nagrada najbolje pjesme slijedi pod upravom naseg literarnog suradnika, gospodina hall-a, knjizevnika i nacionalnog pjesnika, prilikom davanja manuskripta u tisak.
vas rad usao je u uzi izbor pod brojem ...

u svjetlu ovog unikatnog i premijernog kulturno-povjesnog djela, kao i na sugestiju mnogih nasih suradnika, ugledne gospode najvisih literarnih krugova, odlucili smo adekvatno ispostivati sveprisutnu nacionalnu stvar velikog znacaja, tako sto u zbirci nece biti navedena tek imena autora i autorki, vec i fotografija.
na taj nacin, buducim pokoljenjima zelimo ostaviti u nasljedje jedinstveno svjedocanstvo doba; mladima, buducim generacijama, u zrcalu literature zorno i poucno predociti velicinu danasnjeg doba.

molimo vas da, ukoliko uz pjesmu zelite prikaz vase slike, dostavite fotografiju. zbirka ide u tisak za osam dana.
slikoviti prikaz svih autora unosimo uniformno, pri cemu prosjecna cijena standardizacije iznosi samo 5,80 marki, sto pokriva vlastiti trosak.
da bi se osigurao ispravni sastav i ispostivali rokovi, iznos se dostavlja uz fotografiju.

zelimo izricito naglasiti da se pjesma prihvaca i bez dostave fotografije, uvrstavanje u zbirku ne ovisi o istoj, no, u skladu izrazenih zelja i sugestija, tezimo stvaranju jedinstvenog i sinkronicnog djela, premijernog u izdavastvu i literaturi.
utoliko se nadamo da cete se i vi, slijedeci ostale autore, prikljuciti cinom.

prvi tom djela, koji ce nasim suradnicima, u koje se ubrajate i vi, biti ponudjen po promotivnoj cijeni, tek u iznosu veleprodajne, izaci ce iz tiska za cetiri tjedna.
u ovom trenutku nije moguce navesti tocan iznos, u sjeni visoko kvalitativne izvedbe, dodatnih ilustracija, kalkulacija jos nije moguca.
u svakom slucaju, u smislu nacionalnog interesa stvari, cijena ce biti povoljna.

ukoliko zelite osigurati primjerak, molimo vas, posto je prvo izdanje uglavnom vec rasprodano knjizarama, obavijestiti nas koliko primjeraka zelite rezervirati; vjerujemo kako zelite podijeliti zbirku i sa krugom vasih poznanika.
...



konkurs, srbija, 2018, nova patetika, urednik stipan p.b.

za najbolji anti-sns stih

postanite dio svjedocanstva ovog velikog vremena kad smo se borili protiv...

odusevljen sam krausovim obradama dnevnog tiska.

jedan primjer, sazimam, da ne prevodim sve (ipak radije citam).
prvo prenosi clanak iz "novog slobodnog tiska" u kojem se nadvojvoda leopold salvator u svojstvu upravnika fonda za pomoc udovicama i sirocadi rata zahvaljuje glavnom uredniku istih novina moriz benediktu koji fondu gratis ustupio pola stranice za proziv u svrhu proglasa za prikupljanjem donacija.

zahvalnica nadvojvode je duga, kitnjasta, u najvisim tonovima.
nakon sto je kraus prenosi, sve pod naslovom "zrtva", u nastavku nudi formulu po kojoj se velicina zrtve izracunava:

kaze, objava slicne zahvalnice u (cjelokupnom) beckom tisku moze iznositi oko 60 do 70 tisuca kruna. a samo u "novom slobodnom tisku" oko 5000.
sve nakon sto novine odvojile po tri stupca ili tristo redova po 15 kruna za "redakcionalne obavjesti" (u sta ulazi ova zahvalnica), sto ukljucuje i novo uvedeni dodatak u visini +10% na iste.
uz vrhunsku ironiju dalje spekulira odakle li su odvojena sredstva za zahvalnice.

za razumjevanje: ako kliknete na gornji link gdje vidan doticni proglas za donacijama, vidi se da bi isti, t.j. pola stranice koje urednik velikodusno gratis ustupio, kakvi proglasi vec jesu, jednostavan (u smislu tehnologije kako se nekad tiskalo, satz), bio skroz jeftin.
dok je tekst, zahvalnica poput objavljene, visestruko skuplji.

preslikam na sadasnjicu, sjetim se kako, primjerice, tisak poludio kad dotakli kopanj mesicu; dezulovic uz osam fasiti i pet oda genitalijama otvorio rafalnu vatru iz jasenovca, sve ga zanijelo, ustase iscrtali na plotu dva u, cetnici ispod mosta tri kokarde i prijetili i cetvrtom, sve dok fasisticki napad na sveti kopanj uz velike zrtve nije odbranjen.



a evo i dokaza koliko je novinarstvo nazadovalo:
nekoliko brojeva baklje poslije, kraus objavljuje i daje na uvid dopis u kojem mu od strane "fonda za pomoc udovicama i sirocadi rata" ponudjena suradnja u okviru literarnog dijela kalendara koji planiraju izdati (u svrhu pomoci udovicama i sirocadi), te naglasavaju da uz manuskript doznaci visinu honorara koji ce mu platiti.
na sto se ovaj fantasticno satiricno osvrce.



gdje je paralela sa danasnjicom, primjer nazadovanja? pa, izmedju ostalog, vise nemamo ovakvih objava.

ps. jedna relacija da bi se navedeni iznosi mogli procijeniti: u to doba je inzinjer, koji u ratu kao casnik visestruko ranjen i 100% onesposobljen za rad, dobio mjesecnu invalidnu mirovinu od 6 kruna, te zavrsio na sudu zbog skitanja gradom u odori, cije nosenje protupravno u svojstvu civila, koji mu je dao rok da nabavi civilno odijelo, za koje ovaj nije imao sredstava, i velikodusno odustao od kazne.

nakon spomena ex-yu i sazetka paznje vrijednih njemackih izdanja birsa, iz mora ponude izdvojio bih must have izvornika. ne osvrcem se na digitalizirane zbirke, samo print.

ernest jerome hopkins, kao najpedantniji istrazivac birsovog djela, jamac je najbolje i najpotpunije zbirke kratkih prica:
the complete short stories of ambrose bierce

kao i najpotpunijeg rjecnika:
the enlarged devil's dictionary

dalje je must have birsova biografija u roy morrisa, strucnjaka za americki gradjanski rat, covjeka koji beskrajno strpljivo i promisljeno analizirao birsovo djelo u pogledu potencijalno autobiografskog:
ambrose bierce - alone in bad company

zakljucio bih sa birsovim pismima, gdje obratite paznju da zbirka sadrzi nekoliko stotina istih, plus fragmente; pope/(sterling) tu su solidna imena:
the letters of ambrose bierce

fajnli, dodatak, ubaciti stand-alone izdanje ili kakvu svescicu gdje "what i saw of/at shiloh" (koja nije u complete short stories, "priroda" price tu se pomalo razlikuje). dobar/povoljan izbor bio bi u dover thrift editions:
ambrose bierce - civil war stories

the monk and the hangman's daughter: gdje se pojavljuje taj naslov, zaobici. prica je od birsa tek obradjena, sve u suradnji, prevod njemackog izvornika treceg autora. plus, sam birs je za razultat rekao da ocajan, prica nula bodova.

vec neko vrijeme "zapeo" sam na ciljanom citanju dijelova krausove "fackel" gdje obradjivan raskorak viktorijanskog morala/zakonodavstva pri seksualnosti (uz fokus na zensko) i zivljenoj stvarnosti u raznim slojevima drustva.

lijepo se moze ispratiti nastanak raznih teza u krausovom (recimo literarnom) i freudovom (psihoanalitickom) krugu, podrske, razlazi, pozadina polemike.
sve do (i krausovog i freudovog) raskoraka sa wittelsom.

genijalna mi je fraza koju i freud analizirao, a po cijoj liniji joyce u manjkavosti engleskog jezika koristio njemacko "weib".

"zensko je sasvim solidan surogat pri zadovoljstvu koje pruza masturbacija. doduse, uz mnogo fantazije."

koliko je tu sazeta sva problematika doba (weib sam preveo kao zensko, ne zena), odnosa medju ondasnjim literarnim krugovima, naprednost ideja i razmisljanja, pametan nisam. zadivljen.
ili kako je kraus pisao:

"paradoks nastaje kad se prijevremeno dozrela spoznaja sudari sa gluposcu vremena u kojem se zatekla."

bili su 300 godina ispred svog doba. a jos se i nazadovalo.